Ugledni Bloomberg piše o izborima koji slijede diljem Europe i koji će odrediti budućnost Unije. Brine ih i Hrvatska

Veliki broj zemalja u sljedećoj će godini izaći na izbore

FOTO: Pixsell/afp

Brexit, najveći priljev izbjeglica još od Drugog svjetskog rata, bujica terorističkih napada, raspad bankarskog sustava. Europska unija je u krizi, ne pokazuje znakove brzog oporavka, najveći europski saveznik SAD je pred najturbulentnijim izborima, dok je Turska u velikim problemima. Europa je u kaosu.

Odgovor na sve ove izazove očekuje se u sljedećih godinu dana, piše ugledni Bloomberg. Zanimljivo je to posebno kada uzmemo u obzir da zemlje koje na svojim leđima nose čak 40 posto ekonomije EU u sljedećih godinu dana idu na izbore koji će sigurno znatno utjecati na njihove politike, kako unutarnje, tako i vanjske. Bloomberg donosi listu svih izbora čiji bi ishod mogao imati najviše utjecaja na budućnost EU. Među njima piše i o izborima koji očekuju Hrvatsku.

Njemački državni izbori, Meclenburg-Zapadno Pomorje i Berlin, 4. i 18. rujna

Što će biti: Izbori u ove dvije njemačke pokrajine bit će pokazatelj onoga što Nijemci misle o migrantskoj politici Angele Merkel. Hoće li kazniti njenu politiku otvorenih vrata ili joj pak pružiti podršku.

Procjene: Alternativa za Njemačku (AFD), njemačka nacionalno-konzervativna i euroskeptična politička stranka, ima najviše izgleda za pobjedu na području obale Baltika u pokrajini Meckenburg-Zapadno Pomorje. AFD ima velikih šansi i u Berlinu, koji je dugo vremena bio socijaldemokratsko uporište.

Parlamentarni izbori u Hrvatskoj, 11. rujna

Što će biti: Hrvati će unutar godine dana po drugi put izaći na parlamentarne izbore nakon što je vlada, koju je tvorila klimava koalicija koja je došla na vlast nakon izbora u studenom, pala, piše Bloomberg.

Procjene: SDP ima prednost u anketama, doduše malu. No, ako dođe na vlast, prioritet će biti smanjenje deficita za sljedeću godinu i konačni oporavak iz rekordne recesije.

Regionalni izbori, španjolska Baskija, 25. rujna

Što će biti: Nakon izbora, baskijanski nacionalisti će se vrlo vjerojatno vratiti u Madrid sa zahtjevima za više novca i lokalno osnaživanje svoje pokrajine. Španjolska se nalazi u prilično nezavidnoj situaciji pa se na sve moguće načine pokušava uravnotežiti nacionalne podjele.

Procjene: Ankete pokazuju da će baskijski nacionalisti ostati najveća stranka, dok je lijevo nastrojeni Podemos na trećoj poziciji, a na svoju stranu pridobiva i lijeve separatiste i socijaliste.

Referendum u Italiji, vjerojatno u listopadu

Što će biti: Talijanski premijer Matteo Renzi naći će se na velikom testu. Talijani će naime na referendumu glasovati o planu njegove Demokratske stranke da naprave najveći remont vlade u novije vrijeme. Žele smanjiti broj senatora u zastupničkom domu za čak dvije trećine. Na taj način bi se stalo na kraj nestabilnoj koaliciji. za dvije trećine smanjuje broj senatora, Senatu oduzimaju ovlasti da sruši vladu

Procjene: Prema rezultatima ankete Euromedia iz srpnja 35 posto Talijana je protiv ovog plana Renzijeve vlade, dok ih 29 posto podržava. Još je dosta neodlučnih, čak 18 posto. Renzi je najavio i da će odstupiti ako njegova incijativa ne prođe, što bi moglo dati dodatni vjetar u leđa incijativi Pet zvjezdica koji se zalažu za referendum o članstvu Italije u EU.

Predsjednički izbori u Austriji, 2. listopada

Što će biti: Krajnja desničarska stranka Slodobna stranka će dobiti još jednu priliku na izborima, nakon što su izbori održani 22. svibnja poništeni. Zelena stranka podrupire kandidata Alexandera Van der Bellea koji je u svibnju s minimalnom prednošću pobijedio Norbert Hofera iz Slobodarske stranke. Hoferova pobjeda bila bi trijumf radikalne desnice .

Procjene: Slobodarska stranke je ispred tradicionalnih strankaa na nacionalnoj razini. Sve ankte pokazuju da se još uvijek vodi mrtva trka među kandidatima.

Referendum u Mađarskoj, 2. listopada

Što će biti: Mađarski premijer Viktor Orban želio je da se Mađari odluče hoće li prihvatiti kvote o migrantima koje je napravila Europska unija bez suglasnosti mađarskog parlamenta, pa će biti referendum o tom pitanju. Orban, srećom, u ovom slučaju ima malo šanse da okrene incijativu EU-a u svoju korist.

