Rat u Ukrajini

Uživo. Ruski ratni dopisnici upravo javljaju: 'Počela je ukrajinska protuofenziva, pokušavaju okružiti Bahmut'

Pratimo 442. dan ruske invazije na Ukrajinu

Ukrainian servicemen walk through a forest during a military exercise in the Kharkiv region on May 1, 2023, amid the Russian invasion of Ukraine. (Photo by Dimitar DILKOFF / AFP)
FOTO: AFP
11. 05. 2023. 79 preporuka

Danas je 442. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:

  • Zelenski obećava da će ponovno zauzeti cijelu Ukrajinu
  • Nuklearna elektrana Zaporižje mogla bi imati veliki problem s osobljem
  • Institut za rat: Rusi imaju problema u obrani u Bahmutu
  • Kremlj: ‘Specijalna vojna operacija’ ide teško

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:

Pojavile se informacije o početku ukrajinske protuofenzive, Rusija negira

  • Ruski ratni dopisnici izvijestili su o mogućem početku ukrajinske protuofenzive kod Bahmuta. Prema njihovim izvješćima, Ukrajinci su uspjeli organizirati proboj iz grada Soledara i pokušavaju okružiti Bahmut. Međutim, rusko Ministarstvo obrane izvijestilo je da informacije o “obrambenim probojima” ruske vojske nisu istinite. Iz Ministarstva dodaju da je “opća situacija na području vojne operacije pod kontrolom”.

Švedska želi da EU kvalificira Wagner kao terorističku skupinu

  • Švedska koja u ovom polugodištu predsjeda Europskom unijom, rekla je da je spremna staviti rusku paravojnu skupinu Wagner, optuženu za zločine u Ukrajini i u Africi, na njezin popis terorističkih organizacija. “Švedska je spremna raditi na tome da se unutar EU-a postigne konsenzus o upisu Wagnera na popis terorističkih organizacija čim se steknu pravni uvjeti za to”, rekao je Tobias Billstroem za švedski list Dagens Nyheter (DN).

U utorak je francuska Narodna skupština jednoglasno donijela rezoluciju u kojoj poziva francusku vladu da se “diplomatski mobilizira” kako bi se paravojnu skupinu stavilo na taj popis i tako uspješnije moglo sankcionirati članove Wagnera i njihove pomagače, ponajprije financijski. “Skupina Wagner je počinila zločine u Sudanu, Maliju, Siriji i Ukrajini”, rekao je švedski ministar vanjskih poslova za DN. “Da bi se skupini nametnule sankcije EU-a za terorističke organizacije, pravosudne vlasti ili nadležne nacionalne vlasti, kao što su sud ili državni tužitelj, moraju otvoriti istragu protiv skupine ili ju optužiti za terorizam”, rekao je.

U subotu moguć sastanak ukrajinskog predsjednika s Papom

  • Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao bi se sastati s Papom u subotu u Vatikanu, kazali su diplomatski izvori. Putovanje nije službeno najavljeno, a planirano je dva tjedna pošto je Papa izjavio da je Vatikan uključen u mirovnu misiju u pokušaju okončanja sukoba između Rusije i Ukrajine. Kijev nije komentirao navode o mogućem putovanju ukrajinskog predsjednika u Vatikan. Ured Volodimira Zelenskog nikada ne iznosi pojedinosti predsjednikovih planiranih putovanja iz sigurnosnih razloga.

Talijanski politički izvor potvrdio je da bi Zelenski mogao biti u Rimu za vikend te se sastati s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni. Prva je vijest o mogućem dolasku ukrajinskog predsjednika u Rim prenijela talijanska novinska agencija Ansa, koje je također objavila da bi Zelenski trebao za vikend putovati u Njemačku. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Papa je molio za mir praktički svakog tjedna i ponavljao da je spreman posredovati u postizanju mira između Kijeva i Moskve.

Rusija: Pokušaj ubojstva predsjednika suda u Melitopolju

  • U Melitopolju je izvršen pokušaj atentata na predsjednika suda regije Zaporožje, rekao je vršitelj dužnosti guvernera te regije. “Sudac nije ozlijeđen, ali su ranjena dva redara, nalaze se u bolnici pruža im se sva potrebna pomoć”, napisao je na kanalu Telegram. Privremeni, rusko instalirani, šef regije nazvao je incident “još jednim pokušajem Kijeva da destabilizira situaciju i spriječi obnovu mirnog života u regiji”. Podsjetimo, regija Zaporožje nalazi se pod ruskom kontrolom, a predsjednik suda u Melitopolju je instaliran od strane Rusije.

