U novom, neobičnom istupu Donald Trump kaže kako bi mu bila čast susresti se s Kim Jong-unom

Taj će prijedlog zasigurno najviše zateći sjevernokorejskog tiranina koji, nakon svega što se događalo od kada je Trump postao predsjednik SAD-a, nije ni u snu očekivao da će mu njegov najveći neprijatelj pružiti ruku pomirenja. Do sada se niti jedan predsjednik SAD-a nije sastao s vlastodršcima iz Pjongjanga, djedom i ocem Kim Jong-una, Kim Il-sungom i Kim Jong-ilom, po zlu poznatim zlostavljačima vlastitog naroda.

Kim se nije sastao ni s jednim svjetskim liderom

Od kada je naslijedio svog oca 2011., Kim Jong-un nije se sastao niti s jednim svjetskim liderom niti je ikada napustio teritorij Sjeverne Koreje. Doduše, tijekom predizborne kampanje Trump je ponavljao kako bi se volio naći s Kim Jong-unom, ali je tada tvrdio da su šanse za to minimalne, između 10 i 20 posto. U novom kontekstu lakše se razumiju pomirljive izjave Donalda Trumpa o sjevernokorejskom diktatoru za kojeg je proteklih dana pokazivao neočekivano razumijevanje.

U dva intervjua Trump je ponovio kako nije bilo lako tom mladiću da sa svega 28 godina naslijedi oca i preuzme upravljanje državom. Po Trumpovim izjavama, to je ipak bio prevelik teret za tako mladog čovjeka. Trump će, dakako, i dalje voditi dvostruku politiku spram Sjeverne Koreje: s jedne će strane stalno prijetiti uporabom vojne sile, ali neće prestati nuditi diplomatsko rješenje.

Također, Trump će i dalje zahtijevati od kineskog predsjednika Xi Jinpinga da ekonomskim pritiskom na Pjongjang natjera Sjevernu Koreju da obustavi svoj nuklearni program. No, nije to jedini potez kojim je Trump uznemirio političke krugove i javnost u SAD-u. U želji da za rješavanje sjevernokorejske krize pridobije na svoju stranu što više azijskih država, Trump je nazvao filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea te ga pozvao u Washington.

Neočekivani poziv filipinskom lideru Duterteu

Nakon Kim Jong-una, Duterte je svakako najomraženiji svjetski lider u Washingtonu. Optužuju ga za grubo kršenje ljudskih prava te nezakonita ubojstva najmanje osam tisuća ljudi osumnjičenih da su preprodavali drogu. Većina njih pobijena je bez suđenja. Trump opravdava poziv Duterteu činjenicom da su Filipini iznimno vojno i politički važni za SAD. Ustvrdio je kako je Duterte, doduše, vrlo tvrd u obračunu s dilerima droge, ali, kaže Trump, valja ga razumjeti jer je na Filipinima problem narkomanije iznimno velik i težak.

Kada je predsjednik Trump nazvao predsjednika Dutertea, njegovi savjetnici vjerovali su da je posrijedi rutinska diplomatska akcija pridobivanja na svoju stranu što više azijskih čelnika. No, Trump ih je po tko zna koji put iznenadio: imao je, naime, na umu nešto posve drugo od onoga što su se dogovorili. Kako je potvrđeno u Washingtonu, u prijateljskom i srdačnom razgovoru predsjednik Trump pozvao je Dutertea, autoritarnog čelnika Filipina, kojega u SAD optužuju za masovne likvidacije, u posjetu Bijeloj kući.

Zbog toga se Trump našao na udaru brojnih skupina za ljudska prava. U prvim komentarima taj potez američkog predsjednika mediji žestoko osuđuju pitajući se nije sljedeći gost u Bijeloj kući možda Omar al Bašir, predsjednik Sudana optužen za ratne zločine ili Bašar al Asad, sirijski lider kojega također optužuju za zločine protiv čovječnosti. Dio analitičara već je napao Trumpa da je pozivajući Dutertea, posao suučesnik u njegovim ubojstvima.

Traži se zabrana ulaska Dutertea u SAD

John Sifton, šef Human Rights Watcha Azije, izjavio je pak kako bi se Trump trebao sramiti samoga sebe, a demokratski senator Christopher Murphy, član Odbora za vanjske poslove američkog Senata, napisao je na Twitteru kako se američka borba za ljudska prava srušila u pepeo. Američki dužnosnici pokušavaju braniti Trumpa, objašnjavajući kako je istodobno pozvao u Bijelu kuću i premijere Singapura i Tajlanda.

Zagovornici ljudskih prava traže od američkih carinskih organa da Duterteu, s obzirom na brojne optužbe za kršenje ljudskih prava, uskrate vizu za ulazak u SAD. Mnogi takvu odluku Trumpa tumače njegovom sklonošću jakim, populističkim političarima, bez obzira jesu li oni diktatori i krše li ljudska prava. Trump se, uostalom, dugo s velikim uvažavanjem odnosio spram ruskog predsjednika Vladimira Putina, a nedavno je prvi čestitao turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu na pobjedi na referendumu.

Šef CIA-e u tajnom posjetu Južnoj Koreji

Za SAD je pobjeda Dutertea na izborima bila svojevrstan šok jer je on odmah okrenuo leđa Americi s kojom su Filipini od kraja Drugog svjetskog rata uvijek bili tijesno, vojno i politički, povezani. No, nakon izbora Duterte je počeo koketirati s Kinom što je ozbiljno zabrinulo Washington. Mike Pompeo, direktor Središnje obavještajne agencije (CIA) stigao je u subotu u tajnu posjetu Južnoj Koreji. Pompeo je četvrti američki visoki politički dužnosnik koji je posljednjih dana posjetio Seul. Prije njega to su učinili potpredsjednik Mike Pence, državni tajnik Rex Tillerson i ministar obrane James Mattis.

Pompeo se sastao s Leeom Byungomom, voditeljem Nacionalne obavještajne službe Južne Koreje s kojima je dogovarao zajedničku politiku spram provokacija Sjeverne Koreje. Dnevnik Chosun Ilbo napisao je kako je Pompeo informirao dužnosnike vlade Južne Koreje o pojedinostima nove strategije administracije Donalda Trumpa prema Pjongjangu te je donio cijeli niz važnih obavještajnih podataka koje su o Sjevernoj Koreji prikupile američke tajne službe.

Kina se priprema za rat SAD-a i Sjeverne Koreje

Zanimljivu vijest objavio je ovih dana Oriental Daily, dnevnik iz Hong Konga. On je publicirao faksimil dokumenta kineske vlade u kojem se od lokalnih čelnika Dandonga, grada na samoj granici Kine i Sjeverne Koreje, traži da “hitno” zaposle što više prevoditelja za korejski jezik. To je odmah potaknulo nagađanja da se Kina priprema za izvanrednu situaciju ako dođe do američkog napada na Sjevernu Koreju.

Prevoditelji se traže za rad u graničnoj policiji, javnoj sigurnosti, trgovini, carini pa čak i u mogućim karantenama. Kina se, naime, pribojava da bi u slučaju rata došlo do golemog egzodusa Sjevernokorejanaca u njihovu zemlju. Prema Yonhapu, tiskovnoj agenciji Južne Koreje, dandonška administracija uvela je 24-satno dežurstvo. U međuvremenu, Kina je opovrgla izvješća da je na granicu sa Sjevernom Korejom poslala 150.000 dodatnih vojnika.