Uživo. Prigožin optužuje Moskvu: 'Lažete narodu, Ukrajinci su osvojili brojna sela'. Putin otkrio ključan plan za nuklearno oružje
Pratimo 483. dan ruske invazije na Ukrajinu
Ovo su ključni događaji u Ukrajini:
- Stoltenberg kaže da će NATO pomoći Ukrajini da modernizira svoju vojsku
- Ukrajinski obavještajac optužio Ruse za “miniranje” bazena za hlađenje u nuklearci
- Bjelorusija promijenila ustav, odriče se svoje neutralnosti
- Britansko ministarstvo obrane: Rusija jača obranu, posebno oko Krima
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Prigožin žestoko optužio Moskvu: ‘Obmanjujete Ruse’
- Šef Wagnera Jevgenij Prigožin optužio je Moskvu da obmanjuje Ruse o tijeku ukrajinske ofenzive te je ukazao na napredak Ukrajine na bojišnici, prenosi AFP. “Oni obmanjuju ruski narod”, rekao je u audio poruci koju su objavili njegovi glasnogovornici.
Izgubljena su brojna sela, uključujući Pijatihatku, kazao je Prigožin te dodao da su ogromni komadi teritorija “predani neprijatelju”. Kazao je kako na bojištu nedostaje oružja i streljiva, te da Moskva sve to skriva od Rusa. “Jednog dana Rusija će se probuditi i otkriti da je i Krim predan Ukrajini”, kazao je Prigožin.
Elektrana Zaporožje planira crpiti vodu iz rezervoara puknute brane
- Nuklearna elektrana Zaporožje pod ruskom okupacijom planira nastaviti sa crpljenjem vode iz ostataka golemog rezervoara kod obližnje brane koja je pukla prije dva tjedna, priopćila je u srijedu UN-ova Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
IAEA-a je priopćila prošloga tjedna kako nije jasno hoće li biti moguće crpiti vodu iz rezervoara za hlađenje reaktora najveće europske nuklearne elektrane, uzimajući u obzir koliko je pala razina vode u rezervoaru. Iako se postrojenje može osloniti na druge izvore vode, uključujući i jezero za hlađenje u kojemu prema IAEA-i ima vode za mjesec dana, sve što se može crpiti iz rezervoara trebalo bi dati više vremena prije obnove zaliha.
“Ukrajinska nuklearna elektrana Zaporožje (ZNPP) planira nastaviti s crpljenjem vode koja je još uvijek dostupna unatoč velikom gubitku vode u akumulacijskom jezeru Kahovka uzrokovanom uništenjem nizvodne brane ranije ovog mjeseca”, stoji u priopćenju IAEA-e. U protekla dva tjedna elektrana je dobivala vodu za hlađenje reaktora je iz obližnje termoelektrane (ZTPP). Taj takozvani ispusni kanal također je korišten za zamjenu vode u rashladnom bazenu koja je isparila, rekla je IAEA.
“Kao rezultat toga, a u skladu s očekivanjima, razina vode u kanalu opadala je do 10 centimetara dnevno i trenutačno je izmjerena na nešto više od 17 metara. Još uvijek se predviđa da će voda u ovom kanalu osigurati hlađenje za više tjedana, “ priopćila je IAEA. “ZNPP se sada priprema za dopunu ispusnog kanala ZTPP-a”, dodaje se.
Ukrajina očekuje pozivnicu za članstvo u NATO-u
- Ukrajina očekuje da će biti pozvana u NATO s “otvorenim datumom” na samitu vojnog saveza u Vilniusu sljedećeg mjeseca, rekao je u srijedu šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak. Kazao je da bi došlo do demoralizacije Ukrajinaca ako NATO ne donese “snažnu” odluku na samitu 11./12. srpnja te da je Kijev već pokazao na bojištu kako je spreman pridružiti se NATO-u.
“Očekujemo da će Ukrajina biti pozvana u NATO s otvorenim datumom”, rekao je Jermak na webinaru think tanka Atlantic Council. “To može stvoriti signal”, dodao je. Predsjednik Volodimir Zelenskij snažno se zalaže za članstvo Ukrajine u NATO-u, ali je također kazao kako shvaća da je nemoguće pridružiti se dok bjesni rat. Jermak je rekao da su u tijeku konzultacije između Sjedinjenih Država i Ukrajine o mjerama koje će čelnici NATO-a odobriti u Vilniusu za jačanje sigurnosti Ukrajine dok ne dobije jamstvo kolektivne sigurnosti NATO-a.
