Rat u Ukrajini

Uživo. Njemačka pristala obučiti 5000 Ukrajinaca, Turska i dalje ne pušta Švedsku u NATO

Pratimo 279. dan ruske invazije na Ukrajinu

30. 11. 2022. 92 preporuka

Danas je 279. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:

  • Ukrajinske snage pogodile elektranu u Rusiji
  • Masovni napadi na istoku Ukrajine
  • Sutra stupa na snagu Putinov novi, brutalni zakon
  • Novi napadi u Zaporožju
  • Ukrajina: ‘U 24 sata ubili smo još 500 ruskih vojnika’

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:

Bundestag Holodomor proglasio genocidom

  • Donji dom njemačkog parlamenta Bundestag u srijedu je velikom većinom prihvatio rezoluciju u kojoj se “genocidom” proglašava gladomor ili holodomor u Ukrajini koji je prije 90 godina prouzročio Staljinov režim. O ishodu glasanja o rezoluciji, objavljenoj prošlog tjedna, nije bilo nikakve sumnje: za nju je bila koalicija na vlasti koju čine SPD, Zeleni i liberali FDP-a, a pridružila im se i konzervativna oporba CDU-CSU. Dvije stranke, Die Linke, krajnja ljevica i Alternativa za Njemačku (AfD), krajnja desnica, bile su suzdržane. “Zahvaljujem zastupnicima Bundestaga na ovoj povijesnoj odluci”, reagirao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u objavi na Twitteru. “Istina uvijek pobjeđuje”, dodao je.

Godine 1932. i 1933. oko 3,5 milijuna Ukrajinaca bili su žrtve holodomora ili pomora glađu, koje je počinio Staljinov režim. Sav urod je seljacima bio oduzet u ime kolektivizacije zemlje. Taj je pomor glađu uvršten “na popis neljudskih zločina što su ih počinili totalitarni sustavi koji su pobili milijune ljudi u Europi, napose u prvoj polovini 20. st.”, navodi se u rezoluciji. Proglašavanje genocidom, što je pojam nastao u Drugom svjetskom ratu, aktualizira se danas u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu. Ruski predsjednik Vladimir Putin “uklapa se u okrutnu i zločinačku Staljinovu tradiciju”, rekao je zastupnik zelenih Robin Wagener, jedan od inicijatora teksta.

Ukrajina se godinama bori da se holodomor proglasi genocidom. Rusija odlučno odbija takvu klasifikaciju, pod izlikom da od gladi koja je početkom 30-ih harala u Sovjetskom Savezu nisu umirali samo Ukrajinci, nego i Rusi, Kazasi, Nijemci uz Volgu i pripadnici drugih naroda.

Duhovni poglavar Anglikanske crkve u posjetu Ukrajini

  • Canterburyjski nadbiskup, duhovni poglavar Anglikanske crkve, stigao je u srijedu u trodnevni posjet Kijevu kako bi izrazio “solidarnost” s Ukrajincima sučeljenim s ruskom invazijom koju je nazvao “nezakonitom, nepravednom i brutalnom”. “Ukrajinski narod pokazuje iznimnu hrabrost pred nezakonitom, nepravednom i brutalnom ruskom invazijom”, rekao je nadbiskup Justin Welby nakon dolaska u ukrajinski glavni grad. “Ovim posjetom želimo pokazati solidarnost s njima dok se bore s veoma teškom zimom”, dodao je u priopćenju koje su objavile njegove službe.

Kako piše britanski list The Times, ovo je prvi posjet jednog poglavara Anglikanske crkve području aktivnog sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata. Tijekom posjeta koji se događa na početku došašća, razdoblja što prethodi Božiću, nadbiskup će se sastati s predstavnicima ukrajinskih vjerskih zajednica “kako bi čuo što njihova zemlja proživljava i shvatio kako im Anglikanska crkva može i ubuduće pomagati”, navodi se u priopćenju. Sastat će se i s ukrajinskim izbjeglicama i raseljenicima, dodaje se.

Prije dolaska u Kijev, canterburyjski nadbiskup se zaustavio u Varšavi, u Poljskoj, gdje se sastao s ukrajinskim izbjeglicama. “Veoma me je ganuo jučerašnji susret s ukrajinskim izbjeglicama u Varšavi i njihova priča”, rekao je, pozivajući “kršćane Anglikanske crkve i cijelog svijeta da i dalje mole za ukrajinski narod u ovo vrijeme došašća, kao i za sve ljude u svijetu koji trpe zbog sukoba”.