Pro-ruske snage: Ukrajinci gađaju grad Gorlovku

  • Oružane snage Ukrajine gađale su grad Gorlovku, izvijestilo je na svom Telegram kanalu predstavništvo tzv. Donjecke Narodne Republike. Radi se o gradu kojim upravljaju pro-ruske snage. “Ukrajinski neonacisti ispalili su sedam raketa iz MLRS BM-21 Grad u samo središte Gorlovke. Ima mnogo ranjenih civila”, precizirao je Ivan Prikhodko, gradonačelnik grada.

Ukrajinski zapovjednik: Wagnerovci su prvi napustili područje Bahmuta

  • Ukrajinski zapovjednik bataljuna uključenog u napad na ruske položaje u blizini Bahmuta za CNN je rekao da su prvi Rusi koji su napustili to područje bili Wagnerovi borci. To je u suprotnosti s tvrdnjama zapovjednika te plaćeničke skupine, Jevgenija Prigožina, koji je kazao da su iz Bahmuta prvi pobjegli pripadnici ruke regularne vojske.

Zapovjednik bataljuna 3. jurišne brigade kazao je da su jedinice Wagnera napustile svoje položaje jugozapadno od Bahmuta, dok su trupe 72. brigade ruske vojske ostale i borile se. Ranije je šef grupe Wagner 72. brigadu optužio da je napustila svoje položaje.

Američki veleposlanik: Južna Afrika je slala oružje Rusiji

  • Američki veleposlanik u Južnoj Africi optužio je tu zemlju za isporuku oružja Rusiji i to putem teretnog broda koji je u prosincu tajno pristao u pomorskoj bazi blizu Cape Towna, prema izvješćima južnoafričkih medija. Reuben Brigety rekao je da je SAD siguran da je oružje ukrcano na brod u pomorskoj bazi Simon’s Town i potom prevezeno u Rusiju. Južnoafrička vlada je kritizirala veleposlanikove izjave te dodala da je pokrenula neovisnu istragu kako bi istražila te optužbe.

Ukrajina od Zapada ove godine primila 16,7 milijardi dolara

  • Ukrajina je u ovoj godini do sada primila financijsku pomoć zapada u vrijednost od 16,7 milijardi dolara, rekao je u četvrtak ministar financija Sergej Marčenko. Ruska invazija pokrenuta u veljači 2022. poharala je ukrajinsko gospodarstvo, a zbog pada prihoda Kijev je potražio stranu pomoć.

“U 2023. smo do sada primili 16,7 milijardi dolara od stranih donatora za pomoć proračunu. Imamo jamstva naših partnera glede daljnje potpore u financiranju deficita državnog proračuna”, rekao je Marčenko. Ukrajina je prošle godine za potrebe proračuna primila od zapada 32,14 milijardi dolara. Ukrajina se ove godine suočava s proračunskim deficitom od 38 milijardi dolara, a vlada traži još dodatnih 14 milijardi za brzu infrastrukturnu obnovu i energetski sektor.

Marčenko je svoj zahtjev iznio na sastanku ministara financija i guvernera središnjih banaka G7 i dužnosnika međunarodnih financijskih institucija. Zahvalio im je na njihovim naporima “bez presedana” u mobilizaciji financijske pomoći.

Što su krstareće rakete Storm Shadow?

  • Razmještaj krstarećih projektila Storm Shadow označava značajan napredak u sposobnostima oružja koje je Ujedinjeno Kraljevstvo poslalo Ukrajini. Projektil ima sposobnost udara od gotovo 300 kilometra, što znači da bi potencijalno omogućio Ukrajini da udari dalje u ruski teritorij. Projektil je težak 1,3 tone i dugačak nešto više od pet metara. Lansira se iz zraka, a teoretski se može lansirati sa ukrajinskih mlažnjaka sovjetske proizvodnje.

Projektile Storm Shadow, u vlasništvu Velike Britanije, proizvodi MBDA u Stevenageu. Procjenjuje se da svaka krstareća raketa košta oko 2 milijuna funti. Storm Shadow izvorno je razvijen kao projekt između Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske početkom 1990-ih. Korišten je u Iraku 2003. godine, dok su ga Francuska, Italija i Velika Britanija koristile u Libiji 2011. godine. Projektili su također korišteni za bombardiranje ciljeva Islamske države u Siriji i Iraku.

Ukrajinski predsjednik Zelenski mjesecima je molio zapadne zemlje za ove vrste projektila, ali zahtjevi su odbijeni, posebice od SAD-a.

