Nekad je nužno odabrati stranu

Uoči konvencije, s utjecajnim SDP-ovcima pričali smo o budućnosti stranke i sljedećim izborima

"Novo doba treba početi izborima po uzoru na francusku desnicu"

31.05.2015., Zagreb - Proslava svetkovine Majke Bozje od Kamenitih vrata, zastitnice Grada Zagreba. Davor Bernardic.
 Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Mladen Pejnović, bivši SDP-ov direktor Državnog ureda za upravljavanje državnom imovinom, (DUUDI), koji je za HDZ-ove vlasti prerastao u ministarstvo, u razgovoru za Telegram najavio je pokretanje zanimljive inicijative koja bi, po njemu, trebala obilježiti početak mandata novog predsjednika SDP-a Davora Bernardića.

“Davor Bernardić mogao bi pokazati da s njim zaista dolazi novo doba ne samo za SDP nego i ljevicu u Hrvatskoj tako da na izborima za predsjednika države 2019. predloži primjenu modela francuske desnice pri izboru svog kandidata na predsjedničkim izborima u Francuskoj.

Izbori po modelu francuske desnice

SDP bi trebao organizirati predizbore za kandidata ljevice na predsjedničkim izborima na kojima bi sudjelovali svi glasači lijevog centra i ljevice koji u spremni potpisati izjavu u kojoj bi bile formulirane osnovne političke ideje ljevice. Nakon toga bi uplatili 5 ili 10 kuna, koji su potrebni za pokrivanje troškova cijelog postupka, čime bi dobili pravo glasovanja na prvom i eventualno drugom krugu predizbora za kandidata ljevice na predsjedničkim izborima.

Prije toga bi, dakako, svi kandidati upoznali birače sa svojim političkim programima. Treba postaviti visoki izborni cenzus, odnosno odrediti da je potrebno više tisuća potpisa potpore, kako bi se onemogućilo razne eksibicioniste da se kandidiraju i devalviraju cijeli postupak.

Taj se model u Francuskoj pokazao sjajnim: više od čak četiri milijuna ljudi, dakle 10 od ukupnog biračkog tijela, potpisalo je izjavu da prihvaćaju političku platformu desnice i uplatilo dva eura. Tako su dobili pravo da biraju između tri kandidata, Nicolasa Sarkozyja, Alaina Juppea i Nicolasa Fillona.

Što ako SDP već ima kandidata?

Novo vodstvo SDP-a pokazalo bi tako da uvažava mišljenje birača te da njima prepušta konačnu odluku, a ne da, kao do sada, o tako važnom pitanju odlučuju stranačke elite, na što su građani alergični. Tako bi ljevica dobila kandidata izabranog na najdemokratskiji način i takav bi onda čovjek imao puno veće šanse da pobjedi na izborima jer bi on bio izraz narodne volje, a ne partijskih struktura”.

Više sugovornika Telegrama, bez obzira što ideju smatraju vrlo zanimljivom, ipak upozorava kako taj prijedlog dolazi vjerojatno zbog bojazni da je novo vodstvo SDP-a već odabralo svog kandidata za predsjedničke izbore 2019.

To je Primorsko goranski župan i potpredsjednik SDP-a Zlatko Komadina. No, po mišljenju većine sugovornika iz SDP-a, Komadina, nema pretjeranih šansi na tim izborima što je vrlo loše jer Kolinda Grabar Kitarović, kako sada stoji u javnosti, teško može pobijediti na izborima 2019. Smatra se da se stoga SDP-u i ljevici na predsjedničkim izborima ukazuje šansa koja se ne bi smjela propustiti.

Izbjegnut je daljnji razdor u stranci

Iako nije malo onih koji nisu baš oduševljeni izborom Bernardića, ipak većina članova Predsjedništva i Glavnog odbora ne krije zadovoljstvo što prvi dani prijenosa vlasti pokazuju da nema nikakvih unutar stranačkih obračuna. Zahvaljujući Bernardićevoj odmjerenoj proslavi pobjede, ali i konstruktivnom prihvaćanju rezultata izbora Ranka Ostojića, Tonine Picule, Orsata Miljenića, nije se dogodilo ono čega su se mnogi pribojavali: da će doći do sukoba koji bi mogli dovesti do ozbiljnijeg razdora.

Umjesto toga, demonstrirano je zajedništvo koje daje naslutiti da bi SDP ipak, unatoč goleme sumnjičavosti u javnosti, mogao izaći čak i ojačan iz nevolja u koje je zapao nakon na dva uzastopna izborna poraza u samo godinu dana.

S obzirom da je dio javnosti i medija dočekao Bernardića s krajnjom sumnjičavošću, premda je on vrlo sličan po političkom habitusu Andreju Plenkoviću, koji je dočekan s općim oduševljenjem, 36-godišnjem diplomiranom inženjeru fizike, državnom prvaku i reprezentativcu u fizici te TOP studentu, pruža se prilika da vrlo brzo pokaže da je s pravom izabran za vođu SDP-a i ljevice u Hrvatskoj.

Pred Bernardićem je mnogo posla

Da bi u tomu uspio, suglasni su sugovornici Telegrama, nužno je promijeniti cijeli niz stvari koje su odvele SDP na političku marginu.

S obzirom da će za lokalnih i predsjedničkih izbora svaki glas biti dragocjen, umjesto čistki i obračuna s neistomišljenicima i poraženima, Bernardić bi trebao što prije vratiti i okupiti oko SDP-a većinu onih koji su napustili stranku ili prestali glasovati za nju.

