Svjetska banka procjenjuje usporavanje rasta svjetskih gospodarstava. Hrvatsko će rasti za 3,8 posto

Svjetsko gospodarstvo naglo će usporiti u ovoj godini zbog poremećaja koje je izazvao rat u Ukrajini i visoke inflacije, upozorila je u utorak Svjetska banka, snizivši prognoze rasta u ovoj i idućoj godini. Aktivnosti u svjetskom gospodarstvu porast će ove godine 2,9 posto, nakon početne faze oporavka od globalne recesije i 5,7-postotnog skoka u 2021. U siječnju je banka za ovu godinu prognozirala 4,1-postotni rast aktivnosti.

Prognoze rasta snižene su za većinu gospodarstava, a u idućoj godini rast će tek neznatno ubrzati, na 3 posto, s obzirom na to da će na aktivnosti i dalje utjecati brojni nepovoljni faktori, posebno visoke cijene energije i kontinuirano zaoštravanje monetarne politike.

Početkom godine banka je za iduću godinu prognozirala 3,2-postotni rast aktivnosti u svjetskom gospodarstvu. “Unatoč negativnom šoku za globalnu aktivnost u 2022., oporavak se u idućoj godini u osnovi ne očekuje”, zaključuju.

U SAD-u i eurozoni usporava rast gospodarstva

Gospodarstvo SAD-a porast će ove godine 2,5 posto, procjenjuju u banci, snizivši prognozu s početka godine za 1,2 postotna boda. Istu stopu rasta predviđaju i eurozoni, snizivši siječanjsku prognozu za 1,7 postotnih bodova. Oštro će usporiti i rast gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju, sa 6,6 posto u 2021. na 3,4 posto u ovoj godini, znatno ispod prosjeka u proteklom desetljeću.

“Usporavanje dijelom odražava prelijevanje posljedica ruske invazije na Ukrajinu, koje će rezultirati dubokim padom aktivnosti u regiji Europe i središnje Azije premećajima u trgovini, oscilacijama cijena sirovina, višim troškovima inputa i pogoršanim očekivanjima”, objasnili su.

Te će se posljedice nadovezati na dosadašnje negativne faktore poput pojačanih inflatornih pritisaka, postroženih uvjeta financiranja, kontinuiranog gašenja fiskalnih i monetarnih poticaja i slabljenja vanjske potražnje.

Snažan pad ruskog gospodarstva, čak 8,9 posto

U takvim će uvjetima aktivnosti u gospodarstvima u nastajanju i u onima u razvoju u regiji koja obuhvaća Europu i središnju Aziju pasti u ovoj godini 2,9 posto, prognoziraju u SB-u, ublaživši prognozu pada iz travnja za 1,9 postotnih bodova. U idućoj godini aktivnost bi trebala porasti 1,5 posto.

Ekonomska aktivnost u pojedinim dijelovima Ukrajine potpuno je blokirana, a rat uništava i proizvodnu infrastrukturu i koči trgovinsku razmjenu sa svijetom, ističu u SB-u, prognoziravši pad aktivnosti u ovoj godini za 45 posto.

U Rusiji, najvećem gospodarstvu regije, gospodarstvo se snažno smanjuje, napominju, prognoziravši pad ruskog BDP-a u ovoj godini za 8,9 posto.

Procjene hrvatskog gospodarstva iste kao u travnju

Posljedice rata osjećaju i susjedne zemlje, kroz pucanje ključnih trgovinskih i tranzitnih veza, nagli pad doznaka radnika u inozemstvu, više cijene sirovina i inflaciju. “Rat prigušuje regionalnu trgovinu pritiskom na vanjsku potražnju iz eurozone, najvećeg trgovinskog partnera zemalja u regiji Europe i središnje Azije, i Rusije”, poručili su.

Potvrdili su travanjsku prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, prema kojoj bi aktivnosti trebale porasti 3,8 posto. U 2023. rast bi trebao blago usporiti, na 3,4 posto, također u skladu s travanjskim procjenama. Trend usporavanja trebao bi se nastaviti i u 2024., uz prognoziranu stopu rasta od 3,1 posto, procjenjuju u SB-u. Sličnu stopu rasta u ovoj godini banka predviđa i poljskom gospodarstvu, od 3,9 posto, također potvrdivši prognozu iz travnja. Prognoza za Mađarsku blago je pak podignuta, sa 4,2 na 4,6 posto.

Banka upozorava da bi produljenje ili intenziviranje sukoba u Ukrajini predstavljalo veliku prijetnju gospodarstvima u toj skupini, budući da bi prouzročilo znatno veću gospodarsku štetu i stvorilo veći potencijal za fragmentaciju međunarodne trgovine i ulaganja. Potencijalni embargo na uvoz ruskih energenata dodatno bi im naštetio, budući da bi zatomio izglede za rast u eurozoni i Rusiji, važnim trgovinskim partnerima, naglašavaju.