Berlin i Oslo traže od NATO-a da zaštiti podmorsku infrastrukturu

  • Čelnici Njemačke i Norveške rekli su u srijedu da će zajednički zatražiti od NATO-a da koordinira zaštitu europske podmorske infrastrukture u svjetlu navodnih napada na mrežu plinovoda Sjeverni tok. Njemački kancelar Olaf Scholz kazao je pored norveškog premijera Jonasa Gahra Stoerea na briefingu da bi se uključivanjem NATO-a u zaštitu pomorske instrastrukture poslao signal. “Zaštitu naše kritične infrastrukture shvaćamo vrlo ozbiljno i nitko ne bi trebao misliti da će napadi ostati bez posljedica”, rekao je Scholz. “Cjevovodi, telefonski kablovi i internetske veze iznimno su važni za naše države i moraju biti posebno zaštićeni”, dodao je.

U rujnu je došlo do eksplozije na plinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 koji povezuju Rusiju i Njemačku. Istraživači su pronašli tragove eksplozija i sumnjaju da je riječ o sabotaži. Norveška je odigrala ključnu ulogu u isporučivanju plina u Europu nakon što je Rusija smanjila izvoz. Scholz je rekao da Norveška sada pokriva oko polovicu njemačkih potreba. Norveška proizvodi plin u punom kapacitetu i nastavit će to činiti u narednim godinama, rekao je Stoere. “Imamo posebnu odgovornost osigurati sigurnu opskrbu plinom za Europu, što je ključno održati”, poručio je norveški premijer.

Glavni tajnik NATO-a e-mailom je odgovorio da pozdravlja prijedlog Njemačke i Norveške. “Pojačali smo svoje napore nakon nedavne sabotaže plinovoda Sjeverni tok. Od ključne je važnosti učiniti još više kako bismo osigurali da naša infrastruktura na moru ostane sigurna od budućih destruktivnih djela”, rekao je. Scholz je na Berlinskoj sigurnosnoj konferenciji u srijedu navečer također kazao da Njemačka želi iskoristiti svoj posebni obrambeni fond od 100 milijardi eura ove godine za kupnju borbenih zrakoplova F35 i nadogradnju borbenih vozila Puma. Dodao je i da Rusija više ne može dobiti rat u Ukrajini na bojnom polju.

Devetero mrtvih Ukrajinaca u požarima zbog improviziranog grijanja

  • Ukrajinske hitne službe objavile su u srijedu da je devetero ljudi poginulo u požarima koji su izbili jer su se na nesiguran način grijali pošto je u ruskim napadima oštećena energetska infrastruktura. Broj požara je u porastu jer se Ukrajinci snalaze koristeći generatore, svijeće i plinske grijalice. Službe su priopćile da je samo u posljednja 24 sata izbio 131 požar, od toga 106 u kućama i stanovima.

Ukrajina svim silama pokušava obnoviti dalekovode, tjedan dana nakon što su u ruskim raketnim napadima oštećena energetska postrojenja diljem zemlje. Državna elektroprivreda je objavila da se situacija malo popravila i da je bez struje 27 posto zemlje, u odnosu na 30 posto u utorak. Meteorolozi najavljuju da će temperature u Kijevu u noći na četvrtak pasti na -6 stupnjeva i da bi idućih dana mogle biti još niže.

Ukrajina je uhvatila dvojicu osumnjičenih ruskih kolaboracionista u Hersonu

  • Dvojica muškaraca optuženih da su radili s ruskim snagama koje su okupirale Herson su uhićeni, prema ukrajinskoj sigurnosnoj službi. Neimenovani muškarci su se navodno dobrovoljno javili da rade s ruskim vlastima kada je grad zauzet početkom invazije. Jedan je radio kao policajac, a drugi je bio zadužen za suzbijanje ukrajinskog pokreta otpora, rekla je Ukrajina.

Služba sigurnosti priopćila je da su njihove žrtve bile “izvrgnute psihičkom pritisku, nasilju i prijetnjama fizičkim nasiljem”. Obojica su se navodno pokušala sakriti u gradu dok su se ruske snage povlačile. Određen im je pritvor i mogli bi dobiti zatvorske kazne ako budu proglašeni krivima za suradnju s ruskim snagama.

