U Venezueli je jako napeto, oporba optužuje Madura da uvodi diktaturu i bojkotira izbore. Evo pregleda

Birališta su otvorena, a danas su se dogodila i dva ubojstva; ubijeni su oporbeni kandidat i aktivist

Opposition activists clash with riot police during a protest against President Nicolas Maduro's government and in defiance of a new ban on rallies ahead of Sunday's controversial vote in Caracas on July 28, 2017. 
Venezuela careened towards a showdown Friday between anti-government protesters and security forces, as the death toll from months of demonstrations against embattled President Nicolas Maduro mounted -- as did international concern about the spiraling violence. 
 / AFP PHOTO / RONALDO SCHEMIDT
FOTO: AFP/AFP

U Venezueli se u nedjelju održavaju kontroverzni izbori za ustavotvornu skupštinu za koje kritičari tvrde da predstavljaju jedan od glavnih koraka prema uspostavi diktature u toj zemlji. BBC javlja da su danas ubijeni kandidat za ustavotvornu skupštinu i oporbeni aktivisti. Ubojstva su se dogodila prije nego što su otvorena birališta. José Felix Pineda, 39-godišnji odvjetnik koji je bio kandidat na izborima, ubijen je u svojoj kući. Oporbeni aktivist Ricardo Campos ubijen je za vrijeme prosvjeda. Lokalni mediji javljaju da su se dogodila još dva ubojstva.

Predsjednik Nicolas Maduro, unatoč unutarnjim i vanjskim pritiscima, ne odustaje od formiranja ustavotvorne skupštine čiji članovi se danas biraju. Tvrdi da je to tijelo potrebno kako bi se vratio mir u Venezuelu nakon četiri mjeseca nasilnih sukoba između vlasti i oporbe u kojima je dosad poginulo više od stotinu ljudi. Na državnoj televiziji danas je izjavio kako očekuje poruku, ali i da su ovo najvažniji izbori u državi. Birališta su otvorena, a ovo je sedam stvari koje trebate znati od izborima u Venezueli.

1. Što je uopće ustavotvorna skupština?

To je predstavničko dijelo koje donosi novi ili mijenja postojeći ustav. Najčešće se saziva nakon ili za vrijeme značajnih događaja, kao što su ratovi i referendumi. Formiranje skupštine u Venezueli Maduro je sazvao kako bi, prema njegovim riječima, preispitao postojeći ustav, koji je donešen 1999. godine, kada je predsjednik bio Mandurov mentor Hugo Chavez. Ovo će nakon biti drugi put da se osniva ovakva skupština, no razlika je u tome što su glasači 1999. podržali inicijativu tadašnjeg predsjednika Chaveza, a ovaj je put to naloženo dekretom. Građane se nije pitalo žele li takvu skupštinu, već će danas samo odgovoriti na pitanje koga žele u njoj.

2. Kako bi trebala izgledati nova skupština?

Nova skupina trebala bi imati 545 mjesta, za koja se na današnjim izborima natječe oko 5 i pol tisuća kandidata. Maduro tvrdi da među njima ima radnika, žena, starijih građana, odnosno da su predstavljene sve kategorije društva.

3. Zašto Manduro želi promijeniti postojeći ustav?

Nova Madurova skupština imala bi ovlasti za promjenu ustava i praktički bi time zaobišla postojeći parlament u kojem većinu ima oporba. Maduro tvrdi da je to tijelo potrebno kako bi se vratio mir u zemlji. Međutim, oporba smatra da formiranjem ove skupštine Manduro ustvari pokušava kupiti još vremena kako bi ostao na vlasti.

4. Što o svemu misli oporba?

Ove izbore Madurovi protivnici ocjenjuju nezakonitim i tvrde da su zapravo institucionaliziranje diktature. Oporba posljednja tri mjeseca prosvjeduje protiv Madura kojega optužuju da uništava ekonomiju i ruši demokraciju. Također je pozvala na bojkot i poručila da neće sudjelovati na izborima. Smatra da izbori predstavljaju prevaru kojom bi se omogućilo Maduru, čiji bi mandat trebao završiti 2019., da se održi na vlasti i zaobiđe parlament i predsjedničke izbore krajem 2018. godine. Oporba je također organizirala neslužbeni referendum na kojemu se sedam milijuna ljudi izjasnilo protiv formiranja skupštine.

5. Kako su se deklarirali obični građani?

Jedna anketa pokazuje da 23 posto građana podržava Madurovu ideju, njih 19 posto smatra da će ova skupština garantirati mir i stabilnost u zemlji, dok više od polovice tvrdi da su ovi izbori samo Madurov pokušaj jačanja političke moći. Ipak, milijuni ljudi pojavit će se danas na biralištima jer se boje da bi inače mogli biti kažnjeni.

6. Kako je reagirala Amerika?

SAD je prošlog tjedna uvela sankcije trinaestorici lidera Socijalističke partije. Američki predsjednik Donald Trump optužio je Madura da je “loš vođa koji sanja da postane diktator” te je zaprijetio dodatnim sankcijama ukoliko se današnji izbori održe.

7. Kako će se dalje razvijati situacija?

To je teško prognozirati. Opozicija će vjerojatno nastaviti s prosvjedima, a srane zemlje, kao što su SAD, svojim sankcijama bi mogle zadati teški udarac gospodarstvu Venezuele. Stručnjaci smatraju kako bi se nova ustavotvorna skupština mogla pretvoriti u Pandorinu kutiju. Naime, ona će imati takvu moć da će moći maknuti Madura s vlasti. “Maduro sada inzistira na nečemu što možda u budućnost neće moći kontrolirati”, izjavio je za New York Times Alejandro Velasco, profesor povijesti na Sveučilištu u New Yorku.