“To je skandal”, rekla nam je Klaudija Kordić na sam spomen dr. Richtera.

TELEGRAM: Udruga Roda snažno se zalaže za pomoć parovima koji zbog neplodnosti ne mogu imati djecu. Pogađa li vas da je za novog ravnatelja dječje bolnice Srebrnjak izabran umirovljeni liječnik Darko Richter koji se žestoko javno izjašnjavao protiv medicinski potpomognute oplodnje (MPO) i čak ju je uvredljivo nazvao “silovanjem u epruveti”?

KORDIĆ: Izjave dr. Darka Richtera – bez obzira na to što su iz 2011. ili 2015. godine – izrazito su diskriminirajuće za osobe suočene s neplodnošću i za djecu rođenu iz postupaka medicinski potpomognute oplodnje. U nekoj uređenoj državi, čovjek s takvim izjavama i stavovima nikada ne bi mogao postati ravnateljem jedne dječje bolnice, naglašavam ovo “dječje”. Takve izjave pogađaju mnoge osobe kojima je potrebna medicinska pomoć kako bi postali roditelji, pogotovo one koji su tek na početku svog puta u liječenju neplodnosti.

U intervjuu u Glasu Koncila iz 2011. godine, kao i u drugom intervjuu iz 2015., u kome se dr. Richter osvrnuo na postupke medicinski potpomognute oplodnje, izgovoreno je toliko medicinskih neistina, da je teško povjerovati kako je sugovornik liječnik.

Apsolutno podržavamo pravo na osobno mišljenje i stavove, ali neprihvatljivo je da jedan liječnik vlastita svjetonazorska uvjerenja podmeće kao znanstvene činjenice i potkrepljuje ih neistinitim medicinskim podacima. Njegova usporedba sa silovanjem doista je izvan svake pameti. Neshvatljivo je da se mi u Hrvatskoj još uvijek bavimo ovakvim sramotnim izjavama i neistinama, a posebno je bolno što one dolaze od osobe koja je liječnik.

TELEGRAM: Ironija je da se izbor dr. Richtera za ravnatelja prominentne zagrebačke dječje bolnice zamalo točno poklopio s obilježavanjem ‘Europskog tjedna (ne)plodnosti’.

KORDIĆ: Da, u cijeloj Europi obilježavamo ga u studenom. Ove je godine glavna tema muška neplodnost. Muški faktor odgovoran je, naime, kod gotovo 50 posto parova koji su suočeni s neplodnošću. U proteklih se 40 godina broj spermija u muškaraca smanjio između 50 do 60 posto. To su medicinske činjenice o kojima treba progovoriti.

TELEGRAM: Što kažete na argumentaciju da se u bolnici Srebrnjak ne provodi medicinski potpomognuta oplodnja pa utoliko stavovi dr. Richtera o tome nisu nešto oko čega je potrebno dizati halabuku?

KORDIĆ: Potpuno je nebitno što bolnica na Srebrnjaku ne provodi MPO postupke. Jer maligan je već sam utjecaj takvog ravnatelja na kolege i drugo osoblje, a posebno na male pacijente i njihove roditelje. Uvodno sam naglasila da u uređenim državama osobe takvih stavova i s tendencijom iznošenja lažnih medicinskih podataka nikada ne bi mogle doći na čelo jedne javne bolnice.

U takvim bi državama i struka, na koju se dr. Richter poziva, javno osudila takvu retoriku. A je li se kod nas oglasila Hrvatska liječnička komora? Stručne medicinske organizacije? Ministarstvo zdravstva? Zbog takvih šutnji i ignoriranja u prošlosti mi danas vodimo ovaj intervju. Smatram da je poziciju novog ravnatelja Srebrnjaka nužno preispitati.

TELEGRAM: Doista, kako će njegovo imenovanje doživjeti roditelji malih pacijenata Srebrnjaka koji su dobili djecu zahvaljujući medicinski potpomognutoj oplodnji?

KORDIĆ: Pa vi mi recite biste li ovakvom liječniku spomenuli da ste začeli uz pomoć medicine? Vjerujem da će roditelji djece koja su začeta MPO postupkom ili izbjegavati ovu bolnicu ili će to prešutjeti. Uvreda je to za više od devet milijuna djece koja su do sada rođena u svijetu zahvaljujući samo postupku izvantjelesne oplodnje. I u Hrvatskoj se svake godine, uz pomoć postupaka medicinski potpomognute oplodnje, rađa oko 1700 djece, što znači da je bar jedno do dvoje djece u svakom razredu osnovne škole rođeno zahvaljujući suvremenoj medicini.

Stoga pitam, tko je dr. Richter da se na takav način odnosi prema građanima koji su trebali medicinsku pomoć da bi postali roditelji i prema njihovoj djeci. Srećom pa je takvih “stručnjaka” malo, ali šteta od njihovih izjava može biti dalekosežna.

TELEGRAM: Hrvatska ima Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, imamo Nacionalno povjerenstvo za MPO, čija ste i vi članica. Kao i u ostalim zemljama EU, MPO je legalan medicinski postupak liječenja neplodnosti. Kako je moguće da medicinski obrazovana osoba rezonira daleko od svega toga?