Rusija upozorava protiv vojnog sukoba između nuklearnih sila

  • Rusija i NATO naglašavaju potrebu izbjegavanja izravnog sukoba, koji bi značajno eskalirao rat. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je u novim izjavama: “Potrebno je izbjeći svaki vojni sukob između nuklearnih sila, čak i uz korištenje konvencionalnog oružja. Eskalacija bi mogla postati nekontrolirana.” Također je optužio Zapad da gura Ukrajinu da se nastavi boriti protiv Rusije.

Pismo-bomba stigla je u veleposlanstvo običnom poštom

  • Curi više detalja o navodnoj eksploziji pisma-bombe u ukrajinskom veleposlanstvu u Madridu, u kojoj je ozlijeđen jedan zaposlenik. Pismo je navodno stiglo običnom poštom i nije skenirano. Mercedes Gonzalez, predstavnica španjolske vlade u Madridu, rekla je da je eksplozija izazvala “vrlo malu ranu na malom prstu desne ruke” zaposlenika. Detektivi istražuju incident, zajedno s forenzičkim i obavještajnim istražiteljima, izvijestila je španjolska policija.

Ukrajina je nakon incidenta pojačala sigurnost svojih veleposlanstava u inozemstvu, a njezin ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da tko god stoji iza napada “neće uspjeti zastrašiti ukrajinske diplomate ili zaustaviti njihov svakodnevni rad na jačanju Ukrajine i suprotstavljanju ruskoj agresiji”.

Njemačka će obučiti 5000 ukrajinskih vojnika

  • Njemačka je rekla da će do ljeta 2023. obučiti 5000 ukrajinskih vojnika. Ministrica obrane, Christine Lambrecht, također je izjavila na konferenciji o sigurnosti u Berlinu da Njemačka razumije važnost opskrbe Ukrajine oružjem, kao i važnost rada s drugima na podršci vladi u Kijevu.

Jedna osoba ozlijeđena u eksploziji u ukrajinskom veleposlanstvu u Madridu

  • Zaposlenik ukrajinskog veleposlanstva u Madridu ozlijeđen je u navodnoj eksploziji pisma-bombe, prema španjolskoj policiji. Djelatnik veleposlanstva zadobio je lakše ozljede te je vlastitim snagama otišao u bolnicu. Policija je ogradila područje, a specijalizirane jedinice koje rade na deaktiviranju eksplozija nalaze se na mjestu događaja, objavila je novinska postaja Telemadrid. Ukrajinski ministar vanjskih poslova pozvao je na jačanje sigurnosti u ukrajinskim veleposlanstvima diljem svijeta.

Turska kaže da su koraci Švedske za članstvo u NATO-u ‘pozitivni, ali nedovoljni’

  • Turska je rekla da je nova švedska vlada odlučnija u rješavanju sigurnosnih problema Ankare u zamjenu za članstvo u NATO-u, ali je pozvala na “konkretne korake”. Ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu sastao se u utorak sa svojim švedskim i finskim kolegama na marginama skupa NATO-a u Bukureštu.

Ankara je optužila dvije nordijske nacije, posebno Švedsku, za pružanje sigurnog utočišta za zabranjene kurdske skupine koje smatra “teroristima” i suzdržavala se od ratifikacije njihovih kandidatura za NATO unatoč sporazumu u Madridu u lipnju. Finska i Švedska odustale su od desetljeća vojne nesvrstanosti i nastojale postati članice NATO-a u svibnju, nakon što je Rusija napala Ukrajinu.

Putinov šef obavještajne službe razgovarao je o nuklearnim pitanjima s direktorom CIA-e

  • Šef ruske vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin rekao je u intervjuu da se 14. studenog uživo sastao s direktorom CIA-e Williamom Burnsom, što je najviša razina kontakta koju su dužnosnici SAD-a i Rusije imali od početka rata. Burns i Narišikin su razgovarali o nuklearnim pitanjima. Rusija prethodno nije komentirala o čemu se razgovaralo, iako je SAD rekao da je Burns upozorio Rusiju da ne koristi nuklearno oružje.

