Uživo. Zelenski: 'Stanje u Donbasu teško i bolno'. Devet milijuna Ukrajinaca bez struje

Pratimo 306. dan ruske invazije na Ukrajinu

Caesar, 50-year-old, a Russian who joined the Freedom of Russia Legion to fight on the side of Ukraine, stands in front of a destroyed monastery in Dolyna, eastern Ukraine on December 26, 2022. - Freedom of Russia Legion is a Foreign volunteer legion formed in March 2022 with defectors from the Russian Armed Forces, Russian and Belarusian volunteers. (Photo by Sameer Al-DOUMY / AFP)
FOTO: AFP

Danas je 306. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:


  • Rusija priznala da je ukrajinski dron dospio duboko u Rusiju, troje mrtvih
  • Ukrajinske snage su ‘nedaleko’ Kreminne
  • Rusi do sada ostali bez 102.600 vojnika
  • Zelenski: ‘Moramo biti spremni na svaki scenarij’
  • Za vikend u Hersonu ubijeno najmanje 16 ljudi
  • Rusko oružje raspoređeno u Bjelorusiji

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:


Zelenski: ‘Stanje u Donbasu je teško i bolno’

Ukrajinski predsjednik u ponedjeljak je rekao da je situacija na bojišnici u području Donbasa “teška i bolna” i da iziskuje “snagu i koncentraciju” cijele zemlje. “Najprije, stvari na bojišnici. Bahmut, Kremina i druga područja u Donbasu, koja zahtijevaju maksimalnu snagu i koncentraciju. Situacija je tamo teška i bolna. Okupatori raspoređuju sve resurse koji su im dostupni, a to su značajni resursi, kako bi postigli neku vrstu napredovanja”, rekao je Zelenski u svojoj noćnoj videoporuci. Dodao je da se nastavljaju prekidi u opskrbi električne energije i da je gotovo devet milijuna ljudi i dalje bez nje. Kaže da su električari, koji popravljaju električnu mrežu nakon opetovanih ruskih napada, mnoge ljude iznova priključili na nju tijekom Božića, no da su problemi i dalje prisutni. “Naravno, prekidi opskrbe se nastavljaju… Situacija je od ove večeri takva da je u različitim ukrajinskim pokrajinama gotovo devet milijuna ljudi bez električne energije. No, brojevi i dužina prekida postupno se smanjuju”, kazao je Zelenski.


Modi Zelenskom: ‘Rusija i Ukrajina trebale bi upotrijebiti diplomaciju za okončanje rata’

  • Sky News donosi više detalja današnjeg telefonskog razgovora između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i indijskog premijera Narendre Modija. U priopćenju je indijska vlada rekla da je Modi ponovio svoj poziv na “momentalni prekid neprijateljstava”.

Rekao je Zelenskom da bi se obje strane trebale vratiti dijalogu i diplomaciji kako bi okončale rat, na što Ukrajina ne pristaje, budući da je predsjednik ranije rekao da se Rusija mora povući s teritorija Ukrajine prije nego što se pregovori mogu održati. Modi također je izrazio potporu Indije svim mirovnim naporima, nakon što je Zelenski predstavio mirovni plan od 10 točaka. Razgovarali su i o mogućnostima jačanja bilateralne suradnje, priopćila je indijska vlada.

Indija je do sada nastojala ojačati trgovinske odnose s Rusijom i nije izričito osudila invaziju na Ukrajinu. Postala je najveći kupac ruske nafte nakon Kine, tvrdeći da je morala brinuti o vlastitim interesima kao treći najveći svjetski potrošač nafte i plina.


Češki predsjednik pozvao na veću potporu Ukrajini

  • Češki predsjednik Miloš Zeman pozvao je na daljnju potporu Ukrajini, uključujući vojnu potporu, tvrdeći da će Rusija na kraju morati napustiti Ukrajinu. “Uvjeren sam da će pritisak slobodnih zemalja prije ili kasnije natjerati Rusiju da napusti teritorij Ukrajine”, rekao je Zeman u božićnom televizijskom obraćanju.

Dodao je da je uvijek bio naklonjen gospodarskim odnosima Češke i Rusije, ali sada je sigurnost svijeta ugrožena. Zeman je ranije bio smatran protivnikom oštrih sankcija Europske unije protiv Rusije, a često ga se kritiziralo kao “proruskog” prije početka invazije.


