Uživo. Češka se naoružava, kupuju 24 najmodernija američka lovca F-35. Bugarska će donirati sovjetske projektile Ukrajini
Pratimo 581. dan ruske invazije na Ukrajinu
Ovo su ključni događaji:
- Britanci: ‘Nova ofenziva Rusa je prilično nevjerojatna’
- Promet Krimskim mostom zaustavljen jutros
- Kremlj optužuje SAD i UK za napade na Krim
- Njemačka spremna Braniti Balitk od Rusa
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Bugarska će donirati sovjetske projektile S-300 Ukrajini
- Bugarski parlament odlučio je u srijedu donirati Ukrajini projektile S-300 iz sovjetskog doba, nakon što je ranije odobreno slanje oklopnih vozila, potvrdivši promjenu politike prema pomaganju Kijevu. “Riječ je o neispravnim projektilima zemlja-zrak S-300 koje Bugarska ne može popraviti, ali koji mogu poslužiti ukrajinskoj vojsci”, rekao je predsjednik odbora za obranu Hristo Gadjev, ne precizirajući njihov broj.
Po stručnjacima, Ukrajina bi ih trebala moći osposobiti ili ih iskoristiti za rezervne dijelove. Bugarska ima značajne zalihe oružja i njezine tvornice rade punim kapacitetima od ruske invazije na Ukrajinu.
Članica EU-a i NATO-a, ali povijesno i kulturno bliska Moskvi, Bugarska je mjesecima odbijala slati bilo kakvu vojnu pomoć Ukrajini da bi u lipnju promijenila politiku pod utjecajem nove proeuropske vlade. Od tada je odlučila poslati Ukrajini stotinjak oklopnih vozila te streljivo za lako oružje iz policijskih zaliha. No političari su s tim u vezi jako podijeljeni.
Novi tekst, koji su predložile tri parlamentarne skupine koje imaju 168 zastupnika od ukupno 240, izazvao je burnu raspravu u parlamentu, a glasanje je održano iza zatvorenih vrata što se ne pamti. “Odluka je odobrena i slučaj je zaključen”, rekao je za javni radio jedan od zastupnika koji stoje iza te inicijative, Deljan Peevski. Socijalisti su rekli da su bojkotirali glasanje ocijenivši ga “nacionalnom izdajom”.
Bugarski predsjednik Ruman Radev, koji se žestoko protivi slanju vojne pomoći strahujući od eskalacije, optužio je vladu i parlament da se ponašaju kao “donatori stranih vojski” na štetu bugarskih oružanih snaga.
SAD sankcionirao mrežu koja nabavlja dijelove za iranske dronove
- Sjedinjene Države uvele su u srijedu sankcije mreži za koju tvrde da pomaže nabavljati dijelove za iranski program bespilotnih letjelica i optužile Teheran da opskrbljuje Rusiju bespilotnim letjelicama za napade na Ukrajinu.
Mreža je omogućila isporuke i financijske transakcije za potporu moćnoj Islamskoj revolucionarnoj gardi (IRGC) u nabavi kritične komponente korištene u iranskim dronovima Šehid-136, priopćilo je ministarstvo financija. Nove sankcije od srijede ciljaju na subjekte i pojedince u Iranu, Kini, Turskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), dodaje ministarstvo.
“Bespilotne letjelice iranske proizvodnje i dalje su ključni alat Rusiji u njezinim napadima u Ukrajini, uključujući one koje teroriziraju ukrajinske građane i napadaju njihovu kritičnu infrastrukturu”, rekao je dužnosnik ministarstva financija Brian Nelson.
Češka kupuje 24 američka lovca F-35
- Češka će kupiti 24 američka lovca F-35, najavio je u srijedu premijer Petr Fiala. “Prvi avioni F-35 bit će spremni 2029. i naši će piloti tada započeti s obukom u Sjedinjenim Državama”, rekao je Fiala novinarima, dodavši da će prvi zrakoplovi F-35 u Češku stići 2031. godine, a češka će vojska do 2035. imati sva 24 aviona.
Ministrica obrane Jana Černochová je kazala da ukupna cijena te transakcije iznosi 150 milijardi kruna (6,5 milijardi dolara). “Do 2034. ćemo platiti oko 106 milijarda kruna za avione, streljivo, simulatore, obuku i ostale artikle”, rekla je ministrica novinarima.
Ostatak će se potrošiti na kupnju goriva, pa će ti novci ostati u češkome državnom proračunu, dodala je. Češka vojska trenutačno koristi borbene zrakoplove Gripen švedske proizvodnje, čiji najam ističe 2027. godine. “Nema vremena za druga privremena rješenja”, rekla je ministrica Černochová. Kako je kazao premijer Fiala, financiranje je osigurano nakon odluke vlade da se dva posto ukupnih rashoda državnog proračuna namijeni obrani, u skladu s obvezom prema NATO-u.
“Važno je ojačati naše veze sa saveznicima u NATO-u. Ovakvim pristupom im poručujemo da obranu svoje zemlje shvaćamo ozbiljno i da mogu računati na nas”, dodao je.
Kremlj optužuje SAD i UK
- Ukrajinski napad izveden u petak na sjedište ruske Crnomorske flote na Krimu “proveden je na zahtjev američkih i britanskih obavještajnih službi” i koordiniran s njima, u srijedu je iznijela optužbu ruska diplomacija.
“Nema ni najmanje sumnje da je napad bio planiran unaprijed uz pomoć i upotrebu zapadnih obavještajnih sredstava, satelitske opreme NATO-a i izviđačkih zrakoplova”, rekla je na redovitoj konferenciji za novinare glasnogovornica ruske diplomacije Maria Zaharova, dodavši da je napad “proveden na zahtjev američkih i britanskih obavještajnih službi i u tijesnoj suradnji s njima”. London i Washington zasad nisu reagirali na optužbe ruske diplomacije.
