Svijet na pragu novog nuklearnog doba. Xi odustao od Maove strategije, nagnao Ameriku da revidira planove
U Washingtonu je nelagodu izazvao novi kineski reaktor s ruskim uranijem
Kina na svojoj obali, udaljenoj svega oko 217 kilometara od Tajvana, gradi novi brzi oplodni nuklearni reaktor koji Pentagon vidi kao veliku ekspanziju kineskog nuklearnog arsenala, piše New York Times. Brzi oplodni reaktor posebno se ističe u proizvodnji plutonija, ključnog materijala za izradu nuklearnog oružja.
Rusija je Kinu opskrbila nuklearnim materijalom za reaktor, a ruska državna tvrtka za nuklearnu energiju Rosatom u posljednjih nekoliko mjeseci dovršila je dostavu 25 tona obogaćenog uranija kako bi Peking mogao početi s proizvodnjom.
To ukazuje da Kina i Rusija surađuju na ovom projektu koji bi im trebao pomoći u modernizaciji i proizvodnji vlastitog nuklearnog arsenala, a koji bi, kada se uzme u obzir arsenal obiju država, mogao biti veći od američkog.
Nova složena era
Ova nova realnost zahtijeva od Amerike da revidira vlastitu nuklearnu strategiju, što je malo tko očekivao prije, primjerice, samo desetak godina. No, SAD se sada suočava s pitanjem kako se postaviti prema nuklearnom rivalstvu s dvjema, umjesto dosad samo jednom supersilom, a to ozbiljno dovodi u pitanje glavninu strategije odvraćanja kojom je dosad uspješno izbjegnut nuklearni rat.
Kineska ekspanzija, u trenutku kada Rusija razmješta nove vrste oružja i prijeti korištenjem atomskog oružja u ratu protiv Ukrajine, jedan je od posljednjih primjera onoga što američki stratezi vide kao novu, daleko složeniju eru u usporedbi s onim što je Amerika preživjela tijekom Hladnog rata.
Kina tvrdi da će njezini brzi oplodni reaktori biti korišteni isključivo za civilne namjene te da ne postoje dokazi da Kina i Rusija zajedno rade na atomskom oružju ili nuklearnoj strategiji protiv SAD-a. “Ne možemo ignorirati činjenicu da se brzi oplodni reaktori koriste za proizvodnju plutonija, a on služi za izradu oružja”, kazao je pak nedavno u američkom Kongresu viši dužnosnik Pentagona John Plumb.
Suradnja Kine i Rusije
Tijekom posljednjeg susreta kineskog predsjednika Xija Jinpinga i ruskog čelnika Vladimira Putina, Rosatom i Kineska agencija za atomsku energiju potpisali su sporazum kojim su produljili suradnju za idućih nekoliko godina, ako ne i desetljeća.
“Do 2030. godine Amerika će, po prvi puta u povijesti, biti suočena s dvjema velikim nuklearnim silama s kojima će se strateški nadmetati, ali i s kojima će se potencijalno sukobiti”, objavio je Pentagon prošle jeseni.
“Vjerojatno nećemo moći napraviti ništa kako bismo zaustavili, usporili, omeli ili uništili kineski nuklearni program koji su u Pekingu zacrtali u idućih 10 do 20 godina”, kazao je prošlog mjeseca u Kongresu šef američkog Združenog stožera, general Mark Milley. Njegove riječi posebno odzvanjaju kada se u obzir uzme činjenica da je Amerika godinama pokušavala na neki način prevladati doba nuklearnog oružja i krenuti dalje.
Ništa bez Kine?
Kako piše New York Times, Barack Obama je tijekom svog mandata u fokus stavio strategiju smanjivanja američkog oslanjanja na atomsko oružje u nadi da će i drugi krenuti za SAD-om. No, događa se upravno suprotno. Neuspjesi na bojištu u Ukrajini čine Putina ovisnijim o njegovu nuklearnom arsenalu.
Jedini preostali sporazum koji limitira američki i ruski nuklearni arsenal je Novi START, koji istječe 2026. godine, a dužnosnici u Washingtonu smatraju kako su jako male šanse za stvaranje novog sporazuma dok u Ukrajini bjesni rat.
