Rat u Ukrajini

Uživo. Kremlj tvrdi da se tisuće zapadnih dobrovoljaca žele boriti za Rusiju. Prigožin smatra da će rat trajati godinama

Pratimo 353. dan ruske invazije na Ukrajinu

A Ukrainian serviceman of the State Border Guard Service works in a position in Bakhmut on February 9, 2023, amid the Russian invasion of Ukraine. (Photo by YASUYOSHI CHIBA / AFP)
FOTO: AFP
11. 02. 2023. 227 preporuka

Danas je 353. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:

  • Ukrajina: Rusi u posljednja 24 sata izgubili 1140 vojnika
  • SAD tvrdi da je Rusija ostala bez polovice borbenih tenkova
  • Britanci: Raste rivalstvo između Wagnera i ministarstva obrane
  • Rusija potvrdila ‘masivni napad’ na ukrajinska energetska postrojenja

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:

Moskva kaže da je spremna pregovarati s Ukrajinom

  • Rusija je spremna sjesti na pregovore s Ukrajinom, ali bez preduvjeta, prenijeli su državni mediji riječi zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Veršinjina. “Da, prema klasici, svaka neprijateljstva završavaju razgovorima i, naravno, kao što smo već rekli, mi ćemo biti spremni na takve razgovore, ali samo ako to budu razgovori bez preduvjeta, razgovori koji bi se temeljili na postojećim stvarnost”, rekao je Veršinjin za državnu televiziju Zvezda. Dodao je da odluku o pregovorima s Rusijom ne trebaju donijeti Ukrajina, nego SAD i EU.

“Odluke se ne donose u Kijevu, odluke se donose u drugim prijestolnicama, prvenstveno u Washingtonu i Bruxellesu. Dakle, upite treba slati tamo”, rekao je Veršinjin. Moskva je više puta tvrdila da je spremna pregovarati sa svim stranama uključenim u rat u Ukrajini, ali da su Kijev i njegovi saveznici odbili sudjelovati u pregovorima.

Kremlj je rekao da će se boriti dok se ne ostvare svi njegovi ciljevi, dok je Ukrajina rekla da neće stati dok svaki ruski vojnik ne bude izbačen sa svog teritorija. Ukrajinski predsjednički savjetnik Mihajlo Podoljak ranije je rekao da “razgovori ne dolaze u obzir”, tvitao je, komentirajući izjave ruskog ministra.

Rogov: ‘Tisuće dobrovoljaca sa Zapada i drugdje žele se boriti za Rusiju’

  • “Nekoliko tisuća dragovoljaca sa Zapada i drugdje stoji u redu kako bi se borili za Moskvu”, tvrdi ruski dužnosnik, član Administrativnog vijeća regije Zaporožje Vladimir Rogov. Kaže da ih motivira želja za borbom protiv “nacizma” i da će biti raspoređeni na bojnom polju i u obavještajnoj službi.

“To nisu samo ljudi iz bivših sovjetskih republika, već ima i građana razvijenog svijeta – Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, zemalja Bliskog istoka i Latinske Amerike, uključujući Brazil i Argentinu,” rekao je za TASS Rogov, čelnik pokreta Mi smo zajedno s Rusijom, u subotu. “Njihova motivacija je prilično jaka, željeli bi očuvati tradicionalno društvo i pomoći Rusiji, žele se boriti protiv nacizma”, dodao je.

Rusija potvrdila ‘masivni napad’ na ukrajinska energetska postrojenja

  • Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su njegove snage u petak izvele “masivni napad” na kritično važne energetske objekte ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa. U svom dnevnom izvješću, ministarstvo nije identificiralo energetske objekte za koje tvrdi da su pogođeni. Rečeno je da je napad također blokirao prijevoz stranog oružja i streljiva željeznicom do bojišta u Ukrajini. Rusija je u petak pokrenula raketni napad velikih razmjera u Ukrajini, gađajući nekoliko gradova uključujući glavni grad Kijev.

Ukrajinske oružane snage priopćile su kasno u petak da su ruske snage ispalile više od 100 projektila i izvele 12 zračnih i 20 granatnih napada. Rečeno je da je uništena 61 ruska krstareća raketa. Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko rekao je da je Rusija raketama i bespilotnim letjelicama pogodila elektroenergetska postrojenja u šest regija, uzrokujući nestanak struje u većem dijelu zemlje.

