Tko su i kako funkcioniraju ti europski istražitelji bez kojih Gabrijela Žalac ne bi bila procesuirana
EU je osnovala ured na čelu s istaknutom rumunjskom tužiteljicom
Europska unija dugo se vremena nije mogla dogovoriti kako učinkovitije istraživati i procesuirati kaznena djela na štetu europskog proračuna. U zajedničkoj briselskoj kasi milijarde su eura javnog novca – novca europskih poreznih obveznika – koji se onda raspodjeljuje dalje, kroz različite fondove i natječaje, od poljoprivrede i regionalnog razvoja do istraživanja i kulture. A veliki novac može biti veliko iskušenje.
Pokušaji prijevara koje se tiču EU proračuna događaju se u svim članicama Europske unije. U Bruxellesu su nedavno procijenili da je zbog različitih nepravilnosti i prijevara samo u 2019. EU izgubila oko 460 milijuna eura. Za one kojima je mjerilo europskih fondova u Hrvatskoj Pelješki most, za taj bi novac mogao biti izgrađen još jedan most, a da pritom i ostane stotinjak milijuna eura viška.
Čemu još jedan ured?
Muljanja s EU novcem nisu, dakle, nikakva novost, ali nacionalne vlasti nisu uvijek i svugdje pokazivale istu razinu želje da stvari istjeraju do kraja – da istraže prijave na nepravilnosti, da provjere radi li se o namjernim prijevarama i da one za koje se sumnja da su ih počinili, u konačnici, dovedu do suda. U Europskoj komisiji su stoga još prije osam godina predložili rješenje – osnivanje europskog ureda javnog tužitelja.
Unija je, doduše, već imala svoj ured za istrage, a ima ga i dalje, no s prilično ograničenim ovlastima. OLAF, Europski ured za borbu protiv prijevara, provodi samo tzv. administrativne istrage i potom svoje nalaze može proslijediti nadležnim nacionalnim tijelima koja potom odlučuju što će učiniti s OLAF-ovom dokumentacijom.
U razdoblju od 2015. do 2019. godine 39 posto OLAF-ovih preporuka završilo je optužnicama u nacionalnim državama. Ali ishodi jako variraju od države do države. U nekim članicama nadležna tijela nisu nikako reagirala na OLAF-ove nalaze, negdje su ih uglavnom odbacivala. U Hrvatskoj su, na primjer, prema izvješću za 2019., od pet slučajeva, tri završila optužnicom.
Dogovor 20 država članica
Tome je trebao doskočiti europski javni tužitelj – odnosno tužiteljica, kako će se pokazati nekoliko godina kasnije. Ali te 2013., kada je Komisija prvi puta predložila osnivanje novog ureda, među članicama EU-a nije bilo suglasja. Natezanja su trajala sve do 2017. kada se 20 država, a među njima i Hrvatska, dogovorilo oko tzv. pojačanje suradnje. Da će, dakle, osnovati ured, čak i ako mu se ne priključe sve zemlje članice (ni danas u njegovom radu ne sudjeluju sve članice, već njih 22).
Tako je startao Ured europskog javnog tužitelja, EPPO (engleska kratica), koji ima ovlasti za istrage i kazneni progon kriminala povezanog s proračunom EU-a, poput prijevara, korupcije i pranja novca. Do početka njegovog rada proći će još četiri godine, sve do 1. lipnja 2021.
Istaknuta rumunjska tužiteljica
Trebalo je vremena dok se ne dogovore pravila rada, gdje će mu biti sjedište (Luxembourg) i uostalom tko će ga voditi: odluka je pala na Lauru Kövesi, bivšu čelnicu rumunjske antikorupcijske agencije koja se snažno istaknula tijekom svoje karijere u Rumunjskoj. Gospođa Kövesi, naravno, ne hoda okolo i ne istražuje što se, na primjer, zbiva u Hrvatskoj. Za to postoje delegirani nacionalni tužitelji u zemljama članicama.
OLAF je, kako smo napomenuli, i dalje nastavio postojati, a s EPPO-om su nedavno potpisali sporazum o suradnji. Kad je u pitanju aktualni slučaj s bivšom ministricom Gabrijelom Žalac, Telegram je, kako smo pisali, te 2019. bio kontaktirao OLAF. S obzirom na suradnju dviju institucija, zamislivo je da je upravo OLAF u međuvremenu prepustio taj slučaj svojim kolegama u uredu europske javne tužiteljice.