Saveznici Kijeva podijeljeni su oko toga kojom bi se brzinom NATO trebao proširiti na Ukrajinu, a neke zapadne vlade su oprezne prema bilo kakvom potezu koji bi savez mogao dovesti bliže ratu s Rusijom. Ukrajinske snage krenule su u protuofenzivu na jugoistoku u pokušaju da ponovno zauzmu dijelove okupirane zemlje, a Rusija je prethodno snažno utvrdila svoje položaje.
Grlić Radman obećao hrvatsku pomoć Ukrajini i u obnovi
- Hrvatski ministar vanjskih poslova Grlić Radman rekao je u srijedu u Londonu na konferenciji o obnovi Ukrajine da će Hrvatska nastaviti pružati vojnu pomoć Ukrajini i sudjelovati u njezinom poslijeratnom oporavku.
Konferencija o obnovi Ukrajine koja se održava uz Londonu je okupila čelnike i ministre preko 60 država te predstavnike međunarodnih organizacija, 400 globalnih kompanija uz preko 1000 sudionika.
Ministar vanjskih i europskih poslova (MVEP) Gordan Grlić Radman istaknuo je u svom izlaganju doprinos Republike Hrvatske u pomoći Ukrajini koja je pogođena teškim ratnim zbivanjima. Naglasio je kako se radi o ukupnom iznosu od oko 230 milijuna eura, od čega se više od 50 milijuna eura odnosi na hitnu, humanitarnu i tehničku pomoć, priopćio je MVEP.
„Hrvatska s vlastitim iskustvom i stručnošću u humanitarnom razminiranju stečenom kroz naš poslijeratni proces, već podržava naše ukrajinske partnere u njihovim sveobuhvatnim izazovima protuminskog djelovanja (…) i sasvim sigurno ćemo tako i nastaviti“, rekao je ministar Grlić Radman.
Ministar je dodao da će Hrvatska, kao država koja je i sama bila suočena s ratom, nastaviti pružati Ukrajini pomoć u obrani ukrajinskog naroda te teritorijalne cjelovitosti, neovisnosti i suvereniteta unutar njezinih međunarodno priznatih granica.
„Obnova Ukrajine zahtijevat će financijska sredstva koja nijedna međunarodna institucija ili zemlja ne bi mogla sama osigurati. Javna i privatna sredstva, iz različitih izvora, morat će se koristiti na učinkovit i održiv način. U tom kontekstu, pred nama je jedan od najvećih zadataka u našoj novijoj povijesti“, istaknuo je ministar.
Naglasio je da će biti potreban usklađen operativni mehanizam kako bi se osiguralo da su pomoć i podrška koordinirani, dosljedni te se međusobno osnažuju.
,,Zbog toga je od najveće važnosti osigurati odlučnost međunarodnih financijskih i razvojnih institucija, kao i privatnog sektora, da povećaju učinkovite financijske alate i mehanizme za potporu oporavku i obnovi Ukrajine. Hrvatska će spremno odigrati svoju ulogu u tim zajedničkim međunarodnim naporima”, poručio je ministar.
Putin: ‘Najvažnija zadaća je razvoj nuklearne trijade’
- Rusija će nastaviti poboljšavati svoje oružane snage na temelju “neprocjenjivog” iskustva stečenog u “specijalnoj vojnoj operaciji”, kazao je danas ruski predsjednik Vladimir Putin, prenosi CNN. “Najvažnija zadaća ovdje je razvoj nuklearne trijade, koja je ključno jamstvo ruske vojne sigurnosti i globalne stabilnosti. Već sad oko polovice jedinica i formacija Strateških raketnih snaga opremljeno je najnovijim raketama Yars”, kazao je Putin tijekom obraćanja diplomantima ruskih vojnih akademija u Kremlju.
Putin je, govoreći o ukrajinskoj protuofenzivi, kazao kako postoji “određeno zatišje u borbama, bez aktivnih ofenzivnih operacija koje Ukrajina još provodi”. Kazao je i kako Ukrajina trpi velike gubitke na bojnom polju. Kazao je i kako se vidi da ukrajinski ofenzivni potencijal još nije iscrpljen te da Ukrajinci razmišljaju kako uvesti rezerve na bojišnicu.