Rusija se protivi isključivanju njihovih sportaša s Olimpijade

  • Ruski ministar sporta, Oleg Matitsin, rekao je da je zahtjev Ukrajine da se ruskim sportašima zabrani sudjelovanje na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. “neprihvatljiv”, javljaju državni mediji. “Pokušaj diktiranja uvjeta nastupa sportaša na međunarodnim natjecanjima je apsolutno neprihvatljiv”, rekao je Matitsin, koji je poziv opisao kao “očitu želju da se uništi jedinstvo međunarodnog sporta i međunarodnog olimpijskog pokreta”.

Komentari ruskog ministra uslijedili su dok će skupina od 35 zemalja zahtijevati da se ruskim i bjeloruskim sportašima zabrani sudjelovanje na Olimpijskim igrama 2024., prema litavskoj ministrici sporta Jurgiti Šiugždinienė. MOO je nedavno odustao od potpune zabrane sportašima iz Rusije i Bjelorusije, a sada istražuje načine na koje se mogu kvalificirati za Olimpijske igre pod neutralnom zastavom. Predsjednik Zelenski u petak je obnovio svoje pozive na bojkot igara, tvrdeći da je “samo prisustvo predstavnika terorističke države manifestacija nasilja i bezakonja”.

Nacrt rezolucije UN-a: ‘Mir mora sačuvati Ukrajinu netaknutom’

  • Predložena rezolucija koju treba usvojiti Opća skupština UN-a, uoči prve godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, naglašava potrebu za mirom koji osigurava “suverenitet, neovisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet” Ukrajine. Nacrt rezolucije od pristaša Ukrajine, do kojeg je došao Associated Press, širi je i manje detaljan od mirovnog plana Volodimira Zelenskog u 10 točaka koji je najavio u studenom.

Glasnogovornica Generalne skupštine, Paulina Kubiak, rekla je da će reaktivirana hitna sjednica skupštine o Ukrajini započeti 22. veljače. Glasovanje se očekuje sljedeći dan. Zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova, Emine Dzhaparova, rekla je prošlog mjeseca da Zelenski želi doći u UN na godišnjicu invazije. Ali očekivanja velike nove ruske ofenzive mogla bi ga zadržati u Ukrajini, kažu diplomati.

Opća skupština UN-a postala je najvažnije tijelo UN-a koje se bavi Ukrajinom jer je njezino sigurnosno vijeće, koje je zaduženo za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, paralizirano zbog prava veta Rusije. Nacrt rezolucije koji podržava Ukrajina podijeljen je u četvrtak navečer svim članicama UN-a, osim Rusiji i njezinom savezniku Bjelorusiji, a pregovori o tekstu započeli su u petak poslijepodne, prema riječima diplomata.

Naglašava potrebu postizanja “sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira” u Ukrajini “što je prije moguće” u skladu s načelima Povelje UN-a. Povelja navodi da će se sve zemlje članice UN-a “u svojim međunarodnim odnosima suzdržati od prijetnje silom ili uporabe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke neovisnosti bilo koje države”, te da sporove moraju rješavati mirnim putem.

Predložena rezolucija ponavlja prethodni zahtjev Opće skupštine da Rusija “odmah, potpuno i bezuvjetno povuče sve svoje vojne snage” s međunarodno priznatih granica Ukrajine. Također se ponovno potvrđuje da se nijedan teritorij stečen prijetnjom silom ili uporabom sile neće smatrati legalnim.

Svi ratni zarobljenici, zatočenici i internirani moraju se tretirati u skladu sa Ženevskim konvencijama, nastavlja nacrt, i poziva na “potpunu razmjenu” ratnih zarobljenika, oslobađanje ljudi koji su nezakonito zatočeni, “i povratak svih interniranih, prisilno premještenih i deportiranih civila, uključujući djecu”. Predložena rezolucija poziva sve zemlje “da surađuju u duhu solidarnosti kako bi se pozabavili globalnim utjecajem rata na sigurnost hrane, energiju, financije, okoliš te nuklearnu sigurnost i sigurnost”.