Španjolski premijer poziva SAD da posluša Kinu i Brazil

  • Španjolski diplomatski izvor rekao je da će španjolski premijer Pedro Sanchez pozvati SAD da daju veću težinu mišljenjima Brazila i Kine o ratu u Ukrajini kada se u petak sastane s predsjednikom Joeom Bidenom u Washingtonu. Dok se Madrid slaže s Washingtonom o nezakonitosti ruske invazije na Ukrajinu i potrebi naoružavanja kijevskih snaga, pozicionira se kao posrednik zbog bliskih veza.

Sanchez je posjetio Peking u ožujku i primio brazilskog predsjednika Luiza Inacia Lulu da Silvu u Madridu prošlog mjeseca. Izvor je rekao da se očekuje da će španjolski čelnik prenijeti Bidenu, Pekingu brazilska stajališta, te predložiti da se veća težina da zemljama koje nisu članice NATO-a, a koje su također pogođene ratom.

Postignut napredak u pregovorima o crnomorskom sporazumu o žitu

  • Postignut je napredak u razgovorima o dogovoru o crnomorskom žitu koje su u Istanbulu vodili zamjenici ministara obrane Turske, Rusije i Ukrajine, kao i dužnosnici UN-a, priopćilo je u četvrtak tursko ministarstvo obrane. Strane su se složile nastaviti četverostrane sastanke o sporazumu koji istječe 18. svibnja, navodi se u priopćenju ministarstva.

UN i Turska posredovali su u srpnju prošle godine u sporazumu o izvozu u Crno more kako bi pomogli u rješavanju globalne krize hrane koja je pogoršana ratom u Ukrajini. Sporazum mogućuje siguran izvoz žitarica i gnojiva iz tri ukrajinske luke. Rusija je rekla da neće produžiti pakt nakon datuma isteka osim ako se ne ispuni popis zahtjeva za uklanjanje prepreka vlastitom izvozu žitarica i gnojiva.

Zamjenici ministara i dužnosnici UN-a održali su dvodnevne razgovore o sporazumu u Istanbulu u srijedu i četvrtak. Kremlj je u četvrtak priopćio da bi Vladimir Putin mogao razgovarati sa svojim turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom u kratkom roku u vezi s produljenjem sporazuma, ako bude potrebno, dodajući da trenutačno nema planova za razgovor.

Rusija: Više od 12.000 ljudi evakuirano s područja fronta u Zaporožju

  • Ruske snage evakuirale su više od 12.000 ljudi iz područja na prvoj crti u regiji Zaporožje, rekao je u četvrtak član glavnog ruskog vijeća vojno-civilne uprave Vladimir Rogov. “Više od 12.000 stanovnika frontalnih okruga otišlo je u sigurna područja regije Zaporožja. Više od 4000 ih je otišlo autobusima, a oko 8000 vlastitim vozilima”, rekao je Rogov na svom službenom Telegram kanalu u četvrtak.

Rogov je pozvao one koji su još uvijek u tim područjima da iskoriste priliku za evakuaciju prema onome što je nazvao “programom privremenog preseljenja”, pri čemu stanovnici dobivaju 10.000 rubalja (130 dolara), smještaj i obroke.

Njemačka poziva na oprez po pitanju ograničenja Kini

  • Njemačka je tijekom rasprave među 27 zemalja EU o predloženim novim ograničenjima pozvala na oprez protiv ciljanja Kine novim sankcijama protiv Rusije zbog invazije Ukrajine, reklo je pet diplomatskih izvora. Italija je podržala prijedlog Njemačke da se ciljaju strane tvrtke, a ne zemlje, zbog bilo kakvog zaobilaženja postojećih sankcija, prema izvorima upoznatim s raspravom iza zatvorenih vrata u srijedu. Diplomati su govorili pod uvjetom anonimnosti. Njemačka diplomatska misija pri EU odbila je komentirati, navodi Reuters.

Norveška od Rusije preuzela predsjedanje Arktičkim vijećem

  • Norveška je u četvrtak od Rusije preuzela predsjedanje Arktičkim vijećem, unatoč zamrzavanju suradnje između zapadnih arktičkih država i Moskve na tom regionalnom polarnom tijelu zbog invazije na Ukrajinu. Norveška je ponudila organiziranje sastanka Arktičkog vijeća 2025. godine, navodi se u priopćenju, što je značajan potez jer sve članice sudjeluju na sastancima, što znači da će i Rusija biti pozvana, prenosi Reuters.

“Potvrđen je završetak drugog predsjedanja Ruske Federacije i prihvaća se ponuda Norveške da predsjeda Vijećem 2023.-2025., kao i njena ponuda da bude domaćin četrnaestog sastanka 2025.”, rekli su članovi Vijeća u izjavi, koja datira iz Saleharda, Sibir.