EU: dogovoren 11. paket sankcija protiv Rusije
- Države članice EU-a dogovorile su u srijedu 11. paket sankcija protiv Rusije, koji je uglavnom usmjeren na to da spriječi zaobilaženje dosad uvedenih sankcija zbog agresije na Ukrajinu. Dogovor o 11. paketu sankcija postignut je razini veleposlanika i sada ga pisanim postupkom moraju potvrditi vlade država članica. Najnovijim paketom sankcija zabranjuje se tranzit preko Rusije robe i tehnologije koje bi mogle koristiti ruska vojska ili pomoći njezinom obrambenom i sigurnosnom sektoru.
Uvode se ograničenja na prodaju osjetljive robe i tehnologije s dvojnom namjenom zemljama koje bi ih mogle prodati Rusiji te se proširuje popis zabranjene robe koja bi mogla služiti ruskoj vojsci i obrambenom sektoru. Paketom se produljuje suspenzija dozvola za emitiranje u Europskoj uniji za pet ruskih medija pod kontrolom ruske države.
EU je još ranije uveo zabranu uvoza ruske sirove nafte i naftnih derivata, a sada se zabranjuje pristup europskim lukama za brodove za koje postoji razumna sumnja da sudjeluju u prekrcavanju ruske nafte s brod na brod kako bi se zaobišla zabrana. Na popis sankcioniranih dodana je 71 fizička i 33 pravne osobe. Tim osobama i pravnim subjektima zamrznuta je imovina koju imaju u EU-u, između ostaloga, i zato što su sudjelovali u ilegalnoj deportaciji ukrajinske djece u Rusiju.
Njemačka izdvaja dodatnih 381 milijun eura za Ukrajinu
- Njemačka će ove godine izdvojiti dodatnih 381 milijun eura humanitarne pomoći, priopćila je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u srijedu na rubu donatorske konferencije za Ukrajinu koja se održava u Londonu. „Novac je namijenjen za nabavku šatora, agregata za struju i živežnih namirnica“, rekla je njemačka ministrica.
Annalena Baerbock (Zeleni) je objasnila kako ova svota dugoročno nije dovoljna kako bi se Ukrajina obnovila na održivi način. „Mi pomažemo Ukrajini kako bi ulagala u obnovljive i učinkovitije izvore energije“, rekla je Baerbock. Ona je podržala prijedlog predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da se zamrznuta ruska sredstva iskoriste za obnovu Ukrajine.
„One koji svim silama krše međunarodno pravo i povelju Ujedinjenih naroda se mora pozvati na odgovornost i natjerati ih da plate popravak štete koju su prouzročili“, rekla je Baerbock. Od početka ruske agresije na Ukrajinu, Njemačka je Kijev pomogla sa 16,8 milijardi eura.
Von der Leyen: Ukrajina će se ‘nesumnjivo’ pridružiti europskom bloku
- Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u srijedu da nimalo “ne sumnja” da će se Ukrajina jednog dana pridružiti Europskoj uniji (EU). “Ukrajinci nam govore, kada zamišljaju svoju budućnost, vide europsku zastavu kako se vijori nad njihovim gradovima. Ne sumnjam da će Ukrajina biti dio naše Unije”, rekla je von der Leyen u srijedu u Londonu na konferenciji o obnovi Ukrajine.
Von der Leyen je također ustvrdila kako je Kijev ubrzao svoj program reformi “impresivnom brzinom i odlučnošću”. Na istoj konferenciji njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izjavila je da obnova Ukrajine mora biti bliže povezana s procesom pristupanja EU. “Međutim, iznad svega, dugoročno gledano, želimo pomoći u postavljanju temelja za procvat ukrajinskog gospodarstva sposobnog za budućnost kroz proces pristupanja EU-u”, rekla je Baerbock.
Američki bombarderi u Švedskoj na vojnim vježbama
- Iako je još uvijek pred vratima NATO-a, u Švedsku su prvi puta u modernoj povijesti doletjela dva američka bombardera koji bi trebali sudjelovati u vojnim vježbama, objavljeno je u srijedu. Dva strateška bombardera B-1B Lancers sletjela su u ponedjeljak u zračnu luku Luleå-Kallax na sjeveru zemlje. “Provodimo zajedničku vježbu” mobilizirajući zračne i kopnene snage, rekla je glasnogovornica zračnih snaga Louise Levin za AFP, ne navodeći koliko će vježba trajati.
