Tjedan vječnih devedesetih i Drugog svjetskog rata, pronađenog kandidata HDZ-a za gradonačelnika Splita, potonuća Moskve, pregovora i razgovora u Srbiji i BiH, francuskih izbora, genijalnog Luke Modrića i Uskrsa
Iza nas je tjedan u kojem smo se po tko zna koji put bavili nasljeđem devedesetih i onim Drugog svjetskog rata, u kojem je Plenković doslovno izmislio kandidata HDZ-a za gradonačelnika Splita, tjedan nastavka rata u Ukrajini s tragedijom Mariupolja i potonućem Moskve, tjedan razgovora i pregovora u Srbiji i BiH, prijelomnih izbora u Francuskoj, genijalnog poteza Luke Modrića te na koncu i tjedan Uskrsa.
Vlada i nasljeđe ustaštva
Nakon što smo još jednog desetog travnja u Splitu gledali ustašovanje u organizaciji Marka Skeje, čemu se pridružio i izaslanik Vlade, brigadir Raos, zaključivši da današnje Hrvatske ne bi bilo bez 10. travnja 1941., ostatak tjedna smo pratili izmotavanja iz Vlade i od strane samog premijera. Koji na koncu, nakon što smo saznali da nije bio predviđen govor kao da to išta mijenja, jeste osudio tu izjavu, ali bez ikakvog realnog efekta.
Budući da je u više navrata odbio jasno van zakona staviti ustaški pozdrav. A sve unatoč tome što se Ognjen Kraus, u ime židovske zajednice slomio da takvo nešto prođe u Saboru. Da ironija bude veća, sve ovo skupa se događalo skoro paralelno s Plenkovićevim govorom na konferenciji o indijskom porijeklu Roma, gdje se osvrnuo na ustaški genocid nad Romima.
Iako nas ništa od navedenog licemjerstva nije iznenadilo, prva posljedica bi mogla biti u nastavku odvojenih komemoracija u Jasenovcu. Jer, koliko god se u HDZ-u pravili da problema nema, on je itekako prisutan i o njemu se više ne može šutjeti kao što se šutjelo devedesetih.
Mile Budak ostao bez ulice u Slavonskom Brodu
Da se vremena ipak mijenjaju shvatili su čak i u Slavonskom Brodu, posljednjem većem gradu koji je imao ulicu ustaškog ministra Mile Budaka. On je bio osobito popularan devedesetih godina, budući da su hadezeovske vlasti bile uvjerene kako u službeno objašnjenje da je dobio ulicu zato što je bio književnik, a ne Pavelićev ministar ljudi vjeruju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
A nije vjerovao nitko, kao što se danas me može prodati priča o dvostrukim konotacijama ustaškog pozdrava. Uglavnom, Budak je prošlog tjedna, uz nešto otpora s desnice i odbijanja da Đuro Đaković dobije ulicu koja vodi do istoimene tvornice, ipak ostao bez počasti u ovom nekoć snažnom industrijskom gradu.
Šušak u Sinju i godišnjica Ahmića
Da devedesete pak nikako ne odlaze svjedoči vijest iz Sinja o tome kako će u tom gradu biti postavljena bista bivšeg ministra obrane Gojka Šuška, koju će donirati Ljubo Ćesić Rojs. A sve uz zaključak gradonačelnika Mire Bulja o tome kako Šušak nikad nikome nije bio sporan.
No, ako je Bulj prespavao devedesete i, npr. Šuškovu izjavu nakon Oluje o tome kako je sve stvar pristupa jer su naši preci tjerali Srbe, a oni su ostali, dok smo ih zamolili da ostanu, a oni su otišli, neće baš biti da nitko ne pamti stvari koje su bile opća mjesta. U koje spada i činjenica skrivanja osumnjičenih za pokolj u Ahmićima, čija je 29. godišnjica obilježena proteklog tjedna.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Generali, Perković i Mustač
Relikt devedesetih je i uporno nastojanje umirovljenih generala da budu politički akteri, naravno na nacionalističkoj platformi. Šestorica njih su tako proteklog tjedna zatražili od Milanovića da pomiluje Perkovića i Mustača, jer njemački sud nije uvažio njihov kasniji život, tj. djelovanje devedesetih.