Ukrajina traži zapadne borbene avione i ratne brodove

  • Zamjenik ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrij Meljnik zatražio je u ponedjeljak zapadne borbene avione, ratne brodove i tenkove, nakon obećanja SAD-a da će Ukrajini poslati proturaketne sustave Patriot. Ukrajina je vrlo zahvalna na “hrabrim novim potezima” SAD-a, rekao je Meljnik. “No zna se da postoji još tabua koje treba razbiti. Hitno trebamo zapadne tenkove, borbene avione, ratne brodove, višecijevne bacače raketa, streljivo.”

To je naša jedina želja za Božić, rekao je bivši ambasador Ukrajine u Njemačkoj. U suprotnom, rat će uzrokovati još više patnje, smrti i uništenja Ukrajine, dodao je Meljnik. Ocijenio je da ruski predsjednik Vladimir Putin priprema svoju vojsku i građane za dugotrajan rat te mobilizira sve raspoložive resurse. “Ukrajinci su spremni boriti se za oslobođenje svoje domovine, uključujući Krim, do posljednjeg daha. To je sigurno, bez obzira na to što će naši saveznici učiniti”, istaknuo je.

Meljnik je odbio pregovarati s Rusijom i navodnu želju Kremlja za pregovorima nazvao “potpunim blefom”. Kategorički je odbacio mogućnost da Ukrajina prepusti bilo koji dio svoga teritorija. “Kijev to smatra neprihvatljivim. Neće se dogoditi”, rekao je Meljnik.


Sberbank zatvara ured u UAE zbog zapadnih sankcija

  • Ruska banka Sberbank bit će prisiljena zatvoriti svoj ured u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) početkom sljedeće godine, rekao je prvi zamjenik predsjednika Aleksander Vedjakhin. Sberbank je jedna od nekoliko središnjih ruskih banaka kojima je blokiran međunarodni SWIFT sustav plaćanja nakon što su ukinute sankcije Zapada zbog ruske invazije na Ukrajinu.

“Nažalost, u kontekstu sankcija, suočavamo se s ozbiljnim ograničenjima za naš ured SberInvesta na Bliskom istoku u Abu Dhabiju i mi smo ga, nažalost, prisiljeni zatvoriti u prvom kvartalu 2023. godine”, rekao je Vedjakhin novinarima. Rekao je da će Sberbank nastaviti pružati usluge klijentima na tržištu UAE i da je u tijeku aktivna komunikacija s kineskim regulatorima o otvaranju tamošnjeg ureda.


Zelenski i Modi telefonski razgovarali o ‘formuli mira’

  • Ukrajinski predsjednik Zelenski kaže da je tražio pomoć Indije u provedbi “formule mira” u telefonskom razgovoru s premijerom Narendrom Modijem. “Imao sam telefonski razgovor s premijerom Narendrom Modijem i poželio sam uspješno predsjedanje G20. Na toj sam platformi najavio mirovnu formulu i sada računam na sudjelovanje Indije u njezinoj provedbi. Zahvalio sam i na humanitarnoj pomoći i potpori u UN-u”, napisao je Zelenski na Twitteru.

Rusija raspisala tjeralicu za istraživačkim novinarom

  • Bugarski novinar koji je opširno izvještavao o ratu u Ukrajini stavljen je na rusku tjeralicu, javlja ruski medij Mediazona. Christo Grozev, koji radi za istraživačku stranicu Bellingcat, rekao je da “nema pojma” zašto je stavljen na popis. “Na neki način to nije važno – godinama su jasno davali do znanja da se boje našeg rada i da ne prezaju od ničega kako bi ga uklonili”, rekao je.

Ukrajinske snage su ‘nedaleko’ Kreminne

  • Ukrajinski dužnosnik izvijestio je da su njihove trupe nedaleko od grada Kreminne, sugerirajući da su raniji navodi o tome da su trupe u stigle u predgrađe točne. Šef regionalne vojne uprave Luhansk, Serhij Haidai, rekao je u objavi na Telegramu da su borbe u tijeku. “Vojno zapovjedništvo Ruske Federacije već se preselilo iz ovog grada u Rubižni”, rekao je, što je znak da bi se Rusija mogla spremati za povlačenje.