Elizabeth Rood, iz američkog veleposlanstva u Moskvi, rekla je ruskoj novinskoj agenciji RIA ovog tjedna da Burns “nije ništa pregovarao i nije razgovarao o rješenju sukoba u Ukrajini”. Nariškin je sada to potvrdio za RIA-u, ističući da su najčešće korištene riječi na sastanku bile “strateška stabilnost”, “nuklearna sigurnost”, “Ukrajina” i “kijevski režim”. Također je potvrdio da dvije zemlje imaju kanal za upravljanje rizicima te da je moguće da se u budućnosti održi još jedan takav razgovor.

Jedna osoba ubijena je u granatiranju Hersona

  • Još jedan smrtni slučaj zabilježen je u gradu Hersonu na jugu Ukrajine, koji ruske snage još uvijek bombardiraju nakon povlačenja. Nekoliko stambenih zgrada i medicinskih objekata oštećeno je u današnjem granatiranju, rekao je regionalni guverner Jaroslav Januševič. Grad Herson je oslobođen ranije u studenom nakon višemjesečne ruske okupacije. Ukrajinci u gradu još uvijek trpe poteškoće jer su i dalje izloženi granatiranju, dok se istovremeno bore s ograničenom opskrbom struje i vode.

Ukrajinski ministar energetike: ‘Opskrba električnom energijom poboljšava se svakim danom’

  • Ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko rekao je da se energetska situacija u njegovoj zemlji “svakim danom poboljšava”. Haluščenko je dodao da će bez ikakvih novih valova zračnih napada “u kratkom roku moći stabilizirati isporuku struje i smanjiti trajanje prekida”. Rekao je da, iako će i dalje biti prekida, cilj je da budu što planiraniji. Govoreći na ukrajinskoj televiziji, Haluščenko je iznio svoju viziju budućnosti ukrajinske mreže. “Ne želimo vratiti sustav kakav je bio prije. Učinit ćemo ga modernim”, rekao je.

Govorio je o dva cilja za ukrajinsku energetsku infrastrukturu, kratkoročni i dugoročni. Kratkoročni cilj je obnoviti što je više moguće brže, dok bi dugoročno cijela mreža imala “potpuno drugačiji izgled”. Ukrenergo, ukrajinski državni energetski operater, rekao je u srijedu da je energetski deficit zemlje iznosio 27 posto u 11 sati po lokalnom vremenu. Izvještaj, objavljen na Facebooku, kaže da se “kapacitet postupno povećava, što će malo smanjiti manjak u elektroenergetskom sustavu.”

Dodano je da sada postoje ograničenja potrošnje za svaku regiju i da prekoračenje ograničenja potrošnje “vodi do potrebe za hitnim prekidima kako bi se izbjeglo preopterećenje mreže i osigurala ravnoteža u elektroenergetskom sustavu.” Ukrenergo pozvao je Ukrajince da nastave ograničavati potrošnju električne energije kako bi se inženjeri mogli usredotočiti na popravke.

EU otkriva plan za poseban sud za ratne zločine u Ukrajini

  • Europska unija predložila je poseban novi sud uz podršku UN-a za istragu mogućih ratnih zločina koje je Rusija počinila u Ukrajini. Objava dolazi nakon vijesti da se zamrznuta ruska imovina koristi za obnovu ratom razorene zemlje. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će EU raditi s međunarodnim partnerima kako bi dobila “najširu moguću međunarodnu potporu” za tribunal, dok će istovremeno nastaviti podržavati rad Međunarodnog kaznenog suda.

Vojne snage Vladimira Putina optužene su za niz zlostavljanja u rasponu od ubojstava u kijevskom predgrađu Buča, pa do smrtonosnih napada na civilne objekte, uključujući bombaški napad na kazalište u Mariupolu 16. ožujka za koji se smatra da je ubio blizu 600 ljudi. Istrage vojnih zločina počinjenih tijekom rata u Ukrajini u tijeku su diljem Europe, a Međunarodni kazneni sud sa sjedištem u Haagu već je pokrenuo istrage. Von der Leyen je rekla da se procjenjuje da je više od 20.000 ukrajinskih civila i više od 100.000 ukrajinskog vojnog osoblja ubijeno od početka rata.

NE Zaporižje ima novog voditelja

  • Moskva je promaknula glavnog inženjera nuklearne elektrane Zaporižje, Jurija Černičuka, na mjesto njenog voditelja, prema ruskoj nuklearnoj agenciji Rosenergoatom. Položaj je bio prazan od listopada, kada je Kijev rekao da su ruske vlasti otele šefa tvornice Ihora Murašova. Nuklearnu elektranu, najveću u Europi i na istoku Ukrajine, od ožujka su okupirale ruske snage.

