Nekad je nužno odabrati stranu

Utjecajni američki medij objavio je analitički tekst u kojem ministra Hasanbegovića naziva fašistom

Veliki tekst Foreign Policyja o hrvatskoj Vladi

27.01.2016., Zagreb - Ministar kulture Zlatko Hasanbegovic. 
Photo: Petar Glebov/PIXSELL
FOTO: Petar Glebov/PIXSELL

“Najmlađa članica EU, Hrvatska, ima neprikrivenog fašista u svojoj novoj Vladi. Pored njega, desničari na vlasti u Mađarskoj i Poljskoj djeluju kao mlakonje”, prvi je paragraf teksta koji je upravo objavio Foreign policy, prilično utjecajni američki analitički medij ustanovljen 1970. godine.

U članku autora Paula Hockenosa ministar kulture Zlatko Hasanbegović opisan je kao “povjesničar usredotočen na ublažavanje ustaških zločina i diskretnu rehabilitaciju nacističkih ideja”.

Negiranje počinjenih zločina

“Hasanbegovićevo imenovanje uzrokovalo je prosvjede i oštre kritike, između ostalog i iz važnog Simon Wiesenthal Centra. No, otkako je preuzeo kabinet, Hasanbegović nesmetano raspiruje radikalizam. Srezao je sredstva progresivnim grupacijama i neprofitnim medijima dok je, s druge strane, otvoreno podržao revizionistički dokumentarac koji negira zločine počinjene za vrijeme NDH”, piše dalje u tekstu.

 

“Kulturološki rat koji Hasanbegović provodi u ime hrvatskih ultranacionalista natopljen je u krvavu povijest Balkana koja i danas ima uznemirujuće implikacije”, stoji u pasusu u kojem autor teksta piše o povijesti ustaškog pokreta. Vladu NDH opisuje kao poslušnike nacističkog njemačkog režima koji su, prema podacima američkog Memorijalnog muzeja holokausta pobili između 377 i 397 tisuća ljudi.

Reakcija Reportera bez granica

Autor dalje citira Žarka Puhovskog koji je izjavio kako “HDZ nema konstruktivnu politiku pa im trebaju radikalna ideologija i ljudi poput Hasanbegovića”.

Slična je i izjava nagrađivanog novinara i publicista Jerka Bakotina, s kojim su također razgovarali. “Vladajući nemaju viziju budućnosti. Samo prošlosti i to vrlo, vrlo mračne prošlosti”, komentirao je Bakotin.

Članak dalje otvoreno osuđuje reakciju Ministarstva kulture na nedavni napad na Antu Tomića. “Smatramo vrlo uznemirujućom činjenicu kako ministar javno opravdava nasilje nad novinarom”, izjavio je za Foreign Policy Aude Rossigneux iz Reportera bez granica, nevladine udruge zaduženu za nadzor slobode medija.

Usporedbe s Mađarskom

Nenad Zakošek iz zagrebačkog ureda njemačke udruge Friedrich Ebert Stiftung ustvrdio je kako hrvatska desnica, za razliku od Orbana, ne može potpuno preuzeti zemlju. “Desnica i krajnja desnica u Mađarskoj imaju više od tri četvrtine glasača”, konstatirao je. “A ovdje je javnost podijeljena”.

Autor teksta međutim replicira na ovu tvrdnju. “Možda hrvatska desnica zasad doista nema snagu slijediti uzorak Mađarske i Poljske. No upravo je zato kulturološki rat koji predvodi Hasanbegović toliko zloslutan. Pripremaju teren za budućnost”, završava članak.

Utjecaj Foreign Policyja

Foreign Policy magazin pokrenuli su, u zimu 1970. godine Samuel P. Huntington, profesor s Harvarda, i njegov prijatelj Warren Demian Manshel. Željeli su pružiti alternativu izvještavanju o vanjskoj politici SAD-a u vrijeme Vijetnamskog rata.

U rujnu 2008. The Washington Post Company kupuje Foreign Policy, a od 2012. postaje dio FP grupacije.Od 2003. godine Foreign Policy je nominiran za osam Nacionalnih Magazine Awards, od čega je osvojio šest, tri za tiskano izdanje, a tri za digitalno.

Za Foreign Policy pišu, na primjer, Dr. Jim Yong Kim, predsjednik Svjetske Banke, bivša državna tajnica Madeleine Albrigh , kao i njezin sadašnji kolega John Kerry te dvije nobelovke: novinarka iz Jemena Tawakkol Karman i predsjednica Liberije Ellen Johnson Sirleaf.