Rusija testira domaće dijelove za postrojenja

  • Ruski proizvođač energetske opreme Power Machines kaže da je dovršio montažu i testiranje svoje prve domaće plinske turbine velike snage. Prema priopćenju, Power Machines planira proizvoditi osam turbina od 170 megavata godišnje do 2025. godine i podići godišnji kapacitet na 12 turbina u budućnosti. Također će osigurati održavanje plinskih turbina, uključujući one iz uvoza.

Prvi klijenti bit će ruska naftna kompanija Tatneft, državni energetski holding InterRAO i elektroprivreda Rushydro, stoji u priopćenju. Rusija već godinama pokušava pokrenuti proizvodnju vlastitih plinskih turbina srednjeg i velikog kapaciteta za elektrane. Ubrzala je domaću proizvodnju zbog međunarodnih sankcija koje su znatno otežale uvoz i održavanje opreme u Rusiji.


Rusija: ‘Ukrajinska diverzantska skupina likvidirana na granici’

  • Četvorica Ukrajinaca koji su pokušali prijeći u rusku regiju Briansk su “likvidirani”, priopćila je ruska sigurnosna služba FSB. Ukrajince je FSB opisao kao “diverzantsku skupinu”, javljaju ruske novinske agencije.

Lavrov: ‘SAD teži kraju povijesti’

  • Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tvrdi da SAD provode politiku uspostavljanja “kraja povijesti”, pozivajući se na knjigu “Kraj povijesti i posljednji čovjek” Francisa Fukuyame. “Ako pogledate politiku koju vodi administracija američkog predsjednika Joea Bidena – oni žele upravo to. Oni žele da se kraj povijesti ne dogodi samo u djelima političkih analitičara i politologa, nego da se dogodi i u stvarnom životu”, rekao je Lavrov tijekom susreta s novinarima i čelnicima ruskih medija.

Tijekom sastanka, Lavrov je dodao da akcije poduzete na globalnoj razini u zauzimanju “antiruskog stava”, za koje je rekao da su inicirane od strane SAD-a, odražavaju pokušaje Washingtona da uspostavi “kraj povijesti”.


Diljem Ukrajine uvedena izvanredna isključenja struje

  • Ukrajinski državni operater električne mreže, Ukrenergo, kaže da je uveo hitna isključenja u više regija diljem zemlje, uključujući glavni grad Kijev, zbog prekomjerne potrošnje energije. “Trenutno su zbog prekoračenja ograničenja potrošnje uvedena hitna isključenja u regijama Dnjepropetrovsk, Zaporožje, Harkov, Lavov i Kijev, te u samom gradu Kijevu”, navodi Ukrenergo na društvenim mrežama.

U tijeku su popravci proizvodnih postrojenja, a nekoliko je elektromreža oštećeno je zbog devet masovnih ruskih napada, nastavlja se. “Zbog razmjera i složenosti štete, ponovno uspostavljanje opreme i funkcioniranje niza ključnih objekata zahtijeva puno vremena. Operateri čine sve kako bi poboljšali stanje u opskrbi električnom energijom u zemlji”, navode u objavi.


Ukrajina traži uklanjanje Rusije iz Vijeća sigurnosti UN-a

  • Ukrajinski dužnosnici spremaju se službeno psotaviti pitanje treba li Rusiji ukloniti status stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. Pet članica Vijeća – Rusija, Kina, SAD, Velika Britanija i Francuska – imaju status stalnih članica, što znači da mogu staviti veto na bilo koje glasovanje. Sky News objašnjava kako to znači da je Rusija mogla uložiti veto na glasove kojima se osuđuje njena invazija na Ukrajinu.

Jučer je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao: “Sutra ćemo službeno predstaviti naše stajalište. Imamo vrlo jednostavno pitanje – ima li Rusija pravo ostati stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, ali i UN-a općenito?”

Dodao je da su ukrajinski saveznici postavili pitanje o potencijalnoj denuklearizaciji Rusije. “O tim se pitanjima još ne govori na tiskovnim konferencijama i u javnim izjavama čelnika država i vlada, ali na nižoj razini već se postavlja pitanje – što bi Rusija trebala postati da ne predstavlja prijetnju miru i sigurnosti”, kazao je Kuleba. Nije jasno kako bi Rusija mogla biti uklonjena, s obzirom da je stalna članica. Osim toga, kako Rusija ima pravo veta na glasove, vjerojatno bi mogla blokirati svaki prijedlog za uklanjanje.


