Ukrajina postala poligon za testiranje strašnog oružja. Vojni stručnjaci: 'Tako će izgledati budućnost ratovanja'
Iskustvo iz rata u Ukrajini pokazuje da je napad neusporedivo isplativiji od obrane
Ruska agresija na Ukrajinu, kao što se to već dogodilo u povijesti, postala je poligon za testiranje strategija i taktika vođenja vojnih operacija najnovijim oružjima. Španjolski građanski rat, primjerice, koji je bio uvertira Drugom svjetskom ratu, poslužio je nacističkoj Njemačkoj za ocjenu efikasnosti masovnih zračnih napada na civilne i vojne ciljeve. Na isti način danas Moskva i Kijev, a prije svega Teheran, analiziraju učinkovitost iranskih bespilotnih letjelica u ratu u Ukrajini.
Dronovi su postali iznimno važno oružje koje Rusi koriste za vrlo učinkovite napade na ukrajinske vojne i civilne ciljeve. Ruska formula uspjeha vrlo jer jednostavna: koriste jeftine iranske dronove koji imaju razarajuću moć za ukrajinsku infrastrukturu. Naime, iranski dronovi iz serije Shahed koštaju svega po 20.000 dolara, dok projektili zrak-zrak ili zemlja-zrak koji ih ruše, stoje između 400.000 i čak 1,2 milijuna dolara svaki.
Samo malo manje učinkovite od skupih krstarećih raketa
Pri tomu valja istaknuti kako su jeftine bespilotne letjelice za jednokratnu upotrebu tek samo nešto manje učinkovite od, primjerice, skupih krstarećih raketa. To stvara golemi nesrazmjer u troškovima rata što nikako nije zanemarivo, posebno za Ukrajinu koja toliko ovisi o inozemnoj pomoći. Iskustvo iz rata u Ukrajini pokazuje da je napad neusporedivo isplativiji od obrane: jeftine bespilotne letjelice uništavaju skupa i sofisticirana vojna i civilna postrojenja i infrastrukturu.
Bespilotne letjelice iranske proizvodnje serije Shahed-131 i Shahed-136, kamikaze koje su se zabijale u mete, prvi put su se pojavile u Ukrajini sredinom kolovoza 2022. U početku ih je ruska vojska koristila isključivo za napade na vojne ciljeve. Međutim, od sredine listopada dronovi iz serije Shahed počeli su napadati i uništavati ukrajinska postrojenja za proizvodnju i distribuciju električne energije.
Napredni dronovi omogućili napade duboko unutar teritorija
S dometom od nekoliko stotina do više tisuća kilometara, novi, usavršeniji modeli drona Shahed 129 i Shahed 191, te Mohajer-6, s GPS navođenjem, omogućili su ubrzo ruskoj vojsci napade na mete duboko u Ukrajini. Lansirani su iz baza na Krimu i južnoj Bjelorusiji. Dron Shahed 129 nosi teret od oko 60 kilograma, može ostati u zraku četiri sata, dok Shahed 191 leti pet sati sa 70 kilograma eksploziva. Bespilotna letjelica Mohajer-6 može ostati u zraku šest sati, prijeći oko tri tisuće kilometara, nosi bombe ukupne težine 40 kilograma te po dvije rakete ispod svakog krila.
Te vrste dronova opremljene su preciznim sustavima za snimanje i ciljanje, a pokreću ih modificirani motori, izvorno proizvedeni u Njemačkoj. Raspolažu također s vrlo učinkovitim elektronskim sustavima za ometanje koji ih štite od projektila. Za razliku od dronova-kamikaza, te bespilotne letjelice konstruirane su tako da se nakon obavljene akcije mogu vratiti u bazu. Otkriveno je nedavno da za prijevoz naoružanih bespilotnih letjelica dugog dometa u Rusiju Iran koristi brodove i državnu zrakoplovnu kompaniju.
Velik izazov za Ukrajince
Zbog najave da će Iran isporučiti na tisuće novih dronova ruskoj vojsci, ukrajinske branitelje čeka veliki izazov. Analiza neeksplodirane bojeve glave iz iranske bespilotne letjelice Shahed-131 pokazala je da ona nosi desetak malih metalnih dijelova koji se pri udaru raspršuju u velikom radijusu. Osim toga, u tijelu drona nalazi se još 18 manjih metalnih struktura koje pri udaru stvaraju “sekundarni radijalni protuoklopni učinak.” Na prednjoj i stražnjoj strani drona pričvršćeno je još 11 metalnih kockica za udare na živu silu.
