Telegram analiza: Kako su mediji odlučili šutjeti o kiksu Timove Vlade
Kreditna agencija Moody's pokopala je inicijalni plan Tihomira Oreškovića
Po završetku predsjedničke predizborne kampanje u SAD-u 2012., u kojoj je Barack Obama glatko pobijedio republikanskog protukandidata Mitta Romneyja, Pew Research je objavio analizu objavljenih vijesti i komentara na tri nacionalne kablovske televizije.
Tako je CNN imao 36 posto negativno intoniranih vijesti o Romneyju, a 21 posto o Obami, konzervativni Fox News o Romneyju je objavio samo 12 posto negativnih komentara, dok za Obamu nije bilo milosti, čak 46 posto svih vijesti bilo je izrazito negativno intonirano. Liberalni MSNBC je naravno imao potpuno suprotan pristup pa je tako Obama bio negativno ocijenjen u svega 15 posto, a Romney u čak 71 posto svih priloga…
U istom istraživanju reprezentativni uzorak gledatelja svih triju kanala trebao se izjasniti o vlastitim političkim stavovima. Gledatelji CNN-a i MSNBC-a su gotovo ravnomjerno podijeljeni između liberalnih, umjerenih i konzervativnih uvjerenja, ali zato 60 posto svih gledatelja Fox Newsa pripada konzervativcima, a samo 10 posto liberalima.
Propagandni stroj
Iz navedenog je lako zaključiti da Foxov desničarski propagandni stroj nije gledljiv izvan konzervativnog miljea slabo obrazovanih i isključivosti sklonih birača.
U Hrvatskoj nitko nije napravio slično istraživanje, a bez njega je nemoguće procijeniti istinitost navoda trenutačno vladajućih o dosadašnjoj političkoj pristranosti javne televizije, koja je poslužila kao opravdanje za brzinske smjene urednika i voditelja na Prisavlju. Isto tako ne postoje istraživanja ni za političke preferencije gledatelja javnih i privatnih televizija, ali po logici stvari svako pomicanje klatna u desno na javnoj televiziji, dovest će prije svega zbog komercijalnih interesa, do jačanja lijeve i liberalne optike na privatnim televizijama.
Neki urednici pisanih medija zbog ljubavi prema Vladi minoriziraju pad rejtinga. Umjesto toga trebalo je povesti javnu i otvorenu raspravu o obrazloženju odluke koja ionako navodi iste činjenice koje smo već mogli čitati u materijalima Europske komisije, Svjetske banke i Instituta za javne financije.
Foxov poučak upućuje na uzaludnost upotrebe propagandne mašinerije izvan već pridobivene grupe političkih pristaša, pa će i sječa glava na Prisavlju biti pridodana podugačkoj listi uzaludnih krečenja.
U rangu s Nigerijom
Budući da je potkraj prošlog tjedna Moody’s, jedna od triju vodećih rejting agencija, snizio rejting hrvatskih državnih obveznica na Ba2 s negativnim izgledima i time praktički u startu pokopao mogućnost ostvarenja prvog većeg cilja Oreškovićeva mandata, bilo je zanimljivo promatrati tretman te vijesti kod svih zagovornika stanara u Banskim dvorima.
Samo obrazloženje agencije nije ostavljalo previše manevarskog prostora za prebacivanje odgovornosti na bivšu vlast, jer je izrijekom kao osnovna prepreka za moguće uspješno provođenje reformi i smanjenje proračunskog deficita naveden upravo odnos između sastavnica vladajuće većine.
Moody’s bez ikakve zadrške najavljuje daljnje moguće smanjenje rejtinga te pad iz trenutačnog društva Angole i Brazila, u rang Crne Gore, Bolivije, Nigerije, Gabona, Obale Bjelokosti, Tunisa i Bangladeša, a sve ako Vlada ne implementira reforme koje će osigurati gospodarski rast i uravnotežiti proračun.
Šefovi Vlade valjda misle da kroz svoje medije mogu skriti što nema reformi. Donošenjem konkretnih odluka Vlada je mogla pokazati ne samo simboličku odlučnost nego i stvarno smanjiti proračunski deficit opće države.
Agencija osnovnu slabost vladajuće ekipe pronalazi u načinu njena ustroja i djelovanja, te na taj način potvrđuje tezu da tehnokratski premijeri ne mogu biti uspješni na čelu političkih vlada. I tu nastaje zamka za prodaju loših vijesti prema Foxovu modelu, koja nije dovela u problem samo Prisavlje, nego i neke urednike pisanih medija koji vole Banske dvore više nego što je to profesionalno dopustivo.
Umjesto da spuštanje rejtinga bude minorizirano u stilu: “Moody’s je samo izjednačio rejting s druge dvije agencije”, trebalo je povesti javnu i otvorenu raspravu o obrazloženju odluke koja ionako navodi iste činjenice koje smo već mogli čitati u materijalima Europske komisije, Svjetske banke i Instituta za javne financije.
