U civilnom društvu se digla blaga panika. Udruge strahuju da će novim EU propisom biti proglašene 'stranim agentima'
EU je nedavno baš zbog sličnog kontroverznog prijedloga i sama kritizirala, primjerice, Gruziju
Tijekom prošlog desetljeća različite hrvatske Vlade uložile su desetke tisuća dolara u angažman odvjetničke tvrtke koja je zastupala interese Hrvatske u Washingtonu. Američki odvjetnici savjetovali su oko bilateralnih odnosa sa SAD-om, lobirali oko energetskih pitanja i, u konačnici, zastupali Hrvatsku u međunarodnim arbitražama. Njihov angažman i troškovi potpuno su transparentni, detalji su dostupni u polugodišnjim izvješćima američkog ministarstva pravosuđa.
To je rezultat američkog zakona kojim je još od 1938. regulirano zagovaranje interesa uime stranih vlada, organizacija ili osoba u SAD, kao i obveza registracije pri ministarstvu pravosuđa. I Europska unija mogla bi, izgleda, uskoro dobiti vlastitu verziju propisa nalik američkom. No, iako detalji još nisu službeno poznati, plan Bruxellesa već je digao jako puno prašine.
Protiv zlonamjernih uplitanja
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je u govoru o stanju Unije da će za njezina mandata biti predstavljen “paket za obranu demokracije”. Riječ je o skupu mjera koje bi trebale pridonijeti “razotkrivanju prikrivenih stranih utjecaja” u EU, a dio tog paketa bit će i najavljena direktiva, dakle propis koji je zamišljen kao sredstvo protiv zlonamjernih uplitanja i utjecaja na europsku politiku, procese i odluke.
Detalji, kako smo spomenuli, još uvijek nisu poznati, jer će nacrt biti prezentiran vjerojatno krajem svibnja. No, prema izvješćima dobro informiranih europskih medija, direktiva bi obvezala nevladine organizacije, konzultantske tvrtke i druge pravne subjekte da objavljuju financijska sredstva koja primaju (ako primaju) iz izvora izvan Europske unije, primjerice od stranih vlada.
Zajednički pritisak 230 udruga
Na planove Bruxellesa ovoga tjedna je reagiralo 230 organizacija civilnog društva: u pismu Europskoj komisiji upozorili su da bi najavljena direktiva, kojom bi se stvorio i registar organizacija koje primaju strane donacije, mogla imati “neželjene negativne posljedice”, među ostalim, naštetiti kredibilitetu Europske unije da se globalno zalaže za ljudska prava te ohrabriti represivne lidere u svijetu. Zajedničku izjavu supotpisalo je i nekoliko organizacija iz Hrvatske.
Iz platforme Crosol, jedne od potpisnica pisma, ističu da bi ovakvo zakonodavno rješenje moglo “ograničiti kapacitet EU-a da podupire ugroženo civilno društvo i branitelje ljudskih prava na globalnoj razini”.
“Takvi su zakonodavni akti karakteristični za autokratske režime i za cilj često imaju upravo ograničavanje djelovanja civilnog društva i građanskih sloboda, prezentirajući građanske aktiviste i organizacije civilnog društva kao neprijateljski nastrojene ‘strane agente’”, napominju iz platforme u odgovoru na upit Telegrama.
Destabilizacija EU iznutra
Prijedlog direktive još nije objavljen, ali u dostupnim materijalima iz savjetovanja navodi se da bi se njome uveli “zajednički standardi u pogledu transparentnosti i odgovornosti za usluge zastupanja interesa kojima se upravlja ili se financiraju iz trećih zemalja, kako bi se pridonijelo pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i zaštitilo demokratsku sferu EU-a od prikrivenog vanjskog uplitanja”.
U civilnom društvu razumiju intenciju Komisije – da spriječi da režimi, koji nemaju prijateljske namjere, financiraju organizacije unutar EU-a koje će onda iznutra destabilizirati Europu – ali upozoravaju na moguće neplanirane i neželjene posljedice.