Arktičko vijeće osnovano je 1996. za raspravu o pitanjima koja utječu na polarni region, od onečišćenja preko lokalnog gospodarskog razvoja do misija traganja i spašavanja. Sastoji se od osam arktičkih država Rusije, Sjedinjenih Država, Kanade, Finske, Norveške, Islanda, Švedske i Danske.

Moskva najavljuje ‘adekvatan odgovor’ na britanske rakete dugog dometa

  • Kremlj je upozorio da će njegove oružane snage imati “adekvatan odgovor” na odluku Ujedinjenog Kraljevstva da Kijevu isporuči projektile dugog dometa. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov osudio je taj potez tijekom konferencijskog poziva s novinarima u četvrtak, obećavši ruski odgovor. “To će zahtijevati adekvatan odgovor naše vojske”, rekao je Peskov.

Potvrđeno: ‘UK šalje rakete dugog dometa Ukrajini’

  • Nakon opsežnih spekulacija jutros, ministar obrane Ben Wallace potvrdio je izvješća o britanskoj odluci da pošalje rakete dugog dometa u Ukrajinu.

“Danas mogu potvrditi da Ujedinjeno Kraljevstvo Ukrajini donira rakete Storm Shadow, koja ima sposobnost konvencionalnih i preciznih napada dugog dometa. Ona nadopunjuje već postojeće sustave dugog dometa, uključujući projektile HIMARS i Harpoon, kao i vlastitu ukrajinsku krstareću raketu Neptun i druge donirane rakete dugog dometa. Ukrajina ima pravo moći se obraniti od ovoga. Korištenje Storm Shadowa omogućit će Ukrajini da potisne ruske snage bazirane unutar ukrajinskog suverenog teritorija”, rekao je Wallace.

Ukrajina već dugo traži takvo oružje, ali SAD i druge zemlje nisu bile voljne isporučiti ga u slučaju da napadi na Rusiju dovedu do eskalacije. Moskva je prethodno upozorila da saveznici Kijeva ne isporučuju oružje dugog dometa, rekavši da bi to prešlo “crvenu liniju”. Rakete Storm Shadow imaju operativni domet od preko 550′ kilometara.

Rusija rapisuje tjeralice za suce ICC-a koji su izdali nalog za uhićenje Putina

  • Rusko Istražno povjerenstvo uskoro će raspisati tjeralice za suce Međunarodnog kaznenog suda (ICC) koji su izdali nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i još jednog dužnosnika, rekao je u četvrtak predsjednik Istražnog odbora Alexander Bastrykin, pišu RIA Novosti.

“Istražni odbor je tada vrlo brzo otvorio kazneni predmet protiv predsjednika i trojice sudaca, koji su aktivno utjecali na donošenje ove odluke. Oni će uskoro biti stavljeni na tjeralicu”, rekao je Bastrikin govoreći na Međunarodnom pravnom forumu u Sankt Peterburgu.

Ukrajinski zapovjednik tvrdi da se Rusi u blizini Bahmuta povlače

  • Zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga, general-pukovnik Oleksandr Sirski, kaže da su se ruske trupe nakon protunapada Ukrajine povukle do dva kilometra u blizini Bahmuta. “Zahvaljujući našoj dobro osmišljenoj obrani u sektoru Bahmuta, vidimo rezultate od učinkovitih akcija naših jedinica. Konkretno, provodimo učinkovite protunapade. Na nekim područjima fronta, neprijatelj nije mogao izdržati napad ukrajinskih branitelja i povukli se na udaljenost do dva kilometra”, napisao je na Telegramu.

Pukovnik Sirski rekao je da je obrambena operacija iscrpila snage Wagnerove skupine i prisilila Moskvu da ih zamijeni manje obučenim regularnim vojnim jedinicama, koje su bile poražene i povukle se. Ranije je šef Wagner grupe Jevgenij Prigožin rekao da je ruska 72. odvojena motorno-streljačka brigada protjerana sa svojih položaja jugozapadno od Bahmuta.

Kremlj rusku imovinu koju je SAD zaplijenio nazvao ‘ukradenom’

  • Moskva je kritizirala odluku SAD-a da prebaci zaplijenjenu imovinu konzervativnog ruskog biznismena Konstantina Malofejeva u Ukrajinu. Kremlj je rekao da je taj potez nezakonit i da će se Washingtonu obiti o glavu. Američki državni odvjetnik Merrick Garland u srijedu je odobrio slanje milijuna dolara zaplijenjene imovine Malofejeva u Kijev, što je prvi put da se zaplijenjeni ruski novac koristi na takav način.

Upitan o tom slučaju, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su Sjedinjene Države “ukrale” novac i da bi ih takve odluke “pogodile kao bumerang”. “To potkopava povjerenje investitora i vlasnika imovine koji su na neki način povezani s Amerikom, a to svakako ne može ostati bez posljedica za SAD”, rekao je. Peskov je rekao da takvi koraci zahtijevaju odgovor, ali nije rekao što bi Rusija mogla poduzeti.