Čak ako se Rusija i Amerika dogovore, to će biti bezvrijedno ukoliko Kina ne sjedne s njima za pregovarački stol. No, Kina za sada nije pokazala interes za sporazumom.
410 bojevih glava
Xi ne skriva svoje planove o ekspanziji nuklearnog arsenala. Kina trenutno posjeduje oko 410 bojevih glava. U svom prošlogodišnjem izvješću, Pentagon je objavio da bi Kina do kraja desetljeća mogla imati 1000 bojevih glava, a do 2035. čak 1500.
Zbog kineske nuklearne ekspanzije, američki State Department okupio je panel stručnjaka tijekom proteklih tjedana i dao im 180 dana da izdaju preporuke, objašnjavajući da Amerika ulazi u jedno od najkompleksnijih i najizazovnijih perioda u globalnom nuklearnom poretku.
Dinamika je puno složenija nego u doba Hladnog rata koji je uključivao dva ključna igrača – Ameriku i Rusiju, s obzirom da je Kina tada imala jako malen broj nuklearnih bojevih glava, njih 200.
Proširenje arsenala
Na Kapitolu se raspravlja o tome treba li zbog kineske nuklearne ekspanzije promijeniti pristup prema Kini. Dio Republikanaca počeo je razgovarati o proširenju nuklearnog arsenala nakon isteka sporazuma Novi START, tako da se mogu nositi s kombiniranim rusko-kineskim snagama koje bi mogle djelovati protiv SAD-a. Drugi smatraju kako je to pretjerana reakcija.
“Mislim da je suludo razmišljati da ćemo se boriti protiv Rusije i Kine istovremeno”, kazao je Matthew Bunn, profesor s Harvarda koji se bavi nuklearnim oružjem.
Ipak, za razliku od Mao Zedonga, koji je bildanje atomskog arsenala smatrao bacanjem novca, Xi je odlučio raditi na upravo njegovom jačanju. Čak i eksperti koji vjeruju da bi kineski brzi oplodni reaktori mogli imati niz problema u funkcioniranju, kažu kako vide da Kina širi svoj nuklearni potencijal.
Nuklearna prijetnja
Najveći pokazatelj kineskih ambicija su tri golema polja raketnih silosa za interkontinentalne nuklearne balističke rakete koji se grade i koji bi mogli, prema procjenama, držati 250 projektila, od kojih bi svaki mogao biti naoružan s više bojevih glava, a Kina također radi na poboljšanju lansiranja nuklearnog oružja sa zemlje, iz zraka i mora.
Washington se pribojava da je Xi naučio lekciju od Putina te da bi nuklearnim oružjem mogao prijetiti u slučaju sukoba s Tajvanom. Kineska nuklearna ekspanzija događa se nakon što su Rusija i Amerika potrošile desetljeća kako bi dogovorile sporazume kojima su rezali količinu vlastitih atomskih bombi.
Nekoliko tjedana nakon inauguracije Joea Bidena, on i Putin produljili su sporazum Novi START za još pet godina. No, rat u Ukrajini donio je promjene, pa je i Putin početkom godine objavio da suspendira sudjelovanje Rusije u tom sporazumu.
Utrka u naoružanju
Kako piše New York Times, ne radi samo Kina na jačanju svog nuklearnog arsenala, već i Rusija, ali i sama Amerika. Bidenova administracija objavila je kako planiraju napraviti prvu nuklearnu bojevu glavu za nuklearni arsenal još od Hladnog rata.
Novo oružje, projektili za podmornice, samo su mali dio remonta američkog nuklearnog arsenala te se procjenjuje da bi cijena toga u idućih 30 godina mogla dosegnuti dva bilijuna dolara. Kao i sva vrhunska nuklearna oružja, nova američka bojeva glava, poznata kao W93, je termonuklearna što znači da može proizvesti eksploziju tisuću puta jaču od atomske bombe koja je bačena na Hirošimu.
New York Times također piše da Amerika ima oko 40 tona plutonija koji im je preostao iz Hladnog rata i nema nikakvu namjenu. No, istovremeno gradi nova postrojenja u kojima bi mogla iskoristiti taj stari plutonij za stvaranje termonuklearnog oružja, poput bojeve glave W93.