Izrazit će žaljenje zbog “strašnih ljudskih prava i humanitarnih posljedica agresije na Ukrajinu, uključujući kontinuirane napade na kritičnu infrastrukturu diljem Ukrajine s razornim posljedicama za civile”. I to bi zahtijevalo potpuno pridržavanje međunarodnog humanitarnog prava o zaštiti civila i civilne infrastrukture.

Prigožin kaže da će se rat u Ukrajini ‘vući godinama’

  • Jevgenij Prigožin, vlasnik ruske privatne plaćeničke grupe Wagner, koja je aktivno uključene u borbe u Ukrajini, predviđa da bi rat mogao potrajati godinama. Prigožin je svoju pretpostavku rekao je u videointervjuu objavljenom kasno u petak. Tvrdi da bi Rusiji moglo trebati od 18 mjeseci do dvije godine da u potpunosti osigura kontrolu nad ukrajinskim istočnim industrijskim središtem Donbasom. Dodao je da bi rat mogao potrajati tri godine, ako Moskva odluči zauzeti šire teritorije istočno od rijeke Dnjepar. Izjava Prigožina, milijunaša koji ima bliske veze s predsjednikom Putinom, svojevrsno je priznanje poteškoća s kojima se Kremlj suočio tijekom rata.

Rusi ganatirali Herson više od 60 puta

  • Ruske trupe granatirale su ukrajinsku južnu regiju Herson više od 60 puta koristeći topništvo, protuzračne topove, minobacače i tenkove tijekom prošlog dana, prema lokalnim dužnosnicima. Tri civila zadobila su “ozljede različitih stupnjeva težine”, navodi se u objavi na Telegramu. Dodaje se da je ruska vojska prošlog dana 16 puta napala grad Herson, oštetivši stambene kuće i zgradu željezničke stanice.

Podoljak isključuje pregovore

  • Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak, koji je vodio pregovarački tim zemlje u ranim fazama sukoba, rekao je da “razgovori ne dolaze u obzir”. Podoljak je na Twitteru objavio da se Moskva odbija povući s okupiranih ukrajinskih teritorija i priznati “zločine”.

Ukrajina: Posljednja 24 sata ubijeno je 1140 ruskih vojnika

  • Glavni stožer oružanih snaga Ukrajine objavio je najnovije podatke o ruskim gubicima, uključujući 1140 vojnika prošlog dana. Ove brojke nisu neovisno provjerene.

Britanci: ‘Rivalstvo između Wagnera i ruskog ministarstva obrane je sve veće’

  • Britansko Ministarstvo obrane u svojem jutrošnjem obavještajnom izvješću navodi da će ključni čimbenik u navodnom prekidu pohoda ruske skupine plaćenika na novačenje zarobljenika vjerojatno biti “sve izravnije rivalstvo između ruskog ministarstva obrane i Wagnera”. Osnivač Wagnera Jevgenij Prigožin rekao je u četvrtak da je grupa “potpuno prestala” regrutirati zatvorenike za borbe u Ukrajini.

Skupina je prošlog ljeta počela regrutirati zatvorenike u rasprostranjenom kaznenom sustavu Rusije, nudeći osuđenicima pomilovanje ako prežive šest mjeseci u Ukrajini. Nije pružila informacije o tome koliko je osuđenika pristupilo njezinim redovima, ali brojke ruske kaznene službe objavljene u studenom pokazuju da je zatvorska populacija u zemlji pala za više od 20.000 između kolovoza i studenog, što je najveći pad u više od deset godina. Prema podacima objavljenim u siječnju, pad je uglavnom zaustavljen. Britansko ministarstvo piše da podaci ukazuju na pad stope novačenja zatvorenika od prosinca.

“Vijesti o surovoj stvarnosti Wagnerove službe u Ukrajini vjerojatno su doprle do zatvorenika i smanjile su broj dobrovoljaca. Međutim, ključni čimbenik u prekidu sheme vjerojatno je sve izravnije rivalstvo između ruskog Ministarstva obrane i Wagnera”, dodaju Britanci.

Wagnerova skupina igrala sve istaknutiju ulogu u ruskom ratu u Ukrajini, predvodeći višemjesečni napad na grad Bahmut. Američka obavještajna zajednica rekla je u prosincu kako vjeruje da je Wagner rasporedio 40.000 zatvoreničkih boraca u Ukrajini, što čini veliku većinu osoblja skupine u zemlji.