Takve letjelice specijalno su konstruirane za napade na elektrane, distribucijske mreže, dalekovode i transformatore velike snage. Svi ti dronovi proizvedeni su u vojnoj tvornici u iranskom gradu Isfahanu koju su 28. siječnja napale izraelske bespilotne letjelice. Izraelci su pokušali što više oštetiti tvornička postrojenja jer tamo proizvedeni dronovi bez problema mogu doseći bilo koju točnu na Bliskom istoku. Ciljeve u Izraelu pak najlakše pogađaju dronovi koje lansiraju proiranske jedinice stacionirane u Libanonu, Jemenu i Iraku.
Letjelice su isporučili Hezbollahu i Siriji
Iran je također već isporučio bespilotne letjelice i proiranskom pokretu Hezbollah u Libanonu, ali i u Siriji. Američke tajne službe tvrde da tim dronovima raspolažu i pobunjeni Houthi u Jemenu koji njima, i balističkim raketama, gađaju ciljeve u Saudijskoj Arabiji. Iračke proiranske milicije napale su bespilotnim letjelicama tipa Shahed 136 naftovod Aramco u središtu Saudijske Arabije kao i postrojenja za preradu nafte u Abqaiqu i Khuraisu. S dronovima kraćeg dometa opremljene su i neke postrojbe Hamasa u Gazi koje njima gađaju naseljena mjesta u Izraelu.
Izraelski general Yossi Kupperwasser, viši istraživač na Israel Defence Security Forumu, upozorio je da je Iran, zbog bespilotnih letjelica koje je isporučio pokretima u Libanonu, Iraku, Siriji, Jemenu, pa i Hamasu, postao prijetnja ne samo za Izrael već i za cijeli Bliski istok. Analitičari u Obrambenoj obavještajnoj agenciji ocjenjuju pak da je Iran od regionalnog proizvođača bespilotnih letjelica na Bliskom istoku prerastao u svjetskog lidera u izradi jeftinih i vrlo učinkovitih dronova.
Istodobno, postao je najznačajniji saveznik Rusije u ratu protiv Ukrajine. No, još nema dokaza da je Teheran isporučio Rusiji balističke projektile za koje je Moskva jako zainteresirana. CNN je nedavno objavio da bespilotne letjelice iranske proizvodnje sadrže značajnu količinu američkih i zapadnih komponenti.
Ukrajinci obaraju između 65 i 85 posto dronova
Ukrajinska obrana i radari, kad uoče dolazak dronova, odmah alarmiraju borbene zrakoplove. Oni lete nisko i sporo te ispaljuju rakete koji slijede toplinu motora bespilotnih letjelica. Veće gradove i važnija postrojenja još čuvaju i baterije presretačkih projektila na zemlji. Riječ je o njemačkom sustavu IRIS-T, paneuropskom Aspide, američkim, francuskim i španjolskim raketama zemlja-zrak.
Ukrajinska vojska tvrdi da je uspjela oboriti između 65 i 85 posto iransko ruskih dronova i krstarećih projektila. U siječnju su, nakon masovnih napada, navodno onesposobili 45 od 45 bespilotnih letjelica. S druge strane ukrajinska tvrtka Ukrenergo, najveći proizvođač električne energije zemlji, priznao je da su Rusi uspjeli uništiti postrojenja u kojima se proizvodilo oko 40 posto ukrajinske električne energije.
Rusija će uskoro imati 1750 Shaheda
Zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe objavio je da su ruske snage do sada ispalile otprilike 660 Shahed bespilotnih letjelica, ali da će uskoro imati na raspolaganju i do 1750.
Al-Monitor, web stranica s vijestima i analizama s Bliskog istoka, nedavno je citirala direktora think-tanka za politička istraživanja pri iranskom ministarstvu obavještajnih službi.
On je izjavio na predavanju na Međunarodnom sveučilištu Imam Khomeini u gradu Qazvinu, da su deseci zemalja do sada pokazali interes za kupnju iranskih dronova. Pohvalio se da je moć Irana “narasla do razine na kojoj čak i Kina čeka u redu za kupnju 15.000 bespilotnih letjelica”.
Svjetski vojni stručnjaci suglasni su da je uporaba jeftinih dronova ključna novina koju je donio rat u Ukrajini. Bespilotne letjelice neusporedivo su efikasnije od, primjerice, skupih helikoptera, a pogotovo su opasne kad napadaju u rojevima. Tada ih je nemoguće sve srušiti, a dronovi koji se probiju kroz protuzračnu obranu, nanosit će golemu štetu vojnim ciljevima i civilnoj infrastrukturi. Stoga su oni, tvrde vojni eksperti, budućnost modernog ratovanja.