Svjetski mediji danima pišu o turskoj ofenzivi na sjeveru Sirije; pokušali smo objasniti što to zapravo znači

O stanju u Siriji danas će raspravljati i Vijeće sigurnosti

Turkish army tanks gather close to the Syrian border on January 21, 2018 at Hassa, in Hatay province. 
Turkish forces on January 20, 2018, began a major new operation aimed at ousting the Peoples' Protection Units (YPG) Kurdish militia from Afrin, pounding dozens of targets from the sky in air raids and with artillery. Turkey accuses the YPG of being the Syrian offshoot of the Kurdistan Workers' Party (PKK) which has waged a rebellion in the Turkish southeast for more than three decades and is regarded as a terror group by Ankara and its Western allies.
 / AFP PHOTO / BULENT KILIC
FOTO: AFP

Vijeće sigurnosti raspravljat će danas o stanju u Siriji, gdje je Turska u nedjelju ušla u sjevernu pokrajinu Afrin i započela kopnenu ofenzivu na kurdske militante koje žele udaljiti od svoje granice. Egipat je ranije od Turske zatražio da zaustavi agresiju na Siriju i prestane ubijati civile. U isto vrijeme, Washington, koji podržava Kurde, traži Tursku da se suzdrži od kopnene ofenzive i usredotoči se na borbu protiv Islamske države.

Ulaskom Turske u Afrin, operacijom koju je turski predsjednik nazvao “Maslinova grančica”, otvorena je nova fronta u sedmogodišnjem sirijskom sukobu, a ISIS je, zapravo, dobio mogućnost predaha od konstantnih napada, i to pred sam kraj ove borbe. Pokušali smo napraviti kratki pregled ovog slučaja koji je jedna od važnijih svjetskih tema posljednjih dana.

Što se dogodilo tijekom vikenda?

Turska je u subotu pokrenula žestoke zračne napade na kurdske položaje u Siriji koji bi mogli dovesti do novog zaoštravanja odnosa između Ankare i Washingtona. Turska je već duže vrijeme upozoravala da neće trpjeti da joj granicu sa Sirijom nadziru kurdski militanti, usprkos potpori koju imaju iz Washingtona. A onda su u nedjelju turske kopnene snage ušle u pokrajinu Afrin, gdje su pojačani i turski topnički napadi na kurdske militante koje žele udaljiti od svoje granice. Turski predsjednik Tayyip Erdogan dan ranije je objavio početak vojne operacije u Afrinu, pokrajini pod kurdskom kontrolom, nakon što je turska vojska počela gađati ciljeve s druge strane granice. Pokrajina Afrin nalazi se kraj pokrajine Idlib u kojoj se nalaze turske snage koje čuvaju jednu od četiri sigurnosne zone u Siriji. Ovu su zonu stvorili uz podršku Rusije.

Kako piše CNN, turska vojska priopćila je kako su zračnim napadima uništili 45 ciljeva, uključujući vojarne i skladišta oružja. Sirijsko-kurdska milicija (YPG) poručuje kako su zračni napadi usmjereni na najmanje sto lokacija. No, također tvrde kako su uspjeli prigušiti rane pokušaje kopnene ofenzive. Turski zamjenik premijera Bekir Bozdag izjavio je kako je turski pogranični grad Reyhanli pogodio projektil sirijsko-kurdske milicije (YPG) koji je ispaljen iz Sirije. Pritom je najmanje jedna osoba smrtno stradala, a više od 30 ih je ozlijeđeno. Turski pogranični grad Kilis također je pogođen raketama ispaljenima iz Sirije, javlja turska agencija Anadolu.

Koja je pozadina ovog sukoba?

U trenutku kad su odnosi Ankare i Washingtona na prijelomnoj točki, ovom se vojnom akcijom Ankara sukobljava s Kurdima koji imaju američku potporu. Turska YPG smatra produženom rukom Radničke stranke Kurdistana, organizacije koju Ankara smatra terorističkom, a koja na turskom tlu vodi gerilske napade od 1984. Stoga Ankara smatra YPG opasnošću za svoju nacionalnu sigurnost i već godinu dana tvrdi kako ta skupina gađa turska mjesta uz granicu. SAD je od samog početka sukoba u Siriji naoružavao kurdske saveznike koji su se borili protiv ISIS-a.

Kakve veze ova operacija ima veze s ISIS-om?

Do ove vojne operacije dolazi u trenucima kada je ISIS gotovo istjeran iz zemlje i kada su Sjedinjene Američke Države najavile da će sirijskim Kurdima pomoći u izradi snažnijeg obrambenog sustava. Upravo zbog toga, Rusija je optužila SAD da su tursku vojnu ofenzivu izazvali svojom najavom da će obučavati 30.000 kurdskih militanata na sjeveroistoku Sirije. To je Ankara, koja strahuje od stvaranja neovisne kurdske države na južnoj granici, shvatila kao prijetnju.

Što kaže Turska?

Turska tvrdi da je o svojim namjerama na vrijeme obavijestila i SAD i Moskvu. Kažu kako pogranično područje koriste militanti triju kurdskih skupina: Radničke stranke (PKK), sirijske Stranke demokratske unije (PYD) i sirijsko-kurdske milicije YPG koja uživa potporu SAD-a, ali je Ankara smatra terorističkom organizacijom. Vojna operacija, poručio je na Twitteru Erdoganov glasnogovornik Ibrahim Kalin, ima za cilj osigurati “mir i sigurnost za naš narod, zaštititi teritorijalni integritet Sirije i ukloniti sve terorističke elemente u regiji”. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kaže kako se YPG ne razlikuje od kurdske separatističke skupine u Turskoj, Kurdistanske radničke stranke ili PKK-a. Cilj njihove operacije je ulazak i okupacija 30 četvornih kilometara sirijskog teritorija duž granice s Turskom kako bi se ista osigurala.

Što kažu Sjedinjene Američke Države?

Sjedinjene Američke Države su od početka rata u Siriji podržavale sirijske Kurde, dok su, s druge strane, pružale potporu Turcima. Ova kopnena ofenziva mogla bi prouzročiti velike probleme između SAD-a i Turske. Američki državni tajnik Rex Tillerson su subotu je telefonski razgovarao s turskim i ruskim kolegom kako bi im izrazio zabrinutost oko stanja u Siriji. “Iako razumijemo zabrinutost Ankare za njezinu sigurnost, tražimo od Turske da pokaže suzdržanost i osigura da vojne operacije ostanu limitirane u opsegu i trajanju i da vodi računa da se izbjegnu civilne žrtve”, poručili su iz Washingtona. Amerika inzistira na tome da sve strane ostanu fokusirane na središnji cilj, odnosno to da se porazi Islamska država, stoji u priopćenju State Departmenta. Američki ministar obrane Jim Mattis kaže kako je Turska obavijestila Washington da će krenuti sa zračnim udarima protiv kurdske milicije.