U nedjelju su u Kataloniji regionalni izbori, a ovo je 8 stvari zbog kojih bi njihovi rezultati mogli biti važni

Hoće li rezultat izbora značiti kraj Španjolske kakva je danas?

A boy on the sholders of a man waves a "Estellada" Catalan independentist flag during the Catalan independence coalition "Junts pel Si" (Together for the Yes) party's final campaign meeting for the regional election, in Barcelona on September 25, 2015. Catalonia goes to the poles on September 27 with today ending one of the most intense electoral campaign ever known in post-Franco Spain as Catalonia plays its independence. AFP PHOTO / JOSEP LAGO
FOTO: AFP/AFP

Nedjelja 27. rujna, dan kada će Katalonci na regionalne izbore, mogao bi biti prvi dan kraja Španjolske kakvu poznajemo, piše Euroobserver.

Katalonski izbori mogli bi zakotrljati proces stjecanja neovisnosti te povijesne i bogate autonomne pokrajine od Španjolske.

Oko pet milijuna ljudi u nedjelju izlazi na izbore koji se smatraju i zamjenskim referendumom o secesiji, jer pravi španjolska vlada ne dopušta.

1. Blok stranaka za neovisnost u prednosti

Ankete objavljene uoči izbora pokazuju da će blok stranaka za neovisnost tijesno pobijediti, ali ne dovoljno za apsolutnu većinu u katalonskom parlamentu. A takva bi im većina dala mandat za pokretanje 18-mjesečnog plana stvaranja neovisne Katalonije.

Katalonski predsjednik Artur Mas tvrdi da će se regija bezuvjetno odcijepiti od Španjolske ako vlada u Madridu ne pristane na obvezujući referendum o neovisnosti.

2. Za premijera je neovisnost Katalonije besmislica

Španjolskom premijeru Marianu Rajoyu to, pak, ne pada na pamet jer se žestoko protivi ideji da Katalonija bude neovisna i govori da je to “besmislica”.

Nedjeljni izbori bit će najvažniji otkako je Katalonija dobila nazad svoju autonomnu vladu, Generalitat, godine 1980.

Bit će također i najveći izazov za sustav samouprave u Španjolskoj uveden ustavom 1978. nakon pada Francove dikature.

3. Katalonija sudjeluje s 20 posto u BDP-u

Katalonija je najbogatija španjolska regija i sudjeluje s 20 posto u španjolskom BDP-u.

U anketama vodi blok Junts pel Si (Zajedno za Da), koalicija dviju stranaka koje se zalažu za neovisnost, Katalonske republikanske ljevice (ERC) i Katalonskog demokratskog skupa (CDC), s 41 posto glasova. To bi im trebalo donijeti između 63 i 67 mandata u parlamentu sa 135 zastupnika, odnosno malo ispod potrebne većine.

https://twitter.com/JuntsPelSi2015/status/647531943131791360

Ali zato bi stranka krajnje ljevice Narodno jedinstvo (CUP), koja je također za neovisnost, mogla osvojiti između sedam i 11 mandata i time separatistima omogućiti većinu u parlamentu.

Koalicija građanskih stranaka i organizacija Catalunya Si Que Es Pot (Katalonija, Mi to možemo Yes we can) u kojoj je i Podemos mogla bi osvojiti dvadesetak mandata. Oni se zalažu za referendum ili neovisnost, ali u dogovoru s Madridom.

Dvije velike stranke na nacionalnoj razini, socijalisti i pučani, mogli bi zajedno do tridesetak mandata.

4. Tko može osvojiti većinu?

Što će se dogoditi nakon izbora nitko nije siguran. Osvojili Zajedno za Da apsolutnu većinu (68 mandata) katalonski generalitat (vlada) mogla bi objaviti da počinje proces odvajanja od Španjolske i to službeno priopćiti španjolskoj vladi, Europskoj uniji i međunarodnoj zajednici. Proces bi mogao trajati 18 mjeseci.

Bude li vladajućoj koaliciji, međutim, trebala pomoć CUP-a taj bi se scenarij mogao promijeniti.

https://twitter.com/ConvergenciaCAT/status/647526003829436416

 

5. Predsjednik optužuje vladu za “kampanju straha”

Katalonski predsjednik Artur Mas, koji je najavio početak odcjepljenja ako njegova koalicija osvoji većinu, optužio je vladu za “kampanju straha” protiv neovisnosti.

“Neodgovorno je prijetiti nekome samo zato jer se žele da su čuje njihov glas. To rade jer nemaju drugih argumenata”, rekao je Mas.

6. Jesu li Katalonci svjesni posljedica?

“Katalonci nisu svjesni stvarnih posljedica neovisnosti”, rekao je premijer Mariano Rajoy. “Napustili bi EU. Što bi se dogodilo s mirovinama? Što bi se dogodilo s financijskim institucijama, s bankovnom štednjom, valutom?”, zapitao je.

Rajoyev čvrst stav prema neovisnosti ima podršku lidera diljem Europe, zbog toga jer su svjesni da bi bilo kakav ustupak Kataloncima mogao potaknuti nadu ostalim secesionističkim pokretima u Europi.

7. Strah EU od secesionizma

Britanski premijer David Cameron i njemačka kancelarka Angela Merkel podržavaju “integritet Španjolske”, a bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy pridružio je Rajoyu na skupovima protiv neovisnosti.

Španjolska narodna banka zaprijetila je da će katalonska neovisnost izazvati isključenje iz eurozone, a ostale banke u državi upozoravaju na moguću financijsku nestabilnost.

Čak i predsjednik španjolske nogometne lige poručio je navijačima Barcelone da će im klub biti isključen iz La Lige dođe li do odcjepljenja.

8. Guardiola “za” neovisnost Katalonije

Podrška katalonskoj neovisnosti među Kataloncima po posljednjim je anketama na četrdesetak posto. Jedan od njezinih najpoznatijih pobornika je baš bivši Barcelonin, a sadašnji Bayernov trener Pep Guardiola.

“Ovo je prilika da izgradimo novu i pravedniju zemlju iz temelja. Nitko ne može zaustaviti volju naroda”, poručio je Guardiola.