Ubijena kći Putinovog ideologa i ključnog saveznika, auto joj eksplodirao kod Moskve
Dugin je poznat po ekstremnim i nacionalističkim stavovima kojima je presudno utjecao na Vladimira Putina
Darija Dugina, kći Aleksandra Dugina, bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, ubijena je autobombom blizu Moskve, javljaju The Guardian, CNN i BBC. Pozivaju se na izvještaje ruskih državnih medija i snimke koje se šire društvenim mrežama, prema kojima je 30-godišnja Darija Dugina preminula je nakon što joj je automobil eksplodirao dok se vozila kući.
Prijatelj Darije Dugine i vođa pokreta Ruski horizont Andrej Krasnov potvrdio je da je Dugina smrtno stradala. “Kada je skrenula na autocestu u blizini sela Boljšije Vjazemi, došlo je do eksplozije, automobil se odmah zapalio”, rekao je Krasnov za TASS. “Plamen ju je potpuno progutao. Izgubila je kontrolu jer je vozila velikom brzinom i odletjela na suprotnu stranu ceste”, dodao je Krasnov.
Tvrdi kako je prava meta bio njen otac Aleksandar. “To je bio automobil njezina oca. Darija inače vozi drugi auto, ali je u subotu uzela njegov, a on je otišao drugim putem. Bio je na mjestu tragedije. Pretpostavljam da je Aleksandar bio meta ili da su ih oboje htjeli napasti”, rekao je Krasnov.
Dugin na mjestu nesreće?
Objavljena je i snimka koja navodno prikazuje šokiranog Aleksandra Dugina na mjestu eksplozije, no zasad nema potvrde da se zbilja radi o njemu.
Allegedly Dugin at the location where his daughter was assassinated. pic.twitter.com/2dHo6T4I27
— Dmitri (@wartranslated) August 20, 2022
Njegova kći Darija rođena je 1992. i studirala je filozofiju na Moskovskom državnom sveučilištu. Bila je ruska novinarka koja se zalagala za invaziju na Ukrajinu, a našla se i pod američkim i britanskim sankcijama za širenje dezinformacija.
U ožujku 2022., Ured za kontrolu inozemne imovine Ministarstva financija SAD-a (OFAC) sankcionirao je Duginu zbog njezina doprinosa članku na web stranici United World International (UWI) u kojem se sugerira da će Ukrajina “propasti” ako bude primljena u NATO.
Presudan utjecaj na Putina
Dugin je poznat po ekstremnim i nacionalističkim stavovima kojima je presudno utjecao na Vladimira Putina. Između ostalog, Dugin poziva na borbu protiv globalizma predvođenog Sjedinjenim Državama; odbacuje samorazumljivost liberalnih vrijednosti, poput ljudskih prava i demokracije; afirmira kolektivističku baštinu fašizma; hvali Sjevernu Koreju kao pozitivan primjer otpora liberalnom poretku; predlaže vanjskopolitičke odnose temeljene na nuklearnim ultimatumima; i konačno, inzistira da cjelovitost Rusije ovisi o ukrajinskom teritoriju.
U svom geopolitičkom kotlu “euroazijastva”, a podsjetimo, tim se konceptom rado koristi i Putin, Dugin je skuhao čudnu mješavinu konzervativne europske i azijske filozofije, moderne američke političke misli, iskrivljenog slavenofilskog mesijanizma i pojednostavljenog heideggerijanizma, začinjenu s grančicom nedozrelog postmodernizma, prstohvatom teorija zavjere i par krupnih zrna platonijanske politeje.
Približavanje ruskim neofašistima
Rođen u Moskvi 1962. godine, Dugin je u mladosti teško podnosio ograničenja sovjetskog komunizma. Unazad nekoliko generacija, muškarci iz njegove obitelji bili su časnici u vojsci, a otac mu je navodno bio obavještajac. Dugin se nije uklapao u tu matricu. Rano se počeo kretati u drugim krugovima, vlastima sumnjivima, a zbog svojih je ultradesnih stavova izbačen s Moskovskog instituta za avijaciju.
Njegovi intelektualni interesi uključivali su okultna i poganska učenja, rano pravoslavlje i europske konzervativce bliske fašizmu. Kad mu se za to otvorila prilika, uoči raspada Sovjetskog saveza boravi na Zapadu i dolazi do neobičnog zaključka – s druge strane željezne zavjese još je gore nego doma. Komercijalizacija i zapadna ideja individualizma stvorili su društvo, smatrao je, istinski usamljenih pojedinaca; Sjedinjene Američke Države u tom su prednjačile, u njima je pronašao “kult zla”.
Povratkom u zemlju ozbiljnije razvija svoje ideje i približava se ruskim neofašistima. Svoju produktivnost ranih devedesetih uglavnom demonstrira ispisivanjem opskurnih knjiga zasićenih ezoterijom i misticizmom; recimo, 1993. objavljuje Konspirologiju, “znanost o zavjerama, tajnim društvima i okultnom ratu”.