Ministarstvo obrane dalje navodi da je redovita ruska vojska “sada vjerojatno rasporedila veliku većinu rezervista pozvanih pod ‘djelomičnom mobilizacijom'”. Rusko vodstvo suočava se s teškim izborom: ili nastaviti s iscrpljivanjem svojih snaga, ili smanjiti ciljeve rata ili provesti daljnji oblik mobilizacije.

MMF će se sastati s Ukrajincima sljedeći tjedan

  • Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda sastat će se s ukrajinskim dužnosnicima u Varšavi sljedećeg tjedna, rekao je izvor upoznat s planovima, dok Ukrajina vrši pritisak da joj se odobri program zaduživanja vrijedan više milijardi dolara, kako bi pokrila svoje potrebe za financiranjem usred rata s Rusijom.

Reuters izvještava da je globalna rejting agencija Moody’s u petak snizila rejting Ukrajine na Ca jer očekuje da će rat s Rusijom stvoriti dugotrajne izazove za zemlju. Moody’s navodi da ocjena znači da su dužničke obveze “vrlo blizu neispunjavanja”.

SAD: Rusija je ostala bez polovice borbenih tenkova

  • Polovica ruskih glavnih borbenih tenkova u Ukrajini vjerojatno je zarobljena ili uništena u borbi, rekla je visoka dužnosnica američke obrane. Celeste Wallander, pomoćnica ministra obrane za međunarodna sigurnosna pitanja, komentirala je situaciju na bojištu u petak, na virtualnom događaju u thinktanku Center for a New American Security. Agencija France-Presse također je izvijestila da Wallander nije dala točan broj izgubljenih tenkova od ruske invazije prošle veljače, ali njezina procjena dolazi u trenutku kada će Ukrajina primiti teške zapadne tenkove od svojih saveznika.

Britanija je rekla da će njeni tenkovi Challenger 2 biti raspoređeni u Ukrajini u ožujku, dok Njemačka i njeni saveznici namjeravaju poslati bataljun tenkova Leopard 2 u Kijev do travnja. SAD je također obećao bataljun (31) svojih tenkova M1 Abrams, ali se očekuje da će trebati znatno više vremena da stignu.

Biden će put u Poljsku iskoristiti za okupljanje saveznika

  • Joe Biden će iskoristiti svoj put u Poljsku ovog mjeseca kako bi okupio saveznike s ciljem da održi koaliciju koja podržava obranu Ukrajine od ruske invazije gotovo godinu dana, izvještava Associated Press. Posjet američkog predsjednika, zakazan za 20. i 22. veljače, dolazi u trenutku kada ankete u SAD-u i inozemstvu pokazuju da opada potpora održavanju desetaka milijardi dolara vrijedne pomoći Ukrajini u ratu. Osim toga, republikanci koji su nedavno preuzeli kontrolu nad Zastupničkim domom izrazili su skepticizam ili izravno protivljenje nastavku financiranja.

Vjeruje se da Rusija planira obnovljenu ofenzivu u vezi s obljetnicom, te je posljednjih tjedana pojačala svoje dugometne napade na ukrajinsku vojnu i civilnu infrastrukturu. Glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da će se Biden sastati s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom i čelnicima Bukureštanske devetorice (saveznika NATO-a u istočnoj Europi), kako bi razgovarali o “nepokolebljivoj podršci” savezu.

Za sada je nejasno hoće li Biden pokušati posjetiti Ukrajinu, kao što su to učinili mnogi drugi zapadni čelnici i članovi Kongresa. Biden je posjetio Poljsku nekoliko tjedana nakon početka rata u veljači, iznijevši snažan govor za potporu obrani Ukrajine ispred Kraljevskog dvorca u Varšavi. Prva dama SAD-a, Jill Biden, nakratko je prešla granicu tijekom putovanja u svibnju i susrela svoju kolegicu, ukrajinsku prvu damu Olenu Zelensku.

Biden i dužnosnici Bijele kuće istaknuli su postojanje potencijalnih jedinstvenih sigurnosnih izazova koji bi nastali posjetom američkog predsjednika zemlji koja je pod invazijom nuklearno naoružane Rusije.

Rat u Ukrajini, Rusija Ukrajina,