Prigožin tvrdi da je počeo protunapad oko Bahmuta

  • Osnivač ruske plaćeničke skupine Wagner, Jevgenij Prigožin, rekao je u četvrtak da su ukrajinske jedinice započele protunapad i da se Bahmutu približavaju s bokova. U komentaru koji je njegova medijska služba objavila na Telegramu, kao odgovor na zahtjev ruskih medija o očekivanoj protuofenzivi Ukrajine, Prigožin je rekao da su ukrajinske operacije bile “nažalost, djelomično uspješne”.

Peskov: Nadam se da Srbija i RS neće popustiti pod pritiskom i uvesti sankcije Rusiji

Glasnogovornik predsjednika Rusije Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, izrazio je nadu da Srbija i Republika Srpska neće pokleknuti pred pritiscima Zapada i pridružiti se sankcijama protiv Rusije, dok je čelnik RS-a Milorad Dodik najavio susret s Putinom potkraj mjeseca u Moskvi. U intervju za banjolučku Alternativnu televiziju, koja se nalazi pod sankcijama SAD-a, Peskov je Srbe nazvao “braćom i strateškim partnerima”.

Putinov glasnogovornik je ocijenio kako je Beograd trenutačno pod većim pritiskom Zapada da uvede sankcije Ruskoj Federaciji, nego što je to slučaj s vlastima entiteta Republike Srpske koje u BiH koče taj proces. „Na Srbiji je još veći pritisak nego na Republici Srpskoj. Nadamo se da će imati dovoljno snage da ne stanu u red ovoga mainstreama kolektivnog zapada”, rekao je Peskov. Intervju je sniman u Moskvi, a voditeljica ga je vodila na ruskom jeziku.

Govoreći o tradicionalnim vezama Rusije sa Srbijom Peskov je kazao da je Srbija suverena država i da Rusija nema ništa protiv njenih odnosa sa zapadnim zemljama. “Smatramo da ništa, nikakva suradnja sa zapadnim ili nekim drugim državama ne smije biti prepreka za nastavak razvijanja naših odnosa. To je za nas najvažnije”, naveo je Peskov. Govoreći o odnosima s Republikom Srpskom Peskov je rekao “da srpski prijatelji zaista dosljedno istupaju u cilju održavanja dobrih odnosa između Ruske Federacije i Banjaluke” te da će ti odnosi jačati na svim poljima.

Šef ukrajinske nuklearne agencije: ‘Protuofenziva se ne može usmjeriti na NE Zaporožje’

  • Čelnik ukrajinske agencije za nuklearnu energiju Energoatom, Petro Kotin, kaže da vojska njegove zemlje razumije da će morati obići nuklearnu elektranu Zaporožje kada pokrene svoju dugo očekivanu protuofenzivu, kako bi izbjegla oštećenje objekta. “Postoji odgovornost da moraju sačuvati integritet čak i ako ga okupiraju Rusi. To svi u našoj vojsci u potpunosti razumiju”, rekao je CNN tijekom intervjua u Kijevu.

Kotin je dalje objasnio da bi Ukrajina mogla ponovno preuzeti nuklearnu elektranu Zaporožje bez upotrebe sile, jednostavnim prekidom opskrbnih linija do objekta. “Nije potrebno upotrijebiti silu. Ono što trebate je samo prekinuti vezu između elektrane Zaporožje i Krima. Ono što je potrebno učiniti je samo ponovno zauzeti Melitopolj i zatim ovu prekinuti tu vezu. Bit će okruženi ukrajinskim snagama i mi ćemo zauzeti jedini put za izlazak na Krim. To znači da će imati samo dvije mogućnosti, ili se predati ili jednostavno otići odatle”, rekao je.

Kotin je dalje rekao da su ruske snage evakuirale ljude iz obližnjeg grada Enerhodara u proteklih deset dana, dodajući da bi također mogle evakuirati dio osoblja iz tvornice. Objasnio je da je za rad postrojenja bilo potrebno “najmanje pet” rotirajućih smjena osoblja. Kotin je opisao situaciju kao “kritičnu”, ali je rekao da je opasnost od velike katastrofe i dalje “prilično mala”.

“Rusi su ludi, ali ne dovoljno ludi. Još uvijek imaju nuklearne radnike iz Rosatoma, koji su operateri nuklearnih elektrana i tehnički ti ljudi razumiju rizike Postoji mnogo vojske, tisuće, koji ne razumiju rizike”, dodao je Kotin.

