Telegram komentar: Ustanak na Filozofskom ključan je trijumf nad uvođenjem suspenzije javnih debata
Problem se odnosi na integriranje određenih studija FF i KFB-a
Problem koji posljednjih tjedana eskalira, a odnosi se na pitanje mogućnosti integriranja određenih studija između Katoličko-bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ima svoj daleki začetak u odluci iz 1996. godine.
Tada je, naime, KBF vraćen u sastav Sveučilišta u Zagrebu, što je prema tvrdnjama potpisnika tog sporazuma, Franje Kuharića, Vlatka Pavletića, Marijana Šunjića i Franje Šanjeka, predstavljalo ispravljanje povijesne nepravde kojom su komunističke vlasti isključile ovu instituciju s javnog sveučilišta 1952. godine.
Sekularna država
Svakome tko je tada živio u Hrvatskoj, jednako kao i danas, bilo je jasno kako će Katolička crkva pokušati ostvariti što snažniji utjecaj na procese visokog obrazovanja u zemlji, u čemu je utjecaj na zagrebačkom sveučilištu činio jednu od važnijih stavki. Pitanje koje se nakon iskazivanja nekolicine disonantnih tonova u tadašnje doba, u posljednje vrijeme gotovo i ne spominje, jest pitanje kompatibilnosti između javnog sveučilišta i znanosti koja izučava vjerovanje u nadnaravno.
S ovim je usko vezano i pitanje egzistencije katoličkog vjeronauka u javnim školama u nominalno sekularnoj državi. Upravo na ovom posljednjem prelama se ključni problem najavljene integracije određenih studija. Ugovori između KBF-a i FF-a koje je pokušao progurati dekan Filozofskog fakulteta na odlasku i tada već novoizabrani rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras, a koji su nakon negodovanja Fakultetskog vijeća i sastavljanja radne skupine povučeni, da bi sada bili u izmijenjenom obliku vraćeni, nikad nisu odgovorili na bitno pitanje. Koja bi iz svega toga bila korist za studente Filozofskog fakulteta?
Ugovore Filozofskog i Katoličko-bogoslovnog fakulteta o suradnji već je ranije gurao bivši dekan, a sadašnji rektor Damir Boras. Nakon otpora Fakultetskog vijeća i radne skupine oni su povučeni, ali su sad opet vraćeni u igru
Imajući u vidu da je najvažnija stavka prijedloga ugovora ostala neizmijenjena i u novom, modificiranom prijedlogu. Prema toj bi stavci, naime, studenti KBF-a upisivanjem određenih studija bili u nesumnjivoj tržišnoj prednosti po okončanju studija, pred studentima Filozofskog fakulteta.
S obzirom na to da se nastava vjeronauka izvodi u osnovnim i srednjim školama, posve je jasno kako će ravnatelji škola u slučaju da ovi ugovori budu izglasani, radije zaposliti jednog čovjeka koji primjerice može držati nastavu iz vjeronauka i povijesti, umjesto dvojice. Indikativna je u svemu ovome i činjenica da je nova uprava fakulteta, na čelu s dekanom Vlatkom Previšićem pokušala izglasati ugovor s KBF-om u paketu s još nekoliko fakulteta, poput Muzičke akademije, Akademije likovnih umjetnosti i PMF-a, što su fakulteti koje se nikako ne može promatrati na isti način vezano uz buduću konkurenciju između završenih studenata na tržištu.
Činjenica jest da je na kraju većina odsjeka podržala ove ugovore, što je i dovelo do ovakve pobune studenata. Kad se stvari u cijeloj priči svedu na bitno, uočit ćemo da ovaj problem ima dvije razine. Jedna je stavljanje studenata Filozofskog fakulteta u neravnopravan položaj prema kolegama s KBF-a, a drugi je činjenica da se ovakvim nastojanjem pokušava proširiti utjecaj Katoličke crkve na javna sveučilišta.
Kako će se na kraju cijeli problem razriješiti nije uputno prognozirati, no ono što je prilično izvjesno je to da do razrješenja neće skoro doći
Što u situaciji u kojoj brojni ljudi iz crkve aktivno sudjeluju u nastojanjima da društvo izgubi sekularni karakter, ali i u nastojanjima da se potpuno revidiraju osnovne činjenice iz Drugog svjetskog rata, ne predstavlja bezazleno pitanje. Ugovorom se uvodi jedan dvopredmetni studijski program koji bi bio konkurentniji na štetu svih studenata koji nisu ili ne mogu biti dio tog dvopredmetnog studijskog programa zbog svog vjerskog opredjeljenja.
Posebni vjeroučitelji
Bilo koji dvopredmetni studijski program s odsjeka koji su podržali ugovore mogao bi se kombinirati samo s jednim od četiriju studijskih programa na KBF-u, i to studijem Religijske pedagogije i katehetike na kojem se školuju budući vjeroučitelji. Vjeroučitelji se u školama ne zapošljavaju procedurom kojom se zapošljavaju ostali nastavnici, za njih ne vrijede natječaji koje škole raspisuju, nego ih izravno postavljaju crkvene vlasti, koje ih jednako tako mogu povući s radnog mjesta ako procijene da ne šire u dovoljnoj mjeri crkveni nauk ili da su se ogriješili o kodeks kanonskog prava.
Njima nije dovoljna diploma KBF-a da bi se zaposlili kao vjeroučitelji, nego moraju imati ispravu o kanonskom mandatu (missio canonica), koju je izdao dijecezanski biskup, tj. Katolička crkva. Također, u dokumentima o akreditaciji zajedničkog dvopredmetnog studijskog programa, jasno piše da je KBF nositelj zajedničkog programa, a kao takav, prema Zakonu, izdaje diplome. To bi značilo da je KBF ovlašten za izdavanje diploma studentima koji na FF-u završe sociologiju, komparativnu književnost, filozofiju ili bilo koji drugi dvopredmetni studijski program.
Vjeroučitelji se u školama ne zapošljavaju procedurom kojom se zapošljavaju ostali nastavnici, za njih ne vrijede natječaji koje škole raspisuju, nego ih izravno postavljaju crkvene vlasti, koje ih jednako tako mogu povući
To je posebno problematično ako uzmemo u obzir 816. članak, stavak 2. Zakonika kanonskog prava koji nalaže da “svako crkveno sveučilište i svaki fakultet mora imati svoj statut i nastavni plan što ih je odobrila Apostolska Stolica.” To bi značilo da bi Apostolska Stolica bila u poziciji odobravati ili neodobravati nastavne planove na Filozofskom fakultetu.
S obzirom na to da je svijest o oba ova problema potaknula brojne studente, kao i članove sindikata Akademska solidarnost da se ovakvim nastojanjima suprotstave, nakon nekoliko godina oživljeni plenum, koji je pred prepunim auditorijem odbacio ove ugovore, je doveo u neugodnu situaciju sve aktere ovog procesa. Prije svega zato jer se sada on više neće moći događati iza zatvorenih vrata, a potom i zbog sve izvjesnije mogućnosti nove blokade Filozofskog fakulteta.
Ovakva vrsta prezentacije ovog problema sa sudjelovanjem studenata je već sada postigla to da se o ovome razgovara u javnosti i argumentirano, čime se dokida sveprisutna praksa suspenzije javne rasprave o ozbiljnim pitanjima koja se tiču budućnosti hrvatskog društva. Kako će se na kraju cijeli problem razriješiti nije uputno prognozirati, no ono što je prilično izvjesno je to da do razrješenja neće skoro doći.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 9. ožujka 2016.