Nekad je nužno odabrati stranu

Doznajemo da su banke dale 4 milijarde kuna kredita tvrtkama bez kune prihoda

Lalovac je jutros najavio da će objaviti popis tvrtki s kreditima bez pokrića

07.04.2015., Zagreb – Ministar financija Boris Lalovac dolazi na sjednicu Vijeca za nacionalnu sigurnost u Ured Predsjednice u vilu Prekrizje. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
FOTO: PIXSELL/Pixsell

Ministar financija Boris Lalovac jutros je najavio da se sprema objaviti imena svih tvrtki koje su od banaka u Hrvatskoj dobivale kredite bez pokrića. Telegram ekskluzivno doznaje podatke o broju takvih tvrtki i ukupnim iznosima.

Krediti banaka za tvrtke s nula kuna prihoda

Prema izvorima Telegrama.hr, podaci pokazuju da je ukupno 6126 tvrtki u Hrvatskoj, koje su u cijeloj prošloj godini imale prihode od 0 do 6 kuna, od banaka primilo ukupno 4 milijarde kuna kredita.

Broj tvrtki koje su ostvarile prihode do 100 kuna godišnje – dakle, oko 8 kuna mjesečno – a koje su dobile kredite u milijardama, još je veći. Naime, banke su čak za 12.277 tvrtki s prihodima do 100 kuna godišinje, odobrile kredite u vrijednosti od 6 milijardi kuna.

Milijarde kune gubitaka

Poduzeća s prihodima do 100.000 kuna u 2014. godini (oko 8.000 mjesečno) dodijeljeno je 12,8 milijardi kredita. Istodobno takve firme su ostvarile 2 milijarde kuna gubitaka.

Ovi podaci su izdvojeni iz izvještaja Fine za 2014. godinu koji će biti objavljen do 30. travnja. Ministra Lalovca , kažu izvori Telegrama, zabrinjava što se iz tih podataka jasno vidi kako su hrvatske banke davale milijarde kuna kredita tvrtkama koje gotovo nemaju prihoda, odnosno, što se takvim kreditima narušava ionako krhki financijski sustav.

Dio tih tvrtki u vlasništvu sigurno ima nekretnine i drugu imovinu kojom su garantirali za kredite, no podaci Fine pokazuju da nisu imali gotovo nikakvo operativno poslovanje. Dakle, čak i ako su u portfelju imale vrijedne nekretnine, spomenute tvrtke nisu ih iznajmljivale ni prodavale.

Tihi rat s bankama

Ministar Lalovac već duže vrijeme vodi tihi rat s upravama hrvatskih banaka pokušavajući dio posljedica gospodarske krize podijeliti i s njima. Neprihvatljivo je, kako tumači Vlada, da uz značajan pad standarda građana, banke bilježe velike profite.

Njegove opservacije, koje je iznio u javnim istupima, a posebice ona o tome kako su bivši šefovi velikih banka u Hrvatskoj generirali značaj dio krize s kreditima u švicarskim francima, nije dočekana s odobravanjem u tim krugovima. Istodobno, Lalovac je pohvalio nove uprave istih banaka kao kooperativne i svjesne nužnosti brzog dogovora.