Dakako, prije toga mora napraviti neophodne izmjene u Predsjedništvu stranke kako bi osigurao potporu za svoju politiku, što je uobičajen postupak nakon svih unutar stranačkih izbora. Svima je jasno da dio starijih članova SDP-a nije bio zadovoljan niti s jednim kandidatom, a većina njih nije sretna ni ideološkom usmjerenoću stranke.

Potrebna rasprava o budućnosti socijaldemokracije

Ni njih ne treba odbaciti ili ignorirati, nego bi Bernardić trebao pokrenuti široku raspravu među članstvom i simpatizerima o tomu kakvog bi političkog opredjeljenja trebao biti SDP. S obzirom da odgovor na to pitanje nije našla ni ljevica u Europi, malo je vjerojatno da će to poći za rukom SDP-ovcima čiji je intelektualni potencijal, zahvaljujući dosadašnjoj politici, postao vrlo skučen.

Unatoč toga, valja pokrenuti raspravu kako bi se okupili svi misleći ljudi lijeve provencijencije kako bi mogli iznijeti svoje poglede na budućnost socijaldemokracije u Hrvatskoj. To zna biti zamorno, teško, počesto i dosadno, ali to je najbolji način da se pod SDP-ove skute vrati većina onih koji su otišli ili se pasivizirali. Zadaća je novog vodstva također što prije definirati društvene slojeve koje SDP namjerava zastupati i za čije se ciljeve namjerava boriti.

S obzirom da je poreznom reformom HDZ pokazao da se definitivno profilira kao stranka kapitala, financijske i poslovne oligarhije, kapitalista, rentijera, poduzetnika, Bernardić i SDP moraju biti na strani ljudi koji žive od svog rada, svima onima koji su u najamnom odnosu, radnoj sirotinji, odnosno ljudima koji rade, ali im je unatoč toga ugrožena egzistencija, a prije svega mladima i intelektualcima koji su plaćeni tako da jedva zadovoljavaju osnovne životne potrebe.

Cijena ignoriranja mladih

SDP bi se posebno trebao okrenuti mladima, koji su demoralizirani i bez perspektive. Morao bi, među ostalima, inicirati raspravu o stanju na Sveučilištu i kurikularnoj reformi, što je prošla vlast u SDP-u u potpunosti ignorirala. I zbog toga je grubo kažnjena na izborima, a najporaznije je to što je većina mladih glasovala za HDZ-a, a ne za socijaldemokrate.”

Smatra se također da SDP ponovno mora okupiti oko sebe stranke sličnih svjetonazora, poput IDS-a i HNS-a, te uz njihovu potporu krenuti u borbu protiv HDZ-a. Naravno, ne pod svaku cijenu kako je to radio Milanović, dijeleći šakom i kapom zastupnička mjesta u Saboru.

Bernardićeve dvije greške

Sugovornici Telegrama pribojavaju se međutim da je Bernardić već počinio dvije pogreške: najavio je mogućnost kandidature za gradonačelnika Zagreba te odustajanje od vođenja kluba zastupnika SDP-a u Saboru.

Funkcija gradonačelnika, pa makar i Zagreba, nije razina predsjednika SDP-a. Prvi čovjek oporbe može biti samo premijer, a nikako gradonačelnik. Kako se Bernardić, komu su ambicije biti gradonačelnikom koji će se baviti komunalnim pitanjima, može ravnopravno nositi s Plenkovićem koji se kao predsjednik Vlade bavi visokom politikom i rješava državne probleme?

Zbog toga Bernardićeva jedina ambicija mora biti samo postati predsjednik Vlade, a ne da sam sebe pa i SDP podcjenjuje namjerom da postane gradonačelnik. Također, Bernardić mora biti šef kluba zastupnika SDP-a u Saboru. To je zapravo jedini i svakako najbolji način da pred javnošću artikulira interese SDP-a.

Ključan izbor kvalitetnih savjetnika

Bernardić ne smije ponoviti pogrešku bivših predsjednika HDZ-a i SDP-a Tomislava Karamarka i Zorana Milanovića koji su ignorirali Sabor, čime su se u značajnoj mjeri diskreditirali u javnosti jer su posve neopravdano podcjenjivali najvišu demokratsku instituciju u državi. Uostalom, u demokratskoj Europi glavne političke bitke vode se u parlamentima i pred očima javnosti.”

Telegramovi sugovornici smatraju da Bernardić mora slijediti trendove u Europi i svijetu koji traže od političara da imaju oštar jezik, da su žestoki protivnici političkog i financijskog establishmenta, da su nesmiljeni u kritici negativnih pojava, kao što je korupcija i kriminal u političkoj sferi te da su beskompomisni branitelji interesa svoje biračke baze.

Ljudi više ne podnose političke birokrate, bezlične ličnosti bez strasti i emocija. Danas većina tradicionalnih političara u Hrvatskoj podcjenjuje pa ismijava Ivana Pernara i Ivana Vilibora Sinčića, a valja podsjetiti, da su se tako u SAD-u dugo odnosili prema Donaldu Trumpu. A, on je pobijedio upravo zato što je bio nekonvencionalan, što je iskočio iz svih dosadašnjih političkih šablona i što je bio nesmiljen u kritici starih američkih političkih elita.