Japan obećao milijardu dolara za pomoć ukrajinskim izbjeglicama

  • Japan će kasnije danas predstaviti plan vrijedan milijardu dolara za pomoć zemljama koje okružuju Ukrajinu da prihvate izbjeglice, rekao je ministar financija Shunichi Suzuki. Financiranje bi se osiguralo putem državne Japanske banke za međunarodnu suradnju (JBIC), koja obično nudi pomoć u obliku zajmova, jamstava i ulaganja u kapital.

Suzuki je to najavio po dolasku u Niigatu, sjeverno od Tokija, kako bi predsjedao trodnevnim sastankom financijskih čelnika Grupe sedam (G7) naprednih zemalja. G7 će također raspravljati o tome kako spriječiti Rusiju da zaobiđe sankcije uvedene nakon njezine invazije.

U napadu na Slovjansk poginula jedna žena

  • Ruske snage jutros su raketom S-300 pogodile grad Slovjansk u Donjeckoj oblasti, rekao je lokalni gradonačelnik Vadim Lah. “U napadu je ubijena žena i ozlijeđena njezina kćer”, priopćila je regionalna policijska uprava. Navodno je oštećeno i nekoliko kuća i jedan automobil. Slovjansk se nalazi oko 50 kilometara sjeverno od Bahmuta, koji je vidio neke od najžešćih borbi u sukobu.

CNN: Britanija je Ukrajini isporučila krstareće rakete dugog dometa

  • Britanija je isporučila Ukrajini više krstarećih projektila dugog dometa ‘Storm Shadow’, izvijestio je CNN pozivajući se na više visokih zapadnih dužnosnika. Ministarstvo obrane odbilo je komentirati navode, piše Reuters.

Prošlog je tjedna skupina europskih zemalja predvođena Britanijom zatražila od tvrtki iskazivanje interesa za opskrbu Ukrajine projektilima dometa do 500 kilometara, no Britanija je u utorak rekla da nije donesena konačna odluka o isporuci oružja.

Britanija i druge zapadne zemlje ove su godine povećale svoja obećanja o vojnoj pomoći Ukrajini. Britanija je u siječnju rekla da će poslati 14 svojih glavnih borbenih tenkova Challenger 2 u Ukrajinu, što je pomoglo potaknuti druge nacije, uključujući Sjedinjene Države i Njemačku, da također isporuče tenkove.

Morawiecki o projektilu u šumi

  • Poljski premijer Mateusz Morawiecki ponovio je u četvrtak da je u travnju prvi put čuo za postojanje “vojnog objekta” pronađenog u poljskoj šumi. U srijedu su dva poljska medija izvijestila da je predmet pronađen u šumi bio ruski projektil KH-55 koji je tamo mogao pasti u prosincu, izvijestio je Reuters.

Sedam naselja u Belgorodu ostalo bez struje

  • Guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov tvrdi da je sedam naselja u ruskoj regiji ostalo bez struje nakon ukrajinskog granatiranja preko granice. Tass, ruska državna novinska agencija, izvještava da je dalekovod oštećen granatama u selu Čeremošnoje. Gladkov je dodao da nema žrtava.

Rusija kaznila Google zbog ‘lažnih informacija’ i ‘LGBT propagande’

  • Ruski sud kaznio je Google s 3 milijuna rubalja (36.461,60 eura) jer nije izbrisao sadržaj o ruskoj vojnoj kampanji u Ukrajini, kao i sadržaj koji smatraju “LGBT propagandom”, izvijestila je novinska agencija Interfax. Tijekom prošle godine Moskva je naplatila desetke kazni zapadnim tehnološkim tvrtkama prema novim zakonima o cenzuri koji su usvojeni nedugo nakon što je poslala trupe u Ukrajinu u veljači 2022. Prošlog srpnja Kremlj je također kazno Google jer nije izbrisao objave o ratu u Ukrajini.

Guverner Donjecka prijavio nove napade na civile

  • Pavlo Kirilenko, ukrajinski guverner Donjecka, jedne od okupiranih regija Donbasa za koju Rusija tvrdi da ju je anektirala, objavio je na Telegramu ažuriranu situaciju o napadima na civile.

“Jučer su Rusi granatirali Oleksandrivku, relativno udaljenu od fronte, ranivši dvoje ljudi i oštetivši gospodarsku zgradu. U smjeru Donjecka naselje Kurahove našlo se pet puta pod napadima, a za sada nema informacija o žrtvama i šteti. U Kostyantinivki je jedna osoba ozlijeđena, oštećeno je kino, infrastrukturni objekt i privatna kuća. Sedam kuća je oštećeno u Časiv Jaru, još sedam u Toretsku. U Žvanivki je oštećeno osam kuća. U samo jednom danu Rusi su u Donjeckoj oblasti ubili tri stanovnika, a još dvojicu ranili”, piše Kirilenko.

