Zašto je sada gotovo izgledno da će Kina, u doba Trumpa, profitirati i uskočiti u ulogu svjetskog lidera
Odnosi između dviju zemalja gotovo sigurno će se znatno pogoršati
Američki predsjednik Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping su u problematičnoj situaciji. Slogan gospodina Trumpa je “Napravimo Ameriku ponovno velikom”, dok je moto njegovog kineskog kolege “Veliko pomlađivanje kineske nacije. Svaki od dvaju lidera sugerira kako je njegova zemlja pala i kako će je upravo on vratiti na vodeću poziciju u svijetu. Ali, trijumf jedne zemlje podrazumijeva neuspjeh druge, započinje svoju analizu za New York Times Yan Xuetong, dekan Instituta za međunarodne odnose na Sveučilištu Tsinghua u Pekingu.
Trumpov potez od ponedjeljka, povlačenje SAD-a iz Trans-pacifičkog partnerstva (TPP), ostavlja malu sumnju da će američki predsjednik moći ostvariti svoje obećanje iz kampanje da će ojačati američku trgovinu, uključujući i onu prema Kini. Gledajući sve u kontekstu postizbornog razgovora između Trumpa i tajvanske liderice Tsai Ing-wen, možemo očekivati potres u američko kineskim odnosima.
Prilika za Peking
No, dok traje trgovinski rat, vojni sukobi u Južnokineskom moru ili neke druge diplomatske krize mogu ojačati položaj Kine. Zapravo, Kina ima šansu postati punopravna velesila, ako na Trumpov mandat odgovori svojim ekonomskim i političkim otvaranjem prema svijetu. Kina je jedna od zemalja kojoj je globalizacija najviše pomogla, u posljednja tri desetljeća oko stotine milijuna Kineza izašli su iz siromaštva. I koliko god bi gospodina Trump želio zamrznuti snagu slobodne trgovine, svijet će ostati okrenut globalizaciji.
Trumpov izlazak iz Trans pacifičkog partnerstva prilika je za Peking da ojača svoju poziciju ekonomskog lidera istočne Azije jačanjem regionalne trgovine. Kina je stranka ugovora o slobodnoj trgovini s zemljama Jugoistočne Azije, i Peking bi trebao poticati Južnu Koreju i Australiju da se pridruže paktu. Japan nerado želi biti dijelom trgovinske družine koja uključuje Kinu, pa Peking treba ostaviti Tokio iza sebe.
Uspostavljanje vojnih saveza
Kinesko vodstvo također bi trebalo završiti svoju dugotrajnu politiku izbjegavanja formalnih saveza. Kao što Trumpova administracija signalizira da bi mogla ignorirati Pekin i tretirati Tajvan kao samostalnu državu te potencijalno preokrenuti okosnicu američko-kineskih odnosa još od 1979., Peking treba uspostaviti vojne saveze sa što više susjeda. Kina je zapravo stvorila strateška partnerstva s većinom svojih sujeda, ali samo Pakistan je njen tradicionalni vojni saveznik.
U slučaju da Kina formira značajne bilateralne vojne sporazume s Kambodžom, Tajlandom, Malezijom, i posebice s Filipinima, Amerika će imati više poteškoća uključiti se u mogući rat oko Tajvanskog prolaza. Trgovinski sporazumi u istočnoj Aziji i mnoštvo novih formalnih saveza istovremeno će pomoći da Peking uzme titulu lidera istočne Azije i napraviti regiju sigrunijom. Još jedna prilika za Kinu u imigracijskoj politici su Trumpove antidemokratske tendencije na domaćoj sceni, zajedno s namjerom izgradnje zida na granici između SAD-a i Meksika.
Posljedice antiliberalnog zaokreta u SAD-u
Antiliberalni zaokret u Sjedinjenim Državama mogao bi nagnati talentirane Amerikance da traže karijeru u inozemstvu, a kvalificirane radnike u cijelom svijetu da umjesto SAD-a počnu tražiti neko drugo mjesto za bolji život. Usvajanjem otvorenije politike prema imigrantima, uključujući lakši put do državljanstva za određene kategorije, Kina bi mogla poboljšati svoje gospodarstvo. Na taj način, Peking bi uvelike smanjio američku prednost u moći.
Na bilateralnom planu, trgovački rat između Kine i Sjedinjenih Država čini se vjerojatnim pod Trumpovim predsjedovanjem. Ipak, Peking bi trebao nastojati izbjeći taj sukob obzirom na trgovački suficit sa SAD-om. U međuvremenu, ako Kinezi kupe manje američkih obveznica, Trumpova administracija će teže moći financirati svoj plan obnove domaće infrastrukture.
Sukob dvaju divova je neizbježan
Postoje naznake kako će kinesko vodstvo iskoračiti kako bi ispunilo prazninu koja će se stvoriti pod Trumpovim predsjedovanjem. Prošli tjedan, gospodin Xi je govorio na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu u Švicarskoj, pričao je o kineskoj globalizaciji i slobodnoj trgovini. Kina je također spremna preuzeti vodeću ulogu u politici zaštite okoliša s obzirom na javno neprijateljstvo gospodina Trumpovo spram klimatskih ugovora.
Odnosi između Kine i SAD-a neizbježno će se pogoršati s gospodinom Trumpom na čelu Sjedinjenih Država, završava Xuetong svoj tekst za NYT. Nuklearna prijetnja trebala bi i dalje prevenirati opći rat, ali sukob će nedvojbeno biti jezgra odnosa ovih ‘dvaju divova ‘u doglednoj budućnosti.