U proljeće se očekuje novi veliki val izbjeglica. Zemlje EU sutra ponovno razgovaraju o izbjegličkoj krizi
Razgovarat će se o suradnji sa Siriji susjednim zemljama, s naglaskom na Tursku
Čelnici 28 zemalja članica, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, okupit će se u četvrtak na summitu na kojem će ponovno razgovorati o izbjegličkoj krizi i jačanju vanjskih granica.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk želi da summit traje jedan, umjesto uobičajena dva dana i tek ako ne bude moguće donijeti zaključke u četvrtak kasno navečer, summit bi se nastavio i u petak prijepodne.
Što se tiče pitanja migracija, razgovarat će se o suradnji sa Siriji susjednim zemljama, posebice o Turskoj te zaštiti vanjskih granica i provedbi dosad dogovorenog na razini EU-a.
Dehumanising talk by EU leaders re refugees echoes pre-Holocaust rhetoric: UN rights chief https://t.co/617jqamU6x pic.twitter.com/RR6GwHgu4A
— Andrew Stroehlein (@astroehlein) October 14, 2015
Očekuje se dolazak milijun ljudi
Donald Tusk je u pozivnom pismu upozorio da se priljev izbjeglica neće tako brzo zaustaviti, spominjući mogućnost dolaska milijuna ljudi.
“Čak i ako se priljev izbjeglica uspori tijekom zime, moramo biti spremni na proljeće za još veće valove. Svi čelnici u regiji s kojima sam razgovorao govorili su o milijunima potencijalnih novih izbjeglica. Iako to može zvučati kao pretjerivanje, naša je obveza da budemo spremni na sve scenarije”, kaže Tusk.
Uspostava hospotova u Srbiji ili Makedoniji
Na sastanku će biti riječi o provedbi dosad usvojenih mjera, poput preseljenja 160.000 izbjeglica iz Italije i Grčke u druge članice. Prošli tjedan je taj proces započeo preseljenjem prve skupine od 19 Eritrejaca iz Italije u Švedsku.
Istodobno s tim, radi se na uspostavi hotspotova, centara za prihvat i registraciju izbjeglica u Italiji i Grčkoj koji bi trebali biti gotovi do kraja studenoga. Postoje također ideje da se takvi centri uspostave i u trećim državama, koje nisu članice EU-a, poput Srbije ili Makedonije.
Međutim, unutar EU-a još nema suglasnosti oko toga što je to hotspot – je li mjesto gdje će se izbjeglice registrirati ili je riječ o procesu popisivanja i registracije ljudi.
Odnos prema Turskoj ključna tema summita
Jedna od ključnih tema bit će rasprava o suradnji s Turskom – što Unija može ponuditi Ankari i što zauzvrat od nje očekuje.
“Turska nas poziva da podupremo uspostavu sigurnih zona na sjeveru Sirije, dok Rusija, koja se sve više angažira u Siriji, kategorički odbacuje tu ideju. Nema sumnje da je jača suradnja s regijom nužna, ali do toga je još dug put”, rekao je Tusk i dodao da se će zato razgovarati o zajedničkom pristupu prema Turskoj i Siriji.
Osim sigurnosnih zona Turska želi liberalizaciju viznog režima. Komisija želi ubrzanje postupka vizne liberalizacije posebice za turske poslovne ljudi, međutim, zemlje članice su prema tom pitanju suzdržanije.
Što se tiče sigurnosnih zona, u EU-u ističu da se takva odluka treba donijeti na Vijeću sigurnosti UN-a.
Jačanje vanjskih granica
Čelnici će razgovarati i o dugoročnoj strategiji u vezi s migracijskom politikom, posebice o reformi dublinskog sustava, koja predviđa da se zahtjevi za azil procesuiraju u onoj zemlji u koju migranti prvo dođu, te o eventualnoj uspostavi stalnog mehanizma za preraspodjelu izbjeglica unutar Unije, ali se ne očekuju nikakvi konkretni zaključci o tim pitanjima.
Na summitu će se raspravljati i o jačanju vanjskih granica i očekuje se da će čelnici pozvati na postupno uvođenje integriranog upravljanja vanjskim granicama.
Osim o migracijama, na summitu bi se trebalo razgovarati i o pregovorima s Velikom Britanijom, koja se priprema za referendum o ostanku u EU-u, o boljem upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji te o europskom stajalištu za međunarodnu konferenciju o klimi koja će se održati u prosincu u Parizu.