Ukrajinci napali skladište nafte u Brijansku

  • Ukrajinski dron napao je skladište nafte u ruskoj pograničnoj regiji Brijansk, tvrdi lokalni guverner u objavi na svom Telegram kanalu u četvrtak. Nije bilo žrtava nakon napada na postrojenje u blizini grada Klintsi, u vlasništvu ruske naftne kompanije Rosneft, iako je jedan rezervoar djelomično oštećen, rekao guverner Alexander Bogomaz.

Britanci: ‘Oko 10.000 ruskih zatvorenika prijavilo se za borbu prošlog mjeseca’

  • Moskva je od početka godine pojačala svoj plan regrutiranja zarobljenika za borbe u Ukrajini, navodi Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva u svom najnovijem obavještajnom izvješću. Ministarstvo dodaje kako vjeruje da se samo u travnju prijavilo čak 10.000 osuđenika.

“Od ljeta 2022. zatvorenici su bili ključna skupina novaka za operacije privatne vojne tvrtke Wagner grupe u Ukrajini. Međutim, skupina je vrlo vjerojatno izgubila pristup ruskom kaznenom sustavu u veljači 2023. godine kada je njezina javna svađa s Ministarstvom obrane eskalirala”, Ministarstvo je objavilo na Twitteru.

“Kampanja Ministarstva obrane za regrutiranje zatvorenika dio je širih, intenzivnih napora ruske vojske da poveća svoju brojnost, istovremeno pokušavajući izbjeći provedbu nove obvezne mobilizacije, što bi bilo vrlo nepopularno u ruskoj javnosti”, dodaje se.

Švedska je optužila muškarca za širenje vojnih tajni

  • Državni tužitelj Švedske rekao je u četvrtak da je 50-godišnji muškarac optužen za nezakonito širenje povjerljivih informacija o velikom broju obrambenih postrojenja.

U ruskom granatiranju Sumske oblasti poginula jedna osoba

  • Vojna uprava oblasti Sumi kaže da su moskovske trupe jučer granatirale šest naselja u regiji. Prema dužnosnicima, ruske su snage gađale naselja Velika Pisarivka, Bilopillia, Junakivka, Hotin, Esman i Novoslobidske. Dužnosnici su zabilježili 65 topničkih i minobacačkih napada. U ruskom granatiranju sela Pavlivka u općini Bilopilia ubijena je jedna osoba i oštećena jedna kuća, garaža na farmi i dalekovod. U Junakivki su ruski napadi oštetili jednu kuću. Ukrajinska televizija Suspline navodi da je zabilježeno 40 eksplozija u Sumiju.

Ukrajinci počeli koristiti flašete?

  • Ruska državna novinska agencija Tass izvijestila je da Jan Gagin, pomoćnik proruskog čelnika samoproglašene Narodne Republike Donjeck, tvrdi da Ukrajina sve više koristi flašeta granate kada napada ciljeve unutar okupirane regije Donjeck. “Sve više bilježimo neprijateljsku uporabu topničkih granata punjenih flašetama. U posljednje vrijeme posebno se aktivno koriste”, kaže Gagin.

Tass navodi da prema Gaginovim riječima, intenziviranje uporabe streljiva s elementima oštećenja primjećuje se ne samo u zoni borbenih djelovanja, već i u područjima na prvoj liniji, uključujući zapadni Donjeck. Tass dodaje da su se u sovjetskim vremenima flešete uglavnom koristile u granatama zrakoplova.

Prigožin prijetio Macronu: ‘Iščupat ćemo ti zube kliještima’

  • Šef Wagnera Jevgenij Prigožin vrlo je ljut na francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je njegovu plaćeničku skupinu službeno proglasio terorističkom skupinom. Kako prenosi Politico, Macronu je stoga uputio direktnu prijetnju. Odgovarajući na pitanje ruskih novinara, Prigožin je naglasio da je Wagner spašavao ljude u središnjoj Africi – gdje je Wagner stekao snažno uporište, odnosno ga preoteo francuskim vojnicima.

“Možemo kliještima izvaditi pokvarene zube iz tih loših usta”, dodao je Prigožin, misleći na vojnike. “Možemo iščupati zube Macronu i, općenito, svima koji prosipaju patogenu prljavštinu o Wagneru”, kazao je.

