U prilično urnebesnom članku, New York Times se sprda s hrvatskom birokracijom i ukidanjem pečata
Ugledni američki mediji piše kako je pečat duboko ukorijenjen u Hrvatskoj
Registrirate li novi brod ili mijenjate adresu u Hrvatskoj? Za to će vam trebati pečat. Lupanje službenih pečata bio je ritam hrvatske birokracije već desetljećima, dugo nakon što se većina europskih zemalja prestala oslanjati na papir i počela proceduru obavljati digitalno, piše New York Times.
Sve to štambiljanje i miješanje papira u hrvatskoj kafkanijanskoj močvari ipak je došlo kraju, tako što je vlada odlučila da zaustavi pečat prije nego što uguši ionako slabo gospodarstvo, nastavlja NYT u svom jučerašnjem tekstu o hrvatskoj birokraciji.
Premijer Tihomir Orešković nedavno je naložio da se pečat makne iz gotovo svakog aspekta života. No, nova pravila će stupiti na snagu tek sljedeće godine – a da se to provede u djelo, neki dokumeti će vjerojatno morati biti pečatirani.
Duboko ukorijenjena navika
Zasigurno će trebati neko vrijeme da Vlada i građani zaborave na duboko ukorijenjenu naviku pečatiranja. Državni arhiv sadrži više od 1000 službenih pečata, neki koji datiraju još iz feudalnog doba koje su koristili plemići, izabrani političari i svaki dužnosnik. Hrvatski nacionalni pečat imao je čak i svoju posebnu stražu sve do 2000. godine.
Ivana Sučić iz Hrvatske gospodarske komore, koja se zauzela za nova pravila, rekla je kako je ukidanje pečata bilo razmatrano pitanje znatno prije nego se zemlja priključila Europskoj uniji 2013. godine. No, do danas, gotovo svaki hrvatski poduzetnik prvo je kupovao pečat.
“To je više psihološka” nego praktična stvar”, kaže Sučić. Predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore Lucija Popov kaže da je zadovoljna što se ukida pečat. “U početku, bilo je razumljivo štambiljati”, rekala je. Ali to nije odgovarajuće i danas, kad se velik dio rada javnih bilježnika obavlja digitalno. Ipak, “naš posao je uvijek bio s pečatom”, kaže Lučić. “Trebat će neko vrijeme za promjenu”.