Moram priznati da ishod ovog slučaja s nestrpljenjem očekujem, budući da je Milanović kao jednu od ključnih stvari u kampanji ponavljao kako je institut pomilovanja kojeg predsjednik ima glupost koju treba ukinuti i da on neće pomilovati nikoga. Doduše, govorio je i da će biti normalan predsjednik građanske Hrvatske, a ovaj slučaj je tim zanimljiviji, budući da je svojevremeno napravio sve da spomenuti dvojac ne izruči njemačkom pravosuđu.
Đogaš
Jedina pak stvar u kojoj se današnje doba razlikuje od devedesetih jeste u tome da je ionako siromašan kadrovski bazen HDZ-a, koji je od početka bio stranka vlasti, sada manji nego ikada. Pa Plenković mora ministre i kandidate za gradonačelnika Splita tražiti izvan stranke. Što je jedna od zabavnijih stvari odluke da Zoran Đogaš, znanstvenik i bivši dekan Medicinskog fakulteta u Splitu bude kandidat te stranke na ponovljenim izborima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ovaj, očito ciljani antipod Puljku sigurno ima nešto veće šanse, nego što bi ih Vice Mihanović ikada imao, ali i dalje nisu velike. Tim prije što svakom izjavom pokazuje da je zalutao u politiku.
Najzabavnije je pak odgovoriti na pitanje, a što sada s Mihanovićem koji je dobio stranku u Splitu na pladnju, kao i na moje vječno pitanje, zbog čega se Plenković odrekao Andre Krstulovića Opare, čovjeka koji bi imao najveće šanse?
Mariupolj i Moskva
U Ukrajini se nastavlja užasavajuća agresija koja uključuje pronalaske masovnih grobnica na svakom koraku, potpunu destrukciju Mariupolja, vijesti o masovnim silovanjima, ali i potonuće Moskve, zapovjednog broda ruske mornarice. Ukratko, užas se nastavlja, a rasplet nije na vidiku.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Schmidt-Dodik-Vučić
U regiji se pak intenziviraju diplomatske aktivnosti, pa su tako u kratkom vremenskom razmaku Aleksandra Vučića službeno posjetili Milorad Dodik i visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, i to netom nakon što je ukinuo Dodikovo odluku o prijenosu nadležnosti s države na entitet Republiku Srpsku.
Imamo li u vidu da je u Srbiji došlo do iznenadnog zatopljavanja odnosa između Vučića i njegovog arhineprijatelja Đilasa, očito je kako je Europska unija konačno odlučila povesti aktivnu politiku prema onome što zove zapadnim Balkanom, ispravno prepoznavši kao ključnog sugovornika i ključni problem Aleksandra Vučića.
Luka Modrić
Bio je ovo i tjedan nevjerojatnog preokreta Real Madrida, koji je u četvrtfinalu protiv Chelsea iz ničega i nakon što je bio potpuno nadigran i na rubu poraza od 0:3, još jednom pokazao pobjednički karakter, koji ovu momčad krasi od doba otkad je vodio Zidane. No, do svega toga ne bi došlo da Luka Modrić nije povukao genijalan potez, njegov prepoznatljivi vanjski felš iz trka, zadobivši konačno poštovanje šire nogometne javnosti koja je njegove igre i rezultate godinama minorizirala.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Izbori u Francuskoj
Sve ovo što pišemo o budućnosti Europske unije doći će pak pod znak pitanja okončaju li se francuski predsjednički izbori pobjedom Marine Le Pen. Hoće li do toga doći, saznat ćemo večeras, ali je posve izvjesno kako agresija Rusije na Ukrajinu nije preko noći uklonila atraktivnost desničarskog populizma za dobar dio birača u Europi.