Stoltenberg: ‘Švedska i Finska će se pridružiti NATO-u 2023. godine’

  • Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg očekuje da će se Švedska i Finska službeno pridružiti bloku u novoj godini, rekao je u intervjuu za DPA na kraju godine. Stoltenberg nije mogao reći kada će se to točno dogoditi, ali rekao je kako je “apsolutno uvjeren da će proces ratifikacije biti dovršen na vrijeme”.

Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u u svibnju zbog ruske invazije na Ukrajinu. Turska je do sada odbijala ratificirati pristupne protokole kako bi otvorila put Finskoj i Švedskoj za ulazak u NATO. Tursko vodstvo svoj stav opravdava navodnom potporom dviju država zabranjenoj Kurdskoj radničkoj stranci, PKK.


Putin i Xi Jinping razgovarat će do kraja godine

  • Ruska državna novinska agencija TASS izvijestila je da će ruski predsjednik Vladimir Putin prije kraja godine razgovarati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će dvije strane objaviti detalje o razgovoru u dogledno vrijeme.

Putin i Xi proglasili su partnerstvo “bez ograničenja” između dviju zemalja kada je ruski čelnik posjetio Peking u veljači, tri tjedna prije nego što je izvršio invaziju na Ukrajinu. Ruski odnos s Kinom dobio je značajniju ulogu nakon uvođenja zapadnih sankcija. No, Putin je u rujnu priznao da je Peking izrazio “pitanja i zabrinutost” zbog situacije u Ukrajini.

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, sada zamjenik predsjedavajućeg Putinovog Vijeća sigurnosti, sastao se sa Xijem tijekom posjeta Pekingu prošlog tjedna dok je Zelenski otišao u Washington zatražiti dodatnu pomoć. Xi je rekao Medvedevu da se Kina nada da će sve strane u ukrajinskoj krizi zadržati suzdržanost i riješiti sigurnosne probleme političkim sredstvima, izvijestila je kineska državna novinska agencija Xinhua.


Rusi do sada ostali bez 102.600 vojnika

  • Ukrajinske oružane snage objavile su najnovije podatke o ruskim gubicima, koji navodno uključuju gubitak 550 ruskih vojnika tijekom prošlog dana. Rusija je “pretrpjela najveće gubitke u smjerovima Kupjansk, Avdivka i Bakmut”, pišu.

“Ukupni neprijateljski borbeni gubici uključuju i 3016 tenkova (pet više u odnosu na protekli dan), 6017 borbenih oklopnih vozila (sedam više), 1996 topničkih sustava (pet više), 418 višecevnih raketnih sustava, 212 sustava protuzračne obrane, 283 ratna zrakoplova, 267 helikoptera, 4647 motornih vozila (dvanaest više), 16 ratnih brodova/katera, 1707 bespilotnih letjelica (jedan više), 178 jedinica specijalne opreme. Ukupno su oborene 653 neprijateljske krstareće rakete”, prenosi Kyiv Independent.


Potpredsjednik ruske vlade: ‘Spremni smo nastaviti isporuku plina kroz Yamal-Europe’

  • Moskva je spremna obnoviti isporuku plina Europi kroz plinovod Yamal-Europe, izjavio je potpredsjednik ruske vlade Alexander Novak za državnu novinsku agenciju TASS. “Europsko tržište ostaje relevantno, budući da i dalje postoji nestašica plina i imamo sve mogućnosti za nastavak opskrbe. Na primjer, naftovod Yamal-Europe, koji je zaustavljen iz političkih razloga, ostaje neiskorišten”, rekao je Novak.

Plinovod Yamal-Europe obično teče prema zapadu, ali je većinom preokrenut od prosinca 2021. godine jer je Poljska odustala od kupnje od Rusije u korist crpljenja plina uskladištenog u Njemačkoj. Novak je također dodao da Moskva očekuje da će isporučiti 21 milijardu kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Europu 2022. godine te da su u tijeku rasprave o dodatnim isporukama plina kroz Tursku nakon stvaranja čvorišta.