Procjene: Orban će nastojati iskoristiti nepovoljnu situaciju u kojoj je EU, a to bi na kraju moglo rezultirati i glasovanjem o izlasku Mađarske iz EU. Ipak, referendum nosi određeni rizik za Orbana. Ako odaziv građana bude manji od 50 posto, glasovanje će biti poništeno, a Orbanova pozicija potencijalno oslabljena.

Regionalni izbori u Češkoj, planirani za listopad

Što će biti: Regionalni izbori u Češkoj će biti pravi test za češkog premijera Bohuslava Sobotku i smjer u kojem vodi Socijaldemokratsku stranku. Loši rezultati svakako bi mogli ojačati unutarstranačke pokušaje da se Sobotka smijeni, a na njegovo mjesto u stranci dođu euroskeptičniji socijaldemokrati.

Procjene: Stranka ANO je za petama socijaldemokratima. Ano se protivi češkom članstvu u eurozoni i većoj integraciji s EU, a koju vodi češki milijarder Andrej Babis.

Parlamentarni izbori u Litvi, 9. listopada

Što će biti: Sudeći prema sadašnjoj situaciji, izgledno je da će populistička stranka seljaka i Zelena Unija napraviti vladajuću koaliciju.

Procjene: Vladajući socijaldemokrati su još uvijek prvi u anketama, no populisti nisu daleko iza njih, kao ni Domovinska unija litvanskih kršćanskih demokrata.

Parlamentarni izbori u Rumunjskoj, studeni/prosinac

Što će biti: Rumunji će glasovati o nasljednicima svoje trenutne tehnokratske vlade. Zemlja bi se mogla naći u slijepoj ulici ako Socijaldemokratska stranka bivšeg premijera Victora Ponte ne uspije osvojiti većinu.

Procjene: Radi se o zemlji koja bilježi drugi najbrži gospodarski rast u EU nakon što su prošle godine smanjili poreze i povećali plaće.

Parlamentarni izbori u Nizozemskoj, 15. ožujka 2017.

Što će biti: Izbori će pokazati može li krajnja desnica Geerta Wildersa i njegova Slobodarska stranka dobiti mandat za formiranje vlade. Problem je, naime, što se većina drugih stranaka izjasnilo da nemaju namjeru koalirati s njim. Wilders se zalaže za nizozemski referendum o izlasku zemlje iz EU, zatvaranje granica i ‘deislamiziranje’ zapada.

Procjene: Slobodarska stranka mogla bi osvojiti 28 mjesta od 150, prema posljednjoj anketi. 27 mjesta bi po toj anketi osvojili Liberali. Ista anketa primjerice je pokazala da samo 34 posto birača žele referendum o nizozemskom članstu u EU.

Predsjednički izbori u Francuskoj, prvi krug u travnju, konačni početkom svibnja

Što će biti: Francois Hollande u ovu utrku ulazi kao najnepopularniji predsjednik u francuskoj povijesti. NJegov glavni izazov će biti da dođe do drugog kruga. Nakon ljeta se očekuje i odluka bivšeg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja da donese odluku hoće li se suprotstaviti Alainu Juppi u borbi za vodstvo Nacionalne stranke. Ne smijemo zanemariti ni desničarsku stranku Marine Le Pen koja je jačala u zadnje vrijeme, a koja se zalaže za entieuropsku i antimigrantsku politiku.

Procjene: Le Pen ima prednost prema anketama, no u drugom krugu bi vjerojatno izgubila.

Lokalni izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu, 4. svibanj 2017.

Što će biti: Lokalni izbori će biti prvi izbori nakon što je na mjesto britanske premijerke došla Theresa May. Pokazat će i što građani misle o njenoj politici, May nastoji prevenirati gospodarsku štetu koja se počela vidjeti na britanskom gospodarstvu nakon Brexita.

Procjene: Ankete pokazuju da torijevci imaju 16 posto prednosti pred Laburističkom strankom. Izbori u Škotskoj će pokazati i podršku Nicoli Sturgeon, škotskoj premijerki, a ovisno o tome mogla bi se i donijeti odluka o raspisivanju novog referenduma o neovisnoti Škotske.

Regionalni izbori u Njemačkoj, Schleswig-Holstein i North-Rhine Westphalia, 7. i 14. svibnja 2017.

Što će biti: Ukoliko socijaldemokrati izgube od stranke CDU-a, stranke kojoj je na čelu njemačka kancelarka Angela Merkel, to bi mogao biti vjetar u leđa CDU za parlamentarne izbore u rujnu.

Procjene: Posljednje ankete pokazuju da su CDU i Socijaldemokrati tu negdje, vode mrtvu trku za prednost.

Parlamentarni izbori u Njemačkoj, rujan 2017.

Što će biti: Ako se Merkel odluči na utrku za četvrti mandat, ovi izbori će biti veliki test za nju. Ako Merkel izgubi, to će značiti da je Nijemcima dosta njene politike otvorenih vrata prema izbjeglicama. Odlazak najmoćnije europske liderice mogao bi uzdrmati političke temelje europskog projekta.

Procjene: Merkelin CDU po svim relevantnim anketama još uvijek prednjači pred drugim strankama. Uvijek ostaje otvorena i opcija stvaranja velike koalicije sa socijaldemokratima, kao što je to već i bio slučaj.