Trebamo li prestati vježbati kad smo prehlađeni? Pa, odgovor nije baš tako jednostavan
Par činjenica o tome kako tjelovježba utječe na naš imunitet
Odrasla osoba prosječno ima dvije do tri respiratorne infekcije svake godine. Puno se sportaša pita trebaju li trenirati ako su bolesni. Ne samo sportaši nego i osobe koje rekreativno vježbaju ne znaju da li je bolje nastaviti vježbati ako smo prehlađeni ili imamo gripu. Brz odgovor na to pitanje bio bi, ovisi. Ali nije tako lako odgovoriti. Svi vjerujemo kako je vježbanje za nas dobro. Trebate li ili ne vježbati ako ste prehlađeni, ovisi o nekoliko faktora. Najvažniji je stupanj intenziteta kojim se vježba.
Većina liječnika preporuča da se intenzivno vježbanje odgodi na nekoliko dana dok simptomi prehlade ne prođu. Kada smo bolesni, imunološki sustav je već pod opterećenjem. Intenzivno vježbanje još jače može smanjiti imunitet i sposobnost da se suprotstavimo bolestima.
Intenzivno vježbanje smanjuje broj određenih T stanica u krvi
Ako vježbamo manjim intenzitetom, i to treba smanjiti. Većina stručnjaka savjetuje da ako su nam simptomi iznad vrata, a nemamo temperaturu, vježbanje je vjerojatno sigurno. Ali postoje li simptomi kao prehlada ili gripa uz temperaturu, umor, bolove u mišićima ili natečene limfne žlijezde, tada se preporuča barem dva tjedna odmora prije uspostave ponovnog treninga.
Ne samo da nije uputno vježbati ako smo prehlađeni ili imamo gripu, iscrpljujuće vježbanje u prvom redu povećava šanse da obolimo. Prva linija obrane protiv infekcija su T stanice imunološkog sustava od kojih neke upravljaju imunološkom reakcijom. Intenzivno vježbanje smanjuje broj određenih T stanica u krvi, a povećava broj drugih. Rezultat toga je da nam je sposobnost odupiranja bolesti smanjena.
Umjereno vježbanje smanjuje rizik od infekcije gornjih dišnih putova
Trebate li vježbati ako ste se baš cijepili protiv gripe? Studija iz 2017. pokazuje da cjepivo nema utjecaja na vježbanje. Kada smo zdravi, umjereno vježbanje smanjuje rizik obolijevanja od infekcije gornjih dišnih putova. Izbjegavajte jaki trening ili utrke ako osjećate simptome bolesti. Imunološki sustav ovisi o puno vitamina, mineral i drugih nutrijenata da bi optimalno funkcionirao.
Treba jesti različitu hranu bogatu voćem i povrćem koja će nam dati sve što organizam treba. Izbjegavajte brzi gubitak na težini. Dijete sa malo ugljikohidrata, dugotrajno gladovanje i brz gubitak težine utječu na imunitet. Mršavljenje kada intenzivno vježbamo, nije dobro za imunološki sustav. Nedostatak sna, definiran kao tri sata manje nego što nam treba, povezan je sa slabijim imunitetom. Često perite ruke da smanjite mogućnost infekcije. Ne zaboravite nokte ispod kojih se krije svašta. Pranje ruku je najbolja metoda prevencije infekcije.
Pretjerivanje može povećati rizik prehlade i usporiti oporavak
Cijepite se protiv gripe osim ako nemate neki dobar razlog kao što je smanjeni imunitet. Ne dodirujte nos, oči, usta. Većina bakterija prelazi sa ruku na lice, a ne zrakom. U jesen i zimi pijte više vode, osam čaša dnevno. Smanjite unos alkohola koji dehidrira pa je otpornost prema bakterijama manja. Saznajte svoje razine D vitamina u tijelu, ako ga nedostaje, slabije se odupirete infekcijama.
Slušajte svoje tijelo, ako se ne osjećate stopostotno dobro, bolje ćete se osjećati ako se odmorate umjesto da vježbate. Vježbanje je općenito korisno ali pretjerivanje može povećati rizik prehlade i usporiti oporavak. Dok simptomi ne prođu, izbjegavajte intenzivno vježbanje. Kod blagih prehlada, umjerena tjelovježba je vjerojatno u redu.