Uskrs
Na kraju je ispalo da je uskršnji tjedan obilježen devedesetima koje nikako da prođu, dok je s druge strane papa Franjo, svim kritikama unatoč, odlučio založiti dobar dio autoriteta za zaustavljanje rata u Ukrajini, pa i za vrijeme uskršnjeg tjedna. No, kao što je davno primijetio Staljin, problem je što papa nema nikakvih divizija.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Tjedan u kojem se Vlada izmotavala od ustašovanja, a HDZ doslovno izmislio kandidata za Split
Pregled tjedna Dragana Markovine
Tjedan vječnih devedesetih i Drugog svjetskog rata, pronađenog kandidata HDZ-a za gradonačelnika Splita, potonuća Moskve, pregovora i razgovora u Srbiji i BiH, francuskih izbora, genijalnog Luke Modrića i Uskrsa
Iza nas je tjedan u kojem smo se po tko zna koji put bavili nasljeđem devedesetih i onim Drugog svjetskog rata, u kojem je Plenković doslovno izmislio kandidata HDZ-a za gradonačelnika Splita, tjedan nastavka rata u Ukrajini s tragedijom Mariupolja i potonućem Moskve, tjedan razgovora i pregovora u Srbiji i BiH, prijelomnih izbora u Francuskoj, genijalnog poteza Luke Modrića te na koncu i tjedan Uskrsa.
Vlada i nasljeđe ustaštva
Nakon što smo još jednog desetog travnja u Splitu gledali ustašovanje u organizaciji Marka Skeje, čemu se pridružio i izaslanik Vlade, brigadir Raos, zaključivši da današnje Hrvatske ne bi bilo bez 10. travnja 1941., ostatak tjedna smo pratili izmotavanja iz Vlade i od strane samog premijera. Koji na koncu, nakon što smo saznali da nije bio predviđen govor kao da to išta mijenja, jeste osudio tu izjavu, ali bez ikakvog realnog efekta.
Budući da je u više navrata odbio jasno van zakona staviti ustaški pozdrav. A sve unatoč tome što se Ognjen Kraus, u ime židovske zajednice slomio da takvo nešto prođe u Saboru. Da ironija bude veća, sve ovo skupa se događalo skoro paralelno s Plenkovićevim govorom na konferenciji o indijskom porijeklu Roma, gdje se osvrnuo na ustaški genocid nad Romima.
Iako nas ništa od navedenog licemjerstva nije iznenadilo, prva posljedica bi mogla biti u nastavku odvojenih komemoracija u Jasenovcu. Jer, koliko god se u HDZ-u pravili da problema nema, on je itekako prisutan i o njemu se više ne može šutjeti kao što se šutjelo devedesetih.
Mile Budak ostao bez ulice u Slavonskom Brodu
Da se vremena ipak mijenjaju shvatili su čak i u Slavonskom Brodu, posljednjem većem gradu koji je imao ulicu ustaškog ministra Mile Budaka. On je bio osobito popularan devedesetih godina, budući da su hadezeovske vlasti bile uvjerene kako u službeno objašnjenje da je dobio ulicu zato što je bio književnik, a ne Pavelićev ministar ljudi vjeruju.
A nije vjerovao nitko, kao što se danas me može prodati priča o dvostrukim konotacijama ustaškog pozdrava. Uglavnom, Budak je prošlog tjedna, uz nešto otpora s desnice i odbijanja da Đuro Đaković dobije ulicu koja vodi do istoimene tvornice, ipak ostao bez počasti u ovom nekoć snažnom industrijskom gradu.
Šušak u Sinju i godišnjica Ahmića
Da devedesete pak nikako ne odlaze svjedoči vijest iz Sinja o tome kako će u tom gradu biti postavljena bista bivšeg ministra obrane Gojka Šuška, koju će donirati Ljubo Ćesić Rojs. A sve uz zaključak gradonačelnika Mire Bulja o tome kako Šušak nikad nikome nije bio sporan.
No, ako je Bulj prespavao devedesete i, npr. Šuškovu izjavu nakon Oluje o tome kako je sve stvar pristupa jer su naši preci tjerali Srbe, a oni su ostali, dok smo ih zamolili da ostanu, a oni su otišli, neće baš biti da nitko ne pamti stvari koje su bile opća mjesta. U koje spada i činjenica skrivanja osumnjičenih za pokolj u Ahmićima, čija je 29. godišnjica obilježena proteklog tjedna.
Generali, Perković i Mustač
Relikt devedesetih je i uporno nastojanje umirovljenih generala da budu politički akteri, naravno na nacionalističkoj platformi. Šestorica njih su tako proteklog tjedna zatražili od Milanovića da pomiluje Perkovića i Mustača, jer njemački sud nije uvažio njihov kasniji život, tj. djelovanje devedesetih.