“U ovim nesigurnim vremenima i u perspektivi ulaska u NATO, jaki partneri su nužni”, ističe švedsko ministarstvo obrane u priopćenju, pozdravljajući taj “povijesni događaj”. Švedska je prošle godine zatražila prijem u NATO, zajedno s Finskom, ali dvije članice saveza – Turska i Mađarska – još nisu ratificirale njezino članstvo. Finska je u međuvremenu ušla u savez. Samo zemlje koje su punopravne članice imaju pravo na obranu u skladu s člankom 5 NATO-a koji kaže da je napad na jednu zemlju članicu napad na sve. Zapadni savez, poglavito SAD, rade pritisak na Tursku da raftificira švedsko članstvo.
Početkom lipnja, Švedska je rekla da je spremna prihvatiti privremene baze saveza na svom tlu čak i prije punopravnog ulaska u NATO. “Vlada je odlučila da bi švedske oružane snage mogle provesti pripreme s NATO-om i zemljama NATO-a kako bi omogućile buduće zajedničke operacije”, napisao je premijer Ulf Kristersson u zajedničkom članku s ministrom obrane Palom Jonsonom. Kristersson je naglasio da bi prisustvo snaga NATO-a na švedskom tlu bilo odvraćajuće za Rusiju. U ponedjeljak je švedsko povjerenstvo sastavljeno od političkih dužnosnika svih političkih opcija i stručnjaka ocijenilo da se u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu vojni napad na Švedsku ne može isključiti.
Poljska će omogućiti proširenje prijevoza robe
- Poljsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je na Twitteru da je pripremilo zakon koji omogućuje proširenje osiguranja za prijevoz robe u i iz Ukrajine, kao i investicijske aktivnosti.
💬 Our government has prepared a law enabling the extension of insurance coverage for the transport of goods to and from Ukraine, as well as investment activities. On this basis, 🇵🇱 will create a program of rebuilding Ukraine.
| FM @RauZbigniew during Ukraine Recovery Conference pic.twitter.com/1fZvHclRPg
— Ministry of Foreign Affairs 🇵🇱 (@PolandMFA) June 21, 2023
SAD će Ukrajini dati još 1,3 milijarde dolara
- Sjedinjene Države će poslati još 1,3 milijardi vrijednu pomoć Ukrajini za rekonstrukciju energetske mreže i modernizaciju luka, željeznica i druge infrastrukture, rekao je u srijedu u Londonu američki državni tajnik Antony Blinken na konferenciji o obnovi Ukrajine.
Britanija, Sjedinjene Države i Europska unija obećale su u srijedu više milijardi dolara pomoći Kijevu na drugoj Međunarodnoj konferenciji o obnovi Ukrajine, a britanski premijer Rishi Sunak pokrenuo je okvir ratnog osiguranja kako bi pokušao potaknuti tvrtke na ulaganja.
„Uz podršku američkog Kongresa pružit ćemo 1,3 milijardi dolara dodatne pomoći kako bi pomogli Ukrajini prema tom cilju”. Od cjelokupnog iznosa, 520 milijuna će ići za energetsku mrežu, a 657 milijuna za modernizaciju graničnih prijelaza, luka, željeznica i druge ključne infrastrukture, rekao je šef američke diplomacije.
Oko 100 milijuna dolara ići će za digitalizaciju ukrajinskih carinskih i drugih sustava kako bi se procesi „ubrzali i srezala korupcija”, a još 35 milijuna će dobiti ukrajinske tvrtke. Nova američka pomoć stiže nakon što je Washington poslao već gotovo 20 milijardi ekonomske i razvojne pomoći Kijevu.
Rusi: Više od 30 ukrajinskih ‘nacionalista’ osuđeno zbog zločina
- Glavni ruski istražitelj u srijedu je rekao da je više od 30 Ukrajinaca dobilo velike zatvorske kazne u okupiranim dijelovima Ukrajine zbog zločina poput ubijanja civila. Aleksander Bastrikin, čelnik ruskog ekvivalenta američkom FBI-ju, rekao je da sudovi koji djeluju na teritorijima regija Luhansk i Doneck, trenutno pod ruskom okupacijom, rade na pritvaranju onih koji su se borili na strani Ukrajine, protiv ruskih snaga.