Dobre namjere nisu dovoljne
Udruge smatraju da bi se, među ostalim, išlo na ruku represivnim vlastima u svijetu koje su i dosad pokušavale ili uspijevale takvim restriktivnim zakonima ograničiti prostor za neovisno civilno društvo i “ušutkati kritičke glasove”. U takvim slučajevima EU je reagirala i kritizirala – bude li donijela sličan propis, to će potkopati njezin kredibilitet da u takvim slučajevima djeluje.
“Bez obzira koliko bile dobre namjere Komisije, ovaj će se prijedlog zloupotrebljavati za opravdavanje takvih zakona i potkopavanje vjerodostojnosti EU-a”, kaže za Euronews Katrin Hugendubel iz organizacije ILGA-Europe.
Kao u nedavnom slučaju s Gruzijom gdje su vlasti pokušale donijeti kontroverzni set zakona o “vanjskom utjecaju”. Među ostalim, plan je bio da se udruge i mediji, ako imaju više od 20 posto godišnjih prihoda iz inozemstva, registriraju kao “strani agenti”, uz novčane sankcije za one koji to ne učine. Zbog masovnih prosvjeda, vlasti su odustale od propisa što je zdušno pozdravila upravo delegacija EU-a u toj zemlji, uz “ohrabrenje svim političkim liderima” u Gruziji da nastave s “pro-EU reformama”.
We welcome announcement by the ruling party to withdraw draft legislation on “foreign influence”. We encourage all political leaders in GE 🇬🇪 to resume pro-EU 🇪🇺reforms, in an inclusive & constructive way and in line with the 12 priorities for Georgia to achieve candidate status pic.twitter.com/pKSFIOQv88
— EU Delegation Georgia 🇪🇺 (@EUinGeorgia) March 9, 2023
Traže procjenu učinka i rizika
Komisiji se zamjera i da nije analizirala kakve bi efekte ovakvo zakonodavstvo imalo u praksi. “Nedovoljno su ispitani učinci” planiranog propisa, kaže Kristijan Kovačić iz platforme Crosol. Nepostojanje procjene učinka nedavno je problematizirao i njemački zastupnik u Europskom parlamentu Sergey Lagodinsky, negodujući što se na taj način uopće pišu i planiraju zakonski prijedlozi.
Stoga u zajedničkom pismu nevladine organizacije traže od Komisije da procijeni učinak planiranog zakonodavnog paketa na temeljna prava te da jasno utvrdi svrhu direktive i njezine rizike. Pogotovo u kontekstu činjenice da je više EU članica donijelo ili najavilo legislativu koja, namjerno ili nenamjerno, “ograničava prostor djelovanja civilnog društva”, napominju iz Crosola. Zato se traži da se pažljivo analiziraju posljedice, pogotovo potencijalni rizik od onih koje nisu ni planirane niti željene.
Slučaj Mađarske pred EU sudom
Europske udruge Komisiju pozivaju da u obzir uzme i obveze koje proizlaze iz sporazuma i ugovora EU-a, kao i presuda Suda u Luksemburgu. Prije nekoliko godina, pred Sudom EU vodio se spor protiv Mađarske zbog zakona o transparentnosti.
Vlada Viktora Orbana donijela je 2017. zakon za koji se tvrdilo da treba osigurati transparentnost civilnih organizacija koje primaju donacije iz inozemstva. Kada im iznos donacija prijeđe određeni prag, te su organizacije po zakonu bile dužne registrirati se pri mađarskim sudovima.
Sud EU-a utvrdio je da su takva ograničenja diskriminatorna i neopravdana, podsjećaju sada udruge Europsku komisiju na presudu najviše sudske instance, donesenu prije tri godine.
Može li se desiti i u Hrvatskoj?
Neke udruge strahuju i da bi razni “iliberalni” lideri, sadašnji ili budući, mogli koristiti europski propis kao izliku da donose slične, ali restriktivnije nacionalne zakone. Hrvatska, barem zasad, nije u tom društvu.
Ali, bi li se nešto takvoga moglo dogoditi i kod nas – neki ograničavajući propis, temeljen na budućoj europskoj direktivi koja bi poslužila kao izgovor? “To ovisi o tome tko bi u nekom trenutku pobijedio na izborima” i došao na vlast, kaže Kristijan Kovačić. Drugim riječima, sve bi moglo ovisiti o dobroj volji neke buduće vlasti. A to, ocjenjuje, sasvim sigurno nije dobar pristup.