Nekad je nužno odabrati stranu

Telegram prvi donosi ključne iskaze svjedoka: revizori su još 2010. utvrdili muljanje, Agrokor ih stopirao

U ponedjeljak je krenula akcija Agrokor i uhićenja bivših šefova koncerna

Telegram je došao do ključnih iskaza do sada ispitanih svjedoka u postupku protiv Ivice Todorića i suokrivljenih u aferi Agrokor. Iz njih se, između ostalog, jasno može iščitati kako malverzacije koje se bivšoj upravi i Nadzornom odboru koncerna stavljaju na teret sežu još u 2009. godinu. Istražitelji, naime, imaju izjave revizora iz tvrtke Baker Tilly Discordia, koji su radili reviziju poslovanja Agrokora tijekom 2009. godine.

“Već tada smo utvrdili da Agrokor krši Međinarodne računovodstvene standarde i Međunarodne standarde financijskog izvještavanja. Izrazili smo i sumnju u namještanje poslovnih rezultata Agrokora, te smo 2010. godine u internim dokumentima predložili da damo negativno mišljenje na financijsko izvješće Agrokora d.d. za prethodnu godinu. Utvrdili smo da krše računovodstvene standarde i potpuno pogrešno vrednuju imovinu, te smo o tome u više navrata razgovarali s Alojzijem Pandžićem. Međutim, on nam je rekao da Agrokor neće raditi nikakve ispravke, da bi na kraju naši šefovi odbili prihvatiti naše zaključke”, opisali su revizori.

Ti šefovi, Olivio Discordia i Sanja Hrstić, danas su i uhićeni. Naime, sumnja se da su kao ovlašteni revizori prekršili revizorska pravila kada su dali bezrezervna pozitivna mišljenja na poslovanje Agrokora, koji je zbog toga imao precijenjene rezerve i zadržanu dobit od tri milijarde kuna.

Što su sve potpisivali članovi Uprave

Također, iz nekih iskaza proizlazi kako je, prije pokretanja kaznenog postupka, nestao dio poslovne dokumentacije, odnosno svjedoci tvrde kako se ona više ne nalazi u Agrokorovom sjedištu.

Svjedoci su općenito istražiteljima opisali na koji je način funkcionirala hijerarhija u Agrokoru, te kako su Piruška Canjuga, Tomislav Lučić, Ante Todorić i Hrvoje Balent navodno potpisivali sporne transakcije kojima je izvlačen novac iz koncerna.

Među ostalim, potvrđuju svjedoci, ali i dokumenti, ova četvorka potpisala je i Sporazum za prijenos navodnih troškova za IPO, inicijalnu ponudu dionica Agrokora na tržište kapitala, kao i raskid tog Sporazuma. Sporazum je potpisan 3. siječnja 2011. godine, dok je raskid potpisan 14. prosinca prošle godine. Za to vrijeme 2,26 milijardi kuna knjiženo je na ime troškova pripreme Agorkora za IPO.

Kako je raskinut Sporazum za IPO?

“Ivica Todorić je u prosincu prošle godine konstatirao kako do realizacije projekta IPO nije došlo, niti će ikada doći, te su Ante Todorić i Hrvoje Balent potpisali s njim 14. prosinca raskid Sporazuma. Iako je prema prvotnom Sporazumu Ivica Todorić trebao nadoknaditi sve troškove Agrokora za projekt IPO, nakon raskida on je te obveze automatski oslobođen. Stručne službe Agrokora dobile su nalog da u poslovnim knjigama Agrokora provedu posljedice raskida tog Sporazuma”, opisali su svjedoci sumnjive poslovne poteze vezane uz IPO, koji su se, međutim, nastavili i početkom ove godine.

Svega par dana prije nego što je izvanredna uprava preuzela Agrokor, točnije 6. travnja ove godine, prema riječima svjedoka, tih 2,26 milijardi kuna ponovno je prikazano na listi Agrokorovih troškova kao troškovi pripreme inicijalne javne ponude dionica Agrokora. “Upute za knjiženje tih troškova računovodstvu su prenosili Alojzije Pandžić, koji je bio šef Agrokorovog računovodstva, te Marijan Alagušić, bivši savjetnik u Agrokoru i član NO-a Tiska”, tvrde svjedoci.

Trag novca do tvrtke u Švicarskoj

Svjedoci su opisali i kako su Ivica i Ante Todorić, Lučić i Balent u ime Agrokora zaključivali ugovore o depozitima. Prema tim ugovorima Agrokor je bio davatelj depozita, no u stvari se radilo o zajmovima koje je koncern davao drugim tvrtkama. Neki od tih zajmova, tvrdi se, bili su i za Ivicu Todorića osobno.

“Naknadno su u izvješću o novčanim tijekovima zajmovi bili upisivani na poziciji Novac i novčani ekvivalenti. Činilo se to iako se novčanim ekvivalentima smatraju kratkoročni depoziti kod banaka s ugovorenim dospijećem do tri mjeseca”, objašnjavaju svjedoci. Na taj način, zaključno s 31. prosinca 2015. godine, u financijskom je izvješću prikazano da Agrokor ima 1,6 milijardi kuna danih depozita, iako je taj novac bio dan za zajmove, proizlazi iz iskaza svjedoka i dokumentacije.

Dio tako posuđenog novca Ivici Todoriću 2013. godine završio je, prema kaznenoj prijavi, najprije na računu njegove tvrtke AG Zug u Švicarskoj, da bi 31. prosinca 2016. godine bio prenesen na račun Agrokor Investments BV sa sjedištem u Nizozemskoj. U pitanju je iznos od oko 100 milijuna eura.

Gdje je nestala dokumentacija iz Agrokora?

Do sada ispitani svjedoci opisali su kako se uoči preuzimanja Agrokora od strane izvanredne uprave iz tvrtke krajem ožujka ove godine brojna dokumentacija iz tvrtke odnosila na skeniranje, no dio nje nikada nije vraćen.

Među ostalim, utvrđeno je kako nedostaje dokumentacija o pravnom osnovu po kojem je brisana hipoteka od sto milijuna eura na kompleksu Kulmer koja je bila zabilježena u korist Agrokora, niti je pronađen ugovor o prodaji dvorca, između Agrokora kao prodavatelja i Ivice Todorića kao kupca.