„Nakon oslobađanja Mariupolja i drugih mjesta, mnogi ukrajinski nacionalisti su se predali. U tijeku daljnjeg djelovanja počeli smo utvrđivati njihovu uključenost u zločine protiv mira i ljudske sigurnosti, što uključuje ubojstva civila“, rekao je Bastrikin za rusku agenciju TASS. Kazao je kako je na sudove poslano 90 slučajeva. „Na temelju prikupljenih dokaza sudovi su već osudili više od 30 ljudi, odredivši im duge kazne zatvore, nekima i doživotne“, rekao je.
Zelenski: ‘Ovo nije Hollywoodski film’
- Zelenski je dao intervju BBC-ju u kojemu je govorio o napretku protuofenzive. Kazao je da sve ide sporije od očekivanog. “Neki su mislili da je ovo Hollywoodski film i očekivali rezultate odmah. To nije film”, rekao je. “U pitanju su ljudski životi”, rekao je. “Štogod bi neki htjeli, uključujući niz pritisaka, uz sve poštovanje, napredovat ćemo na terenu onako kako mi mislimo da je najbolje”, dodao je.
Upitan o kraju rata, kazao je da su pobjede na terenu neophodne i da Ukrajina nikada ne bi stala, tkogod bio ruski predsjedik, ako Rusija i dalje bude inzistirala na ukrajinskom teritoriju. Govoreći o Putinu kazao je da je on za Ukrajinu opasan od 2014. otkako je počeo uzimati njen teritorij. No, ne vjeruje da je spreman iskoristiti nuklearno oružje. “On se boji za svoj život jer ga voli. No ne mogu reći sa sigutnošću, posebno kad se radi o osobi koja nema dodira sa stvarnošću, koja je u 21. stoljeću pokrenula rad protiv susjeda”, rekao je.
Porošenko: ‘Na terenu je tek 30 posto vojske za protuofenzivu’
- Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko kazao je da je samo oko 30 posto brigada rezerviranih za protuofenzivu aktivno. Kazao je da su na početku akcije bili zabrinuti zbog ruskih borbenih aviona i zračne obrane pa dodao da su čak i u uvjetima dok je to sve djelovalo napredovali s protuofenzivom.
Upitan koliko će trebati do oslobođenja Ukrajine kazao je: “Nema mjerila, nema vremena. Sve ovisi o sposobnosti ukrajinske vojske. Mislim da imamo više nego dovoljno motivacije. Iznenadili smo svijet, izvodimo čuda i zaustavil smo drugi najveću nuklearnu silu svijeta.” Zaključio je riječima: “Rusija je vrlo jaka, ali mi ne sumnjamo u našu pobjedu.”
Ruska mornarica do kraja godine dobiva dvije nove nuklearne podmornice
- TASS javlja kako će ruska mornarica do kraja godine za svoju flotu dobiti dvije nove nuklearne podmornice. Šef korporacije koja gradi podmornice za vojsku, Aleksej Rahmanov, kazao je da će dvije podmornice, Car Aleksandar III te Krasnojarsk biti operativne do kraja godine.
Zelenski: ‘Fizički čistimo Ukrajinu’
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da ukrajinske snage uništavaju ruske snage na dva glavna kazališta sukoba, istočnom i južnom dijelu zemlje. “U ovom trenutku naši vojnici na jugu i istoku aktivno uništavaju neprijatelja, fizički čiste Ukrajinu”, rekao je Zelenski u svojoj noćnoj videoporuci.
“Obrana od terora znači uništavanje terorista. I to je jamstvo da država zla nikada neće imati priliku donijeti zlo Ukrajini.” Govoreći o konferenciji koja će se održati u Londonu o poslijeratnom oporavku, Zelenski je rekao da je ponovna izgradnja Ukrajine “jamstvo sigurnosti” i “sredstvo zaštite od bilo kakvog ponavljanja ruske agresije.
