Nekad je nužno odabrati stranu

Trump najavljuje da će brzo uništiti ISIS, no znači li to da će krenuti u kopnenu intervenciju? Nismo baš sigurni

Ovo je 7 stvari o strategiji novoizabranog predsjednika protiv džihadista

Members of the Iraqi forces watch Donuld Trump giving a speech after he won the US president elections in the village of Arbid on the southern outskirts of Mosul on November 9, 2016, as they rest in a house during the ongoing military operation to retake Mosul from the Islamic State (IS) group. 

Iraqi Prime Minister Haider al-Abadi congratulated Donald Trump on his election as president and said he hoped for continued US and international support in the war against jihadists.

 / AFP PHOTO / AHMAD AL-RUBAYE
FOTO: AFP/AFP

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump obećao je kako će brzo pobijediti Islamsku državu, ali nije sasvim jasno kako to misli učiniti. U kampanji je često ismijavao napore Obamine administracije protiv ISIS-a kao slabe i neodlučne.

No, sadašnji i bivši vojni časnici, piše ugledni Foreign Policy, kažu kako bi Trump mogao ostvariti ta svoja obećanja o brzoj pobijedi protiv terorističke skupine samo ako bi poslao velik broj američkih kopnenih snaga na teren. Bio bi to prilično riskantan potez, a namjerava li ga Trump stvarno povući? Ovo su najvažnije stvari o slučaju.

1. Trumpov savjetnik želio je poslati trupe

Iako je Trump osobno u kampanji isticao kako će smanjiti broj američkih obveza u inozemstvu, intervencija kopnenih snaga nije bez podrške u njegovoj administraciji. Budući Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Flynn otvoreno je koketirao s tom idejom. Umirovljeni američki general i obavještajac, predlagao je širu vojnu akciju koja je potrebna kako bi se borili protiv onog što on vidi kao “egzistencijalnu prijetnju”, onu koju uspoređuje s protivnicima SAD-a u Drugom svjetskom ratu i Hladnom ratu. “Žalosna je činjenica da moramo poslati trupe na teren. Nećemo uspjeti protiv tog neprijatelja samo sa zračnim napadima”, rekao je Flynn za Der Spiegel 2015. godine.

2. Kako je točno izgledao njegov ideja?

Nakon što je bio prisiljen otići s mjesta šefa Obrambene obavještajne agencije (DIA) 2014. godine, prije nego što se pridružio Trumpovom timu, Flynn je izradio plan prema kojem bi se američke trupe poslale u sirijski grad Raku, posljednje teritorijalno uporište ISIS-a, kazali su neimenovani izvori upoznati sa slučajem za Foreign Policy. No, detalji tog nacrta nisu poznati. Otkako je Trump izabran za predsjednika, Flynn nije dao dao do znanja zalaže li se još uvijek za ideju veće vojne prisutnosti u Siriji i Iraku.

3. Plan za Siriju kao za Jugoslaviju

No, u spomenutom intervjuu Der Spiegelu 2015., Flynn je predložio multinacionalnu okupaciju Sirije koju bi izveli SAD, Rusija i druge sile – nalik na međunarodne mirovne snage koje su raspoređene u bivšoj Jugoslaviji 1990. “Možemo naučiti neke lekcije s Balkana. Strateški, kao mogućnost vidim raspad kriznog područja Bliskog istoka na sektore na način kao što smo učinili onda, s određenim državama koje bi preuzele odgovornost za te sektore”, kazao je Flynn i dodao: “Sjedinjene Države bi uzele jedan sektor, kao i Rusija, i Europljani još jedan. Arapi bi morali biti uključeni u takvu vojnu operaciju i morali bi biti dio svakog sektora”.

4. Kontradiktorne Trumpove izjave

Izabrani američki predsjednik u srpnju je kazao kako će imati “vrlo malo vojnika na terenu”. No, u ožujku, Trump je rekao kako će poslušati savjet visokih vojnih časnika kako bi odlučio koliko će trupa biti potrebno. “Ja sam čuo brojke od 20.000 do 30.000”, rekao je. Kasnije je odstupio od tih brojki. Nejasno je kako će, kada zaista bude morao donositi odluke postupiti Trump. Hoće li se, kao i do sada, oslanjati na američke saveznike na terenu?

5. Turska želi da SAD prestane podržavati Kurde

Kurdi su do sada bili jedan od ključnih američkih saveznika u borbi protiv ISIS-a. Ankara se tome već dugo protivi, a Trumpu su to jasno dali do znanja. “SAD ne bi trebao dopustiti da ovo strateško partnerstvo (s Turskom) bude zasjenjeno terorističkom organizacijom”, kazao je prošlog tjedna turski premijer Binali Yildrum u govoru parlamentu. Washington, naime, vidi kurdsku miliciju YPG, najveći dio Sirijskih demokratskih snaga (SDF) kao jednog od najjefektivnijih partnera u borbi protiv ISIS-a, dok ih Turska vidi kao terorističku organizaciju.

Amerikanci inzistiraju da naoružavaju samo arapski dio SDF-a, a Ankara tvrdi da ima dokumente koji dokazuju da SAD naoružava i YPG. Kurdski dužnosnici povezani s YPG-om, kažu da im je obećano da će ih SAD direktno naoružavati ako će predvoditi borbu za ISIS-ovo uporište Raku. Prije nekoliko dana glasnogovornik turskog predsjednika Erdogana kazao je kako je Turska prenijela svoje nezadovoljstvo američkom podrškom kurdskim milicijama u Siriji novoizabranom predsjedniku Trumpu. Ostaje za vidjeti kako će Trump pristupiti ovom problemu

6. Pentagon nudi ‘cyber i svemirska oružja’

Vojska se priprema predsjedniku Trumpu predstaviti neke nove opcije ako želi intenzivirati borbu protiv ISIS-a, uključujući i mogućnost korištenja cyber oružja i svemirskog oružja, kazao je general David Goldfein, zapovjednik američkog ratnog zrakoplovstva za USA Today. “Veliko pitanje s kojim se moramo suočiti… jest da dužnosnici djeluju u cyber prostoru i svemiru”, rekao je. Mogućnosti u ta dva područja su među najčuvanijim vojnim tajnama, i za sada je za njihovu upotrebu potrebna dozvola najviših vladinih dužnosnika.

Vojska ima mogućnost koristiti cyber oružja kako bi ugasila web stranice terorista i ometala njihove komunikacije, ali su oprezni s takvim akcijama jer one mogu uzrokovati neželjene efekte poput ometanja legitimnih stranica i servera. Prošlog ožujka ministar obrane Ash Carter pozvao je vojnu svemirsku zajednicu da se “pridruže borbi” protiv Islamske države, ali nije precizirao kako. Zračne snage kontroliraju satelite za GPS i komunikaciju. Goldfein je također kazao kako će, ako žele biti agilni, morati donositi odluke na nižoj razini u određenim područjima.

7. Rusko-tursko partnerstvo marginalizira SAD?

Ruski avioni provode zračne udare kako bi podržali tursku ofenzivu u sjevernoj Siriji protiv Islamske države, što je značajna evolucija u tursko-ruskom partnerstvu. Sve dublje veze dvije države prijete marginalizaciji SAD-a kada je riječ o kreiranju sudbine Sirije, piše NYT. Zračne misije koje traju oko tjedan dana blizu strateški važnog grada Al Baba prva su upotreba vojne moći Kremlja u cilju pomoći Turskoj u borbi protiv militanata.