Rusko zrakoplovstvo dobiva nove hipersonične rakete

  • Ruske zračne snage dugog dometa bit će opremljene novim hipersoničnim projektilima koji se nose na krilima aviona, izvijestila je novinska agencija Interfax pozivajući se na zapovjednika snaga. “U interesu zrakoplovstva dugog dometa, provodi se razvoj i isporuka cjelokupnog raspona zrakoplovnog oružja, uključujući nove krstareće hipersonične rakete”, rekao je zapovjednik Sergej Kobilaš, prenosi Interfax. Ruska flota bombardera dugog dometa dio je njezine nuklearne trijade i sposobna je lansirati nuklearne i konvencionalne projektile

Ukrajina: ‘Rusija je izvela više od 40 raketnih napada na Božić’

  • Ruske snage izvele su više od 40 raketnih napada na Ukrajinu u nedjelju, prema navodima ukrajinske vojske, unatoč tome što je predsjednik Vladimir Putin rekao da je “spreman pregovarati”. Rusi su granatirali na desetke gradova u ukrajinskim regijama Luhansk, Donjeck, Harkov, Herson i Zaporožje, objaivla je rano jutros ukrajinska vojska. “U pravcu Hersona neprijatelj nastavlja topničko granatiranje naseljenih mjesta uz desnu obalu rijeke Dnjepar”, kažu, pa dodaju da su ukrajinske snage pokrenule napade na gotovo 20 ruskih ciljeva.

Putin je u nedjelju rekao da je Rusija spremna pregovarati sa svim stranama uključenim u rat u Ukrajini, dok je istovremeno optužio Kijev i njegove zapadne saveznike da “odbijaju” pregovarati. Govoreći u intervjuu za državnu televiziju Rossiya 1, ruski predsjednik je rekao: “Spremni smo pregovarati sa svima uključenima o prihvatljivim rješenjima, ali to je na njima – ne odbijamo mi pregovore, nego oni.”

Moskva je uporno govorila da je otvorena za pregovore, ali Kijev i njegovi saveznici smatraju da su te tvrdnje trik za kupnju vremena nakon niza ruskih poraza i povlačenja na bojnom polju. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je jučer da su njegove snage ubile oko 60 ukrajinskih vojnika u subotu duž crte dodira Kupjansk-Liman i uništile brojne dijelove ukrajinske vojne opreme.


Britanci: ‘Rusi su usredotočeni na izgradnju obrambenih položaja’

  • Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva kaže da su se ruske trupe od listopada uglavnom usredotočile na izgradnju obrambenih položaja duž mnogih dijelova bojišnice u Ukrajini. To uključuje postavljanje dodatnih polja protutenkovskih i protupješačkih mina, navodi se u jutrošnjem obavještajnom izvješću, što bi “gotovo sigurno (bilo) izvan okvira ruskih doktrinarnih smjernica”.

“Minska polja predstavljaju učinkovitu prepreku za obučene trupe samo ako su pokrivena promatranjem i vatrom. Veliki izazov za ruske snage vjerojatno će biti nedostatak sredstava za nadzor i nedostatak obučenog osoblja za učinkovito nadziranje velikih područja novih minskih polja”, pišu iz britanske obavještajne službe.


Rusi grade nove položaje za protuzračnu obranu

  • Ruske trupe rade “24 sata na dan” na novim položajima protuzračnih raketnih sustava kako bi se obranile od projektila i zračnih napada Ukrajine, izvijestila je kasno u nedjelju ruska medijska agencija Interfax, pozivajući se na ministarstvo obrane.

“Posade sustava S-300V ‘ovladavale su novim položajnim područjima’ ruskih raketnih sustava zemlja-zrak dugog dometa. Postrojbe protuzračne obrane Zapadnog vojnog okruga nastavljaju služiti na novim položajima na borbenom dežurstvu 24 sata dnevno”, izvijestila je novinska agencija.

Zapadni vojni okrug, jedan od pet ruskih vojnih okruga, uključuje regije koje graniče s Ukrajinom, uključujući regije Belgorod i Brijansk, a također pokriva Kalinjingradsku eksklavu. Citirajući vojnog zapovjednika, Interfax je izvijestio da je baterija S-300V sposobna pratiti cilj na udaljenosti do 204 km i na visini do 30 km.