Nuklearna elektrana Zaporižje mogla bi imati veliki problem s osobljem

  • Rusija planira premjestiti oko 2700 ukrajinskog osoblja iz najveće europske nuklearne elektrane Zaporižje, tvrdi ukrajinska tvrtka za atomsku energiju, time upozoravajući na potencijalni “katastrofalni nedostatak kvalificiranog osoblja” u postrojenju koje je trenutno pod ruskom okupacijom. Radnici koji su potpisali ugovore o radu s ruskom nuklearnom agencijom Rosatom nakon što je Moskva zauzela elektranu početkom rata bit će odvedeni u Rusiju zajedno sa svojim obiteljima, objavio je Energoatom u objavi na Telegramu u srijedu. Iz tvrtke nisu precizirali hoće li zaposlenici biti prisilno iseljeni iz elektrane, niti je bilo moguće odmah provjeriti tvrdnje Energoatoma o planu Moskve. Uklanjanje osoblja bi “pogoršalo ionako iznimno hitan problem” nedostatka osoblja, rekao je Energoatom.

Institut za rat: Rusi imaju problema u obrani u Bahmutu

  • Institut za proučavanje rata (ISW) analizirao je stanje moskovskih snaga u Bahmutu, kazavši da su one ograničene zbog “prožimajućih problema” u borbenoj sposobnosti. Kontinuirani napadi koji ih iscrpljuju ograničavaju napredak Rusije u tom gradu oko kojeg se bitke vode već mjesecima.

“Prožimajući problemi s ruskim borbenim sposobnostima, pogoršani kontinuiranim iscrpljujućim napadima u području Bahmuta, vjerojatno će značajno ograničiti sposobnost ruskih snaga u ovom području da se obrane od lokaliziranih ukrajinskih protunapada”, stoji u njihovoj dnevnoj analizi. U srijedu je, podsjetimo, ukrajinska vojna postrojba priopćila da je razbila rusku pješačku brigadu s teritorija na prvoj crti u blizini Bahmuta, tvrdeći da potvrđuju izjavu čelnika ruske skupine Wagner da su ruske snage pobjegle.

Kasnije u srijedu, general pukovnik Oleksandr Syrskyi, koji vodi ukrajinske kopnene snage, rekao je da su se ruske jedinice u nekim dijelovima Bakhmuta povukle do 2 km kao rezultat protunapada. Nije iznosio detalje.

Kremlj: ‘Specijalna vojna operacija’ ide teško

  • Ruska vojna operacija protiv Ukrajine je “vrlo teška”, ali su određeni ciljevi postignuti, rekao je glasnogovornik Kremlja. Dmitrij Peskov rekao je sinoć da je Moskva ozbiljno oštetila ukrajinski “vojni stroj”, ali njezine snage rade sporo jer ovo “nije rat”. Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., ali je rat uvijek nazivala “specijalnom vojnom operacijom”.

Zelenski obećava da će ponovno zauzeti cijelu Ukrajinu

  • Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je u srijedu da će vratiti svaki dio teritorija koji je Rusija oduzela Ukrajini, dok su njegovi vojnici na prvoj liniji ostvarili teritorijalne dobitke u Bahmutu. “Nećemo ostaviti nijedan komad naše zemlje neprijatelju – tiranija neće vladati nigdje”, rekao je Zelenskij u svom noćnom video obraćanju. “Moramo vratiti slobodu, sigurnost i Europu u cijelu ukrajinsku zemlju”, dodao je.

Njegovo obraćanje uslijedilo je nekoliko sati nakon što su ukrajinske trupe, koje su sudjelovale u teškim borbama za kontrolu u istočnoj regiji Donjeck, rekle da su potisnule ruske trupe do dva kilometra u nekim mjestima u blizini Bahmuta. “Tamo provodimo učinkovite protunapade”, rekao je Oleksandr Sirski , zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga, na Telegramu u srijedu navečer.

Američki državni odvjetnik sredstva ruskog oligarha preusmjerio u Ukrajinu

  • Američki državni tužitelj Merrick Garland ovlastio je prvi prijenos zaplijenjenih ruskih sredstava za korištenje u Ukrajini, objavljeno je u srijedu. Ministarstvo pravosuđa prošle je godine optužilo ruskog oligarha Konstantina Malofejeva za kršenje sankcija nametnutih Rusiji nakon invazije Ukrajine, rekavši da je financirao Ruse koji su promovirali separatizam na Krimu.

Garland je također najavio “zapljenu milijuna dolara s računa u američkoj financijskoj instituciji koji se povezuje s Malofejevljevim kršenjem sankcija.” Kako je sam rekao, Garland je sada ovlastio prijenos tog novca za korištenje u Ukrajini. “I dok ovo predstavlja prvi američki prijenos zaplijenjenih ruskih sredstva.

Rat u Ukrajini, Rusija, Rusija Ukrajina, Ukrajina, uživo,