Nekad je nužno odabrati stranu

Telegram doznaje: HBOR će morati objaviti podatke o svim kreditima

Objavljujemo odluku kojom se nalaže objava kredita od 2014. do 2016.

Hrvatska banka za obnovu i razvoj bit će dužna javno objaviti podatke o svojim kreditima, doznaje Telegram. U nedavnom rješenju Ureda Povjerenice za javno informiranje Repulike Hrvatske, do kojeg je došla redakcija Telegrama, HBOR-u se nalaže objava podataka o svim kreditima koja je ta ustanova izdala od početka 2014. do kraja 2016. godine.

“Omogućavanje javnosti uvida u popis tvrtki koje su dobile povoljniji kredit, državnu potporu, kao i iznos koji su zaprimile od javnog je interesa”, stoji u odluci Ureda. “Sve informacije koje se odnose na načine na koji se javna sredstva prikupljaju, raspodjeljuju, troše, te nadziru trebaju biti dostupne javnosti na pristupačan način”.

Česte afere i spekulacije o povlaštenim uvjetima

HBOR je dosad odbijao objavu korisnika namjena svojih kredita, pozivajući se na institut bankarske tajne, što je dovodilo do čestih afera i medijskih spekulacija o sukobima interesa i povlaštenim uvjetima. U 2016. godini, HBOR je odobrio 2328 kredita u iznosu od 8,66 milijardi kuna, a mediji su ih prozivali zbog kredita koncernu Agrokor, odobrenom u prosincu.

Odluka Povjerenice za javno informiranje eksplicitno ruši HBOR-ovo pozivanje na bankarsku tajnu. Specifična narav HBOR-a, ustanove u stopostotnom vlasništvu države, utemeljene radi razvoja cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, piše u obrazloženju, znači da postoji javni interes za njeno poslovanje.

Država bezuvjetno jamči za sve obveze HBOR-a

“Pitanja poput da li su sredstva državnog proračuna uistinu utrošena na jačanje poduzetničke klime, da li se tim sredstvima uistinu pomoglo gospodarskom rastu i razvitku, povećanju dobara, životnog standarda, zaposlenosti, konkurentnosti ekonomije ili se ipak pogodovalo privatnim interesima pojedinaca na štetu društva u cjelini, pitanja su od javnog interesa”.

S druge strane, HBOR se pozivao na praksu razvojnih banaka u ostalim europskim državama poput Njemačke, Mađarske i Slovenije, za koje kažu da također ne objavljuju podatke o korisnicima i namjenama kredita.

Odluka ima dva ključna pravna kraka – prvo, činjenica da država, kao vlasnik HBOR-a, “bezuvjetno, neopozivno i na prvi poziv” jamči za sve obveze, odnosno kako je “odgovornost Republike Hrvatske kao jamca za obveze HBOR-a solidarna i neograničena”, ukazuje na izloženost proračuna i javnih financija prema poslovanju HBOR-a.

HBOR nije isti kao komercijalne banke

Drugo, sama priroda HBOR-a, kao razvojne ustanove za cjelokupno gospodarstvo i društvo, znači da ne djeluje kao redovna komercijalna banka. “Ne može se prihvatiti rezultat da, u konkretnom slučaju, prevladava potreba zaštite bankarske tajne u odnosu na javni interes”, stoji u odluci.

Rješenjem se ruši prethodna odluka HBOR-a, u kojoj su zagrebačkom odvjetniku Hrvoju Šimiću odbili dostaviti podatke o svojim kreditima između 2014. i 2016. godine. Protiv odluke nije moguća žalba, međutim, HBOR se može obratiti Visokom upravnom sudu kako bi je upravnim sporom pokušao srušiti.