Rusko oružje raspoređeno u Bjelorusiji

  • Iz Rusije u Bjelorusiju su isporučeni i raspoređeni taktički raketni sustavi Iskander, koji mogu nositi nuklearne bojeve glave, i sustavi protuzračne obrane S-400. “Spremni su za obavljanje predviđenih zadaća”, rekao je visoki dužnosnik bjeloruskog ministarstva obrane. Leonid Kasinski, šef uprave za ideologiju u tamođnjem ministarstvu, rekao je u videu objavljenom na Telegramu: “Naši vojnici su završili obuku u zajedničkim centrima za borbenu obuku oružanih snaga Ruske Federacije i Republike Bjelorusije… Ovi tipovi naoružanja (sustavi Iskander i S-400) danas su na borbenoj dužnosti i potpuno su spremni za izvršavanje zadaća za koje su namijenjeni.” Nije jasno koliko je sustava Iskander raspoređeno u Bjelorusiji, ali to je uslijedilo nakon Putinovog posjeta Minsku 19. prosinca, a nakon što je Ukrajina izrazila zabrinutost da će ruski predsjednik izvršiti pritisak na Bjelorusiju da se pridruži novoj kopnenoj ofenzivi i otvori novu frontu. Ruske snage u veljači su koristile Bjelorusiju kao lansirnu rampu za svoj neuspjeli napad na Kijev, a posljednjih mjeseci sve je više zajedničkih ruskih i bjeloruskih vojnih aktivnosti. Iskander-M, mobilni vođeni raketni sustav, ima domet do 500 km i može nositi konvencionalne ili nuklearne bojeve glave.

Rusija priznala da je ukrajinski dron dospio duboko u Rusiju, troje mrtvih

  • Tri vojne osobe poginule su kao posljedica pada olupine ukrajinskog drona na vojnu bazu u ruskoj regiji Saratov, izvijestile su ruske agencije pozivajući se na Ministarstvo obrane. “Dana 26. prosinca, oko 01.35 po moskovskom vremenu, ukrajinska bespilotna letjelica oborena je na maloj visini dok se približavala vojnom aerodromu Engels u oblasti Saratov”, priopćilo je rusko Ministarstvo obrane. “Kao posljedica pada olupine bespilotne letjelice, smrtno su stradala tri ruska pripadnika tehničkog osoblja koji su bili na aerodromu.” Ministarstvo je dodalo da zrakoplovna oprema nije oštećena.

Zelenski: ‘Moramo biti spremni na svaki scenarij’

  • Zelenski je upozorio građane svoje zemlje na nastavak ruskih napada u nekoliko preostalih dana 2022. “Moramo biti svjesni da će naš neprijatelj pokušati učiniti ovo vrijeme mračnim i teškim za nas”, rekao je u svom video obraćanju u nedjelju navečer. Rusija je ove godine izgubila sve što je mogla izgubiti, rekao je. “Alinakon raketnih napada na našu zemlju, na naš energetski sektor, pokušava nadoknaditi svoje gubitke lukavošću svojih propagandista”. “Znam da nas mrak neće spriječiti da povedemo okupatore u njihove nove poraze”, nastavio je Zelenski. “Ali moramo biti spremni na svaki scenarij.”

Za vikend u Hersonu ubijeno najmanje 16 ljudi

  • Zelenski je uputio oštre riječi ruskoj vojsci koja je u subotu topničkim napadima u Hersonu na jugu zemlje ubila najmanje 16 ljudi, a ranila još 64. “Pronaći ćemo svakog ubojicu”, poručio je ukrajinski čelnik. Kijev smatra da bi političkom i vojnom vrh Rusije trebalo suditi za rat pred međunarodnim sudom po uzoru na suđenja nacistima u Nuernbergu nakon Drugog svjetskog rata. “Rusija ne želi pregovore i pokušava izbjeći odgovornost [za rat]”, tvitao je u nedjelju , savjetnik ukrajinskog predsjednika. “To je očito, stoga idemo prema tribunalu.” “Rusija je sama napala Ukrajinu i ubija njezine građane”, napisao je dalje Podoljak. Nema drugih “strana, motiva ili geopolitike”, dodao je. Putin je proteklih dana nekoliko puta naznačio spremnost na pregovore, ali ne odgovarajući na preduvjete koje je postavio Kijev. Dok bi Moskva pregovarala na temelju trenutnog stanja crta bojišnice, Kijev prvo traži potpuno povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine, uključujući Krim koji je okupiran 2014., kao i odštetu.