Britansko ministarstvo obrane: Rusija jača obranu, posebno oko Krima
- Intenzivne borbe i dalje se nastavljaju se u južnoj Ukrajini, piše u svom dnevnom izvješću Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva. Kažu da je Rusija uložila napored u izgradnju obrambenih linija duboko u pozadinkim područjima, posebno na prilazima okupiranom Krimu”, a istaknuli su i kako Moskva smatra da su ukrajinske snage sposobne izravno napasti Krim. “Rusija i dalje smatra održavanje kontrole nad poluotokom glavnim političkim prioritetom”, kaže se.
Rusija: Presreli smo dronove na putu prema skladištima u Moskvi
- Dvije bespilotne letjelice presretnute su dok su se približavale vojnim skladištima u moskovskoj regiji, rekao je Andrej Vorobjov, guverner te oblasti, prenosi Reuters. “Pronađeni su krhotine, nema štete niti žrtava”, rekao je Vorobyov, dodajući da su dronovi pali u blizini sela Kalininets. Ruski kanali na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, uključujući i onaj s poveznicama sa sigurnosnim službama, rekli su da je najmanje još jedan dron presretnut u blizini sela Lukino.
Bjelorusija promijenila ustav
- Izvještaj Instituta za proučavanje rata (ISW) javlja da je Bjelorusija izmijenila tekst svog ustava kako bi se odrekla svoje neutralnosti i nenuklearnog statusa. Zamjenik načelnika Fakulteta bjeloruskog Glavnog stožera, pukovnik Andrej Bogodel, izjavio je 20. lipnja da je Bjelorusija, kako bi odgovorila na “vanjske izazove i prijetnje”, unijela potrebne izmjene u svoj ustav odričući se svoje neutralnosti i uklanjajući tekst o nenuklearnom naoružanju. status.
Ovaj potez dolazi nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin prošlog tjedna rekao da je stiglo prvo taktičko nuklearno oružje koje će biti stacionirano u Bjelorusiji. Odgovarajući na tu objavu, američki predsjednik Joe Biden rekao je da je prijetnja da bi Rusija mogla upotrijebiti taktičko nuklearno oružje “stvarna”.
Stoltenberg kaže da će NATO pomoći Ukrajini da modernizira svoju vojsku
- Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg obećao je da će se Savez obvezati na daljnju pomoć za modernizaciju ukrajinske vojske na samitu koji će se održati u srpnju u glavnom gradu Litve Vilniusu. U izjavi objavljenoj u njemačkim novinama Tagesspiegel u srijedu, Stoltenberg je rekao da će saveznici usvojiti na samitu višegodišnji paket pomoći koji će Ukrajinu dovesti do standarda NATO-a.
Kazao je kako će NATO pomoći ukrajinskoj vojsci u prijelazu s vojske temeljene na starom sovjetskom modelu na moderne snage koje djeluju prema standardima NATO-a.
Stoltenberg je rekao da nakon višemjesečne vojne obuke na opremi NATO-a Ukrajina vraća svoj teritorij koji su okupirale ruske snage. Također je naglasio važnost kontinuirane potpore zemlji koja je u obrambenoj borbi protiv agresorske Rusije otkako je Moskva pokrenula invaziju punog opsega u veljači 2022.
Ukrajinski obavještajac optužio Ruse za miniranje bazena za hlađenje u nuklearci
- Šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov optužio je u utorak Rusiju za “miniranje” bazena koji se koristi za hlađenje reaktora u nuklearnoj elektrani Zaporižja na jugu Ukrajine, koju su okupirali Rusi. Riječ je o najvećoj europskoj nuklearnoj elektrani, kompleksu sa šest reaktora, koja se našla pod okupacijom ubrzo nakon invazije moskovskih snaga u veljači prošle godine.
“…Najstrašnije je to što je nuklearna elektrana Zaporižja dodatno minirana tijekom tog vremena (…) naime miniran je bazen za hlađenje”, izjavio je za televiziju Budanov, ne pružajući dokaze za svoju tvrdnju. Reuters je zatražio komentar od ruskog ministarstva obrane.
Dvije su strane ranije se međusobno optuživale za granatiranje elektrane i njezine okolice, a međunarodni napori da se oko kompleksa uspostavi demilitarizirana zona dosad nisu uspjeli, podsjeća Reuters. Ukrajinsko ministarstvo obrane je u međuvremenu odbacilo kao “ništavne” ruske navode da bi mogli izrađivati “prljavu bombu”.