Umro geograf Dragutin Feletar, akademik i autor brojnih školskih udžbenika iz zemljopisa

Preminuo je u Koprivnici, u 82. godini života

06.03.2014., Koprivnica - Dragutin Feletar, osnovnoskolski ucitelj i novinar, dio radnog vijeka proveo je kao profesor na Odsjeku za geografiju Prirodoslovno-matematickog fakulteta Sveucilista u Zagrebu, a na kraju sveucilisne karijere bio dekan PMF-a. Pokrenuo je i uredjivao niz casopisa od kojih je siroj javnosti najpoznatiji casopis Meridijani. Objavio je tri zbirke pjesama i knjigu putopisa, dobitnik je drzavne nagrade za popularizaciju znanosti, nagradu za zivotno djelo Koprivnicko-krizevacke zupanije, nagradu za zivotno djelo Grada Koprivnice, Medalju grada Koprivnice te jos nekoliko javnih priznanja i nagrada. 
Photo: Marijan Susenj/PIXSELL
FOTO: Marijan Susenj/PIXSELL

Istaknuti hrvatski geograf, akademik Dragutin Feletar preminuo je u Koprivnici, u 82. godini života, izvijestila je u četvrtak Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, čiji je bio redoviti član. Feletar je bio jedan od vodećih hrvatskih geografa s brojnim radovima i znanstveno-stručnom literaturom, a osim geografije i demografije zanimali su ga ekonomska i društvena povijest, povijest umjetnosti, etnologija i ekologija.

Autor je ili koautor 38 znanstvenih knjiga, 54 stručne knjige, šest s područja književnosti, 37 udžbenika iz geografije, 297 znanstvenih i stručnih radova u domaćoj i stranoj periodici, te nekoliko stotina članaka i niza predgovora u knjigama i katalozima. “U svojim radovima ukazivao je na važnost geografske osnove kao faktora povijesnih zbivanja i razvoja gospodarstva. Napisao je brojne radove o povijesti poduzetništva, osobito na primjeru središnje i sjeverozapadne Hrvatske”, podsjećaju iz HAZU-a.

Pokrenuo je i izdavačku djelatnost – u sklopu naklade Meridijani uredio je više od 200 brojeva popularnih časopisa, više od 50 udžbenika iz geografije za osnovne i srednje škole, te gotovo 200 knjiga iz područja geografije, povijesti i susjednih struka.

Značajan doprinos HAZU

Rodio se 1941. u Velikom Otoku kod Legrada, a diplomirao na Geografskom odsjeku zagrebačkog PMF-a, gdje je kasnije magistrirao i doktorirao. U raznovrsnoj i bogatoj karijeri radio je i kao profesionalni novinar te djelatnik u kulturi, a od 1983. do 2007. predavao na Geografskom odsjeku PMF-a, kojega je kasnije bio i pročelnik te bio dekan fakulteta.

Značajan doprinos dao je i u HAZU, među ostalim, bio je glavni urednik časopisa “Rad”, vodio Odsjek za etnologiju te Odsjek za znanstvenoistraživački rad HAZU u Bjelovaru. Bio je i veliki meštar Družbe Braća Hrvatskog zmaja, a od 2020. počasni građanin Koprivnice.