KORDIĆ: Pravo na medicinski potpomognutu oplodnju je reproduktivno pravo iza koga stoji i Europski parlament. Primjenom metoda izvantjelesne oplodnje, u Hrvatskoj je do sada rođeno više od 35.000 djece. Zamislite jednu Hrvatsku bez te djece, ja to iskreno ne mogu. I sami smo roditelji troje djece iz jednog od takvih postupaka.

Svjetska zdravstvena organizacija 2009. godine je neplodnost definirala kao bolest. Svim osobama kojima je potrebna medicinska pomoć kako bi pokušali ostvariti roditeljstvo, treba omogućiti pravo da pokušaju i pravo na pristup postupcima medicinski potpomognute oplodnje. Takvi postupci su u cijeloj Europi mogući i legalni i to najčešće na teret zdravstvenog osiguranja. Duboko problematične izjave dr. Richtera vraćaju nas u neko mračno doba protiv kojeg smo se u udruzi Roda borili prije više od 10 godina i nećemo dopustiti da se takvo vrijeme, okruženje i retorika vrate.

TELEGRAM: Koliki su uopće razmjeri neplodnosti danas?

KORDIĆ: U Europi je svaka šesta osoba fertilne dobi suočena s neplodnošću odnosno subfertilnošću i trebat će neki vid medicinske pomoći ili intervencije kako bi postali roditeljima. Taj broj nažalost raste. Već sam ranije spomenula mušku neplodnost, koja se često potpuno prešućuje jer se neplodnost uglavnom percipira kao “ženski problem”, a upravo je muška neplodnost u strahovitom porastu. U nekim europskim državama već se svaka peta osoba muškog spola suočava s neplodnošću.

Zato su dalekosežne posljedice prošlogodišnjeg lockdowna, tijekom koga su na barem 45 dana bili zatvoreni svi odjeli humane reprodukcije i privatne poliklinike za liječenje neplodnosti. Prema našoj procjeni, u Republici Hrvatskoj rodilo se između 200 do 400 djece manje upravo zbog obustave postupaka medicinski potpomognute oplodnje tijekom lockdowna.

Neplodnost je, nažalost, bolest modernog doba. No, zahvaljujući razvoju moderne medicine, postoji vrlo uspješan način liječenja neplodnosti – više od 60 posto parova ostvare se kao roditelji, odnosno, rodi se bar jedno živo dijete nakon četiri stimulirana postupka izvantjelesne oplodnje.

TELEGRAM: Koje probleme s MPO još treba riješiti u zdravstvenom sustavu i u društvu?

KORDIĆ: Kao što vidimo, u Hrvatskoj još uvijek imamo svjetonazorska pitanja oko liječenja neplodnosti. Ovdje moram napomenuti da je Rimokatolička Crkva jedina svjetska religija koja zabranjuje bilo koji vid modernog liječenja neplodnosti i protivi se prokreaciji izvan bračne spavaće sobe. Sve druge svjetske religije dozvoljavaju i izvantjelesnu oplodnju kao i inseminaciju. Što se tiče samog zakona, on bi morao u reviziju jer je donesen još 2012. godine i pokazuje manjkavosti i nedorečenosti koje traže hitna rješenja.

Jedno od njih je pravo na medicinski potpomognutu oplodnju za sve žene, bez obzira na njihov bračni status ili seksualnu orijentaciju. Nadalje, zakon sadrži zakonska ograničenja koja smatramo restriktivnima i koja bi trebalo revidirati, a to su na primjer oplodnja maksimalno 12 jajnih stanica, dobna granica za žene i ograničen broj postupaka na teret HZZO-a.

Samo modernim pristupom liječenju neplodnosti možemo osigurati da postupci postanu uspješniji, ali i dostupni svima kojima je potrebna ta vrsta medicinske pomoći. Na taj način bi se u Hrvatskoj godišnje moglo začeti i roditi ne 1700 djece nego možda i dvostruko.

TELEGRAM: Bi li, po vašem mišljenju, Nacionalno povjerenstvo za MPO trebalo reagirati na činjenicu da će Srebrnjak voditi ravnatelj koji je izraziti protivnik MPO?

KORDIĆ: Ja uistinu mislim da bi i Nacionalno povjerenstvo za medicinski potpomognutu oplodnju, i Hrvatsko društvo za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju, i Hrvatsko društvo kliničkih embriologa trebali reagirati na ovakve istupe.

Mi ćemo o ovakvom razvoju situacije u Hrvatskoj zasigurno izvijestiti Fertility Europe, europsku krovnu organizaciju koja okuplja više od 25 pacijentskih udruga u Europi s područja neplodnosti, a svakako i Europski parlament tijekom okruglog stola koji će se tamo održati povodom Europskog tjedna (ne)plodnosti. Medicinski potpomognuta oplodnja više nikad ne smije biti tretirana kao svjetonazorsko pitanje.