Ukrajina tvrdi da je u petak u napadu ubila oko trideset časnika, među kojima je i zapovjednik Crnomorske flote Viktor Sokolov, no rusko ministarstvo obrane u utorak je objavilo fotografije na kojima se vidi kako on sudjeluje u videokonferenciji. Istodobno su ukrajinske specijalne vojne snage objavile da je u tijeku proces u sklopu kojega nastoje “razjasniti” objavljene informacije. Pritom ističu da je identifikacija žrtava vrlo teška.
Njemačka objavila da je spremna braniti Baltik
Njemački ministar obrane Boris Pistorius uvjeravao je u srijedu saveznike u NATO-u u baltičkim državama da se mogu osloniti na Njemačku kada je riječ o odvraćanju Rusije od napada. “Njemačka preuzima odgovornost. I Njemačka preuzima vodeću ulogu”, rekao je Pistorius na sigurnosnoj konferenciji u glavnom gradu Estonije Tallinnu.
Pistorius je također zajamčio Ukrajini dugoročnu podršku u obrani od ruskih snaga. Stajat ćemo na njihovoj strani koliko god bude potrebno, rekao je. Upozorio je na strašne posljedice ako ruski predsjednik Vladimir Putin uspije u svojim namjerama. “Putin koristi prezrene, zločinačke i nehumane metode”, rekao je Pistorius.
Njemački ministar obrane ponovio je planove za stacioniranje brigade Bundeswehra u Litvi. Planovi predviđaju da 4000 pripadnika i pripadnica Bundeswehra, kao i njihove obitelji, budu stalno stacionirani u toj zemlji. Detalji o tome će se razraditi do kraja godine. “Smjestit ćemo njemačke vojnike i vojnikinje u Litvi čim se uspostavi potrebna infrastruktura”, rekao je Pistorius.
Ukrajina: Dosad je Rusija izgubila 276.990 vojnika
- Ruska vojska objavila je nove podatke o žrtvama. Tvrde da je od početka invazije, 24. veljače 2022. godine, u Ukrajini poginulo 276.990 ruskih vojnika. Tu su, poručuju, ubrojali i 320 njih bijenih zadnjih par dana.
Nizozemska šalje F-16 Ukrajini 2024. godine?
- Kyiv Independent javlja kako je nizozemska ministrica obrane, Kajsa Ollongren, gostovala u emisiji na američkom MSNBC-ju gdje je kazala da će njena zemlja Ukrajini poslati borbene avione F-16 2024. godine. Kada točno, nije precizirala.
Sve, kazala je, ovisi o obuci ukrajinskih vojnika za upravljanje ovim avionima, a procijenila je da će za to trebati od šest do osam mjeseci. Uz Nizozemsku slanje aviona su zasad potvrdile i Danska i Norveška.
Ukrajinska vojska napreduje ka Bahmutu i Melitopolju
- Ukrajinska vojska javlja kako napreduje u smjeru Bahmuta i Melitopolja. “Obrambene snage nastavljaju izvoditi ofenzivne operacije nanoseći gubitke okupatorima u ljudstvu i opremi”, poručila je vojska i dodala da umaraju neprijatelje duž cijele prve crte. Dodaju i da je ruska vojska izvela neuspješne napade u Donjeckoj i Zaporiškoj oblasti. Zapovjednik ukrajinskih snaga u tim oblastima, Oleksandr Tarnavski, kazao je prošlog tjedna da se ukrajinska vojska probila kroz ruske linije južno od sela Verbove. No, naglasio je da je minimalni cilj protuofenzive na tom području oslobođenje mjesta Tokmaka.
Britanci: ‘Nova ofenziva Rusa je prilično nevjerojatna’
- Stigla je najnovija procjena britanskih obavještajaca. Tvrde da Rusija mora ponovno poslati vojsku duž previše rastegnute linije s Ukrajinom, što znači da je nova ofenziva u nadolazećim tjednima prilično nevjerojatna. Javljaju da je stvorena nova postrojba, Ruska 25. armija kombiniranih snaga, ali ona nije u cijelosti poslana na jednu lokaciju nego su njene jedinice poslane posvuda kako bi popunile kadar koji nedostaje na raznim lokacijama.
Institut za rat: ‘Rusko ministarstvo regrutira Wagnerovce u privatne postrojbe’
- Institut za rat javlja da rusko Ministarstvo obrane regrutira bivše Wagnerovce za svoje privatne vojne tvrtke. Citiraju jednog vojnog blogera koji tvrdi da su Wagnerovci koji su otišli s Andrejem Troševim nakon Prigožinove pobune sada u privatnim vojskama Redut ili Dobrovoljnim postrojbama koje se povezuju s Ministarstvom obrane.
Isti bloger javlja i da su bivši Wagnerovci ponovno počeli slati snage u Bahmut, tamo gdje su izvojevali najpoznatiju pobjedu. “Vojni bloger tvrdi da Trošev pokušava regrutirati osoblje Wagnera koje je u Bjelorusiji, Africi i na Bliskom istoku”, piše Institut za rat.
Wagnerom sada, piše isti bloger, upravlja Anton Jelizarov, koji pregovara s Ruskom nacionalnom gardom o uključenju Wagnera u njihove redove.
Promet Krimskim mostom nakratko zaustavljen
- Promet je jutrosbio zaustavljen na Krimskom mostu, javile su ruske vlasti na tom otoku. Nisu javile zašto je do prekida prometa došlo. Zaustavljanje je trajalo kratko, od 06:43 do 07:11 po lokalnom vremenu.