Doznajemo: Gabrijela Žalac pokušat će srušiti optužnicu za aferu Softver. Tvrdi njezini SMS-ovi s Rimac ne smiju biti dokaz

Idući mjesec bit će održano optužno vijeće u aferi softver koju je otkrio Telegram

O optužnici protiv Gabrijele Žalac i ostalih okrivljenih u aferi softver koju je otkrio Telegram, Županijski sud u Zagrebu počet će raspravljati 22. ožujka ove godine. Za taj je dan zakazana sjednica optužnog vijeća na kojoj će svi okrivljeni dobiti priliku iznijeti svoje argumente protiv optužnice europskog tužiteljstva (EPPO).

Neslužbeno doznajemo da se Žalac sprema tražiti rušenje optužnice zbog nezakonitih dokaza koji se u njoj nalaze. U pitanju su čuvene poruke o natječaju za softver i ulozi AP u njemu, što ih je razmjenjivala s Josipom Rimac. Žalac smatra da nisu na zakonit način postale dokazi u postupku protiv nje, budući da su izuzimane iz mobitela Josipe Rimac u drugom procesu.

Ima li osnova za ove optužbe?

Većina ostalih okrivljenika tvrdi pak da je optužnica potpuno neosnovana. Uvjeravaju da je s nabavkom softvera sve bilo OK.

U odgovorima na optužnicu naveli su tako da je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pravilno raspisalo natječaj za softver, koji je nakon toga uredno plaćen i isporučen. Njegova vrijednost, tvrde, također nije napuhana. Ova optužnica podignuta je krajem prosinca, što znači da pred suce dolazi za svega tri mjeseca.

Detalji optužnice protiv Žalac

Optužnicom su osim Gabrijele Žalac obuhvaćeni i Tomislav Petric, bivši ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU), te Mladen Šimunac i Marko Jukić preko čijih firmi je nabavljan softver. Sve je krenulo 2017. i 2018., kada je Žalac inicirala postupak javne nabave informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem. Pri tome je, tvrdi EPPO, u dogovoru sa Šimuncem napravila sve kako bi pogodovala njegovim tvrtkama.

U optužnici se navodi da je neosnovano povećala procijenjenu vrijednost nabave tog informacijskog sustava, te odlučila provesti pregovarački postupak nabave bez objave javnog poziva. Tijekom tog pregovaračkog postupka Šimunčeve firme pozvane su da dostave ponude.

Na postupak je Žalac, tvrdi tužiteljstvo, utjecala i preko SAFU-a jer je bila predsjednica Upravnog vijeća te agencije. Utvrđeno je da je iskoristila svoj položaj i naložila tadašnjem ravnatelju SAFU-a da ne propitkuje proceduru. On je, piše u optužnici, na to i pristao.

Koliko su nezakonito zaradili?

Prvi natječaj srušila je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, ali je Žalac ipak nastavila raditi na kupovini softvera u dogovoru sa Šimuncem i Jukićem. Na kraju je njezino ministarstvo i sklopilo ugovor s firmom Ampelos iza koje su stajali Šimunac i Jukić, a cijena softvera je bila je, prema optužnici, nerealno određena na iznos od 1,73 milijuna eura, odnosno 12,9 milijuna kuna. Realna cijena je, utvrdili su istražitelji, iznosila otprilike 360.000 eura odnosno 2,7 milijuna kuna.

Navedeni iznos s PDV-om uplaćen je na račun Jukićeve firme, da bi dio odmah bio izvučen na Jukićev i Šimunčev privatni račun, kao i na račune njihovih drugih firmi. Ubrzo je i podignut u gotovini. Proračunu Europske unije ukupno je pričinjena šteta od najmanje milijun eura, a državnom proračunu Republike Hrvatske šteta od gotovo 300 tisuća eura, zaključio je EPPO.