Moram priznati da ishod ovog slučaja s nestrpljenjem očekujem, budući da je Milanović kao jednu od ključnih stvari u kampanji ponavljao kako je institut pomilovanja kojeg predsjednik ima glupost koju treba ukinuti i da on neće pomilovati nikoga. Doduše, govorio je i da će biti normalan predsjednik građanske Hrvatske, a ovaj slučaj je tim zanimljiviji, budući da je svojevremeno napravio sve da spomenuti dvojac ne izruči njemačkom pravosuđu.
Đogaš
Jedina pak stvar u kojoj se današnje doba razlikuje od devedesetih jeste u tome da je ionako siromašan kadrovski bazen HDZ-a, koji je od početka bio stranka vlasti, sada manji nego ikada. Pa Plenković mora ministre i kandidate za gradonačelnika Splita tražiti izvan stranke. Što je jedna od zabavnijih stvari odluke da Zoran Đogaš, znanstvenik i bivši dekan Medicinskog fakulteta u Splitu bude kandidat te stranke na ponovljenim izborima.
Ovaj, očito ciljani antipod Puljku sigurno ima nešto veće šanse, nego što bi ih Vice Mihanović ikada imao, ali i dalje nisu velike. Tim prije što svakom izjavom pokazuje da je zalutao u politiku.
Najzabavnije je pak odgovoriti na pitanje, a što sada s Mihanovićem koji je dobio stranku u Splitu na pladnju, kao i na moje vječno pitanje, zbog čega se Plenković odrekao Andre Krstulovića Opare, čovjeka koji bi imao najveće šanse?
Mariupolj i Moskva
U Ukrajini se nastavlja užasavajuća agresija koja uključuje pronalaske masovnih grobnica na svakom koraku, potpunu destrukciju Mariupolja, vijesti o masovnim silovanjima, ali i potonuće Moskve, zapovjednog broda ruske mornarice. Ukratko, užas se nastavlja, a rasplet nije na vidiku.
Schmidt-Dodik-Vučić
U regiji se pak intenziviraju diplomatske aktivnosti, pa su tako u kratkom vremenskom razmaku Aleksandra Vučića službeno posjetili Milorad Dodik i visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, i to netom nakon što je ukinuo Dodikovo odluku o prijenosu nadležnosti s države na entitet Republiku Srpsku.
Imamo li u vidu da je u Srbiji došlo do iznenadnog zatopljavanja odnosa između Vučića i njegovog arhineprijatelja Đilasa, očito je kako je Europska unija konačno odlučila povesti aktivnu politiku prema onome što zove zapadnim Balkanom, ispravno prepoznavši kao ključnog sugovornika i ključni problem Aleksandra Vučića.
Luka Modrić
Bio je ovo i tjedan nevjerojatnog preokreta Real Madrida, koji je u četvrtfinalu protiv Chelsea iz ničega i nakon što je bio potpuno nadigran i na rubu poraza od 0:3, još jednom pokazao pobjednički karakter, koji ovu momčad krasi od doba otkad je vodio Zidane. No, do svega toga ne bi došlo da Luka Modrić nije povukao genijalan potez, njegov prepoznatljivi vanjski felš iz trka, zadobivši konačno poštovanje šire nogometne javnosti koja je njegove igre i rezultate godinama minorizirala.
Izbori u Francuskoj
Sve ovo što pišemo o budućnosti Europske unije doći će pak pod znak pitanja okončaju li se francuski predsjednički izbori pobjedom Marine Le Pen. Hoće li do toga doći, saznat ćemo večeras, ali je posve izvjesno kako agresija Rusije na Ukrajinu nije preko noći uklonila atraktivnost desničarskog populizma za dobar dio birača u Europi.
Uskrs
Na kraju je ispalo da je uskršnji tjedan obilježen devedesetima koje nikako da prođu, dok je s druge strane papa Franjo, svim kritikama unatoč, odlučio založiti dobar dio autoriteta za zaustavljanje rata u Ukrajini, pa i za vrijeme uskršnjeg tjedna. No, kao što je davno primijetio Staljin, problem je što papa nema nikakvih divizija.