Bilančne pozicije
Politika “Zaustavite Reuters” sigurno neće pomoći percepciji uspješnosti vladajućih, ali će sigurno smanjiti njihovu dugotrajnost na Trgu svetog Marka, što znači da provladini medijski trudbenici zapravo rade u korist njene štete.
Premijer Orešković je još kao mandatar otkrio prvi i najvažniji cilj svog djelovanja. Prerani put u Kitzbühel i korektno odrađeni nastup u Londonu trebali su financijskom svijetu predstaviti kompetentnog premijera koji govori jezikom poslovne zajednice. Uspjeh je očekivano bio samo polovičan, naime financijsku analitičari daleko više cijene stvarnu mogućnost upravljanja državnim proračunom i dirigiranje parlamentarnom većinom, nego brzo čitanje bilančnih pozicija.
Orešković je u svojim prvim javnim nastupima najavio poboljšanje kreditnog rejtinga opće države kako bi omogućio povoljnije i veće zaduživanje opće države na inozemnom financijskom tržištu. Na taj način bi domaće kupce obveznica, tj. mirovinske fondove, usmjerio na kupnju državne imovine, a sve bi rezultiralo povećanim proračunskim prihodima i manjim rashodima zbog nižeg iznosa kamata, barem na srednji rok. Jednostavan financijski plan nasukao se prije svih očekivanja snižavanjem rejtinga prošlog petka.
Premijer, ministar financija i guverner HNB-a su toga svjesni, a njihova jedina rezervna opcija bila je prolongiranje postojećeg plana, ali teško da će zbog političkih i izbornih razloga za to biti dovoljno vremena.
Socijalni transferi
Razočaravajući prijedlog proračuna za 2016. kao copy-paste izvršenja istog u 2015. ne može se braniti rečenicom “da je prekasno za ovu godinu”. Velika većina preporuka Europske komisije i Svjetske banke na prihodovnoj i rashodovnoj strani jednostavno je ignorirana. Razlog za takvo postupanje nije pomanjkanje vremena, nego isključivo nemogućnost donošenja hrabrih političkih odluka.
Ako je mjesto ministra branitelja za cijelo vrijeme usuglašavanja proračuna bilo upražnjeno, teško je bilo za očekivati provedbu preporuke Europske komisije o ujednačavanju mirovina, koje su dio socijalnih transfera. Jedna od važnijih preporuka bila je ukidanje sniženih stopa PDV-a za neke robe i usluge jer za isto ne postoji nikakav gospodarski i socijalni razlog.
Viktor Orban je još 2000. godine rekao Račanu: ‘Reforme? Što prije, da vas ne kazne na izborima’. Stanari u Banskim dvorima jako dobro znaju za to temeljno pravilo parlamentarne demokracije, ali su neki od njih povjerovali da ako zakasniš s reformskim zahvatima možeš to supstituirati vijestima.
Snižena stopa PDV-a od 13 posto na ugostiteljske usluge je isključivo posljedica uspješnog utjecaja jakog interesnog lobija, a njeno zadržavanje nema nikakvog razumnog opravdanja. Vlada je mogla i još uvijek može promijeniti Zakon o PDV-u kojim bi bitno smanjila porezna izuzeća i primijeniti te izmjene od 1. travnja 2016. Veliki dio povećanih poreznih prihoda obračunatih na ugostiteljske usluge koji na godišnjem nivou iznose najmanje 1,5 milijardi kuna ionako bi došao iz džepova inozemnih gostiju. Isto tako, Vlada je mogla donijeti odluku o uvođenju vinjeta za naplatu korištenja autocesta koja je mogla stupiti na snagu 1. lipnja ove godine.
Za ove dvije mjere bila je potrebna samo politička volja, donošenjem odluka Vlada je mogla pokazati ne samo simboličku odlučnost nego i stvarno smanjiti proračunski deficit opće države. Javnost bi podržala obje odluke i barem na trenutak povjerovala da Vlada možda zaista i vlada osim što beskonačno smjenjuje stare i raspoređuje nove kadrove.
Kako je Orban izgubio
Viktor Orban sigurno nije političar za čiji svjetonazor te stil i način vladanja imam bilo kakve simpatije. Kada je polovinom 2000. kao mađarski premijer posjetio Hrvatsku, za vrijeme jedne neformalne večere savjetovao je tadašnjeg predsjednika hrvatske Vlade Ivicu Račana riječima: “Sve planirane reforme morate provesti u prvoj godini vladanja. Sljedeće tri godine možda nešto od tih reformi i uspije pa vas birači neće kazniti gubitkom sljedećih izbora”.
Naravno da je Orban bio u pravu pa su ga na sljedećim izborima mađarski birači zasluženo poslali u oporbu. Stanari u Banskim dvorima jako dobro znaju za to temeljno pravilo parlamentarne demokracije, ali su, poput Orbana, neki od njih povjerovali da ako zakasniš s reformskim zahvatima možeš iste supstituirati vijestima i komentarima prema Fox News obrascu.
Nažalost po njih, a na sreću po sve nas, uvijek postoji dovoljan izbor opcija na daljinskom upravljaču ili računalnom monitoru te je kazna na sljedećim izborima neminovna.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 19. ožujka 2016.