Zaporižje ne proizvodi električnu energiju od rujna, ali ga još uvijek vodi ukrajinsko osoblje koje ga održava sigurnim. Moskva je u listopadu rekla da stavlja elektranu pod kontrolu ruskih nuklearnih vlasti, izvještava Reuters, a Kijev taj potez smatra nezakonitim. Ukrajinski državni operater nuklearne energije Energoatom rekao je u svibnju da je Rusija zabranila Černičuku da napusti grad Enerhodar, gdje se nalazi centrala, držeći njega i ostalo osoblje kao “taoce”.

Kadirov: ‘Papa Franjo je žrtva propagande’

  • Čečenski čelnik Ramzan Kadirov rekao je da je papa Franjo “postao žrtva propagande”, nakon što je papa istaknuo navodnu ulogu ruskih etničkih manjina u ofenzivi na Ukrajinu. Kadirov, koji vlada većinski muslimanskom Čečenijom u Rusiji, uz sveprisutno kršenje ljudskih prava, bio je jedan od najglasnijih pristaša Moskve u kampanji. “Papa je Čečene i Burjate nazvao najokrutnijim u ruskoj vojsci, on je samo postao žrtva propagande”, napisao je Kadirov na društvenim mrežama. Čečenske postrojbe, uključujući Kadirovu vlastitu miliciju ‘Kadirovci’, sa zlokobnom reputacijom, bore se zajedno s regularnim ruskim snagama u Ukrajini.

Rusija kaže da će se fokusirati na stvaranje ‘strateških nuklearnih snaga’

  • Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je da će Moskva posebnu pozornost posvetiti stvaranju infrastrukture vezane uz svoje nuklearne snage 2023. godine. “Prilikom pripreme popisa velikih građevinskih objekata za 2023. godine, posebna će se pozornost posvetiti izgradnji u interesu strateških nuklearnih snaga”, izjavio je ministar obrane Šojgu, prenosi državna novinska agencija RIA. Interfax piše kako je rekao da se grade objekti za smještaj novih raketnih sustava.

Razgovarali Jermak i Sullivan

  • Šef ureda ukrajinskog predsjednika Zelenskog, Andrij Jermak, razgovarao je u srijedu ujutro sa savjetnikom američkog predsjednika Joea Bidena za nacionalnu sigurnost, Jakeom Sullivanom. Razgovarali su o potpori SAD-a shemi Žito iz Ukrajine, koja se provodi kako bi se hrana prenijela iz luke Odesa. Razgovarali su također o potpori Ukrajini tijekom zimskih mjeseci.

Prema novinskoj agenciji Interfax, glasnogovornik je rekao: “Jermak je obavijestio sugovornika o operativnoj situaciji na frontu, kao i o mogućim koracima koje Rusija priprema za nastavak terora nad civilnim stanovništvom Ukrajine. Strane su razgovarale o pružanju potpore našoj državi kako bi se osigurao prolazak zimskog razdoblja”.

Putinov bliski saveznik podnio ostavku

  • Alex Kudrin postao je najviši dužnosnik ruske vlade koji je napustio dužnost otkako je Rusija napala Ukrajinu. Gornji dom ruskog parlamenta odobrio je u srijedu Kudrinovu ostavku na mjesto voditelja Revizorske komore, otvarajući mu tako put da preuzme potencijalnu ulogu u ruskom tehnološkom divu Yandexu. Izvori očekuju da će Kudrin, bliski saveznik predsjednika Vladimira Putina tijekom cijele njegove karijere, preuzeti ulogu u Yandexu, koji je prošlog tjedna najavio moguću sveobuhvatnu reviziju upravljanja kojom bi njegove glavne poslovne jedinice u Rusiji došle pod novo vlasništvo, piše The Telegraph.

Finska predsjednica kaže da uspjeh Ukrajine ovisi o slanju više oružja

  • Finska predsjednica Sanna Marin kaže da se mora dati više oružja i više potpore Ukrajini kako bi se osigurala pobjeda u ratu protiv Rusije. “Potrebna nam je čvrsta moć kada je u pitanju Ukrajina”, rekla je Marin tijekom posjeta Aucklandu. “Potrebno im je oružje, potrebna im je financijska potpora, potrebna im je humanitarna potpora, a mi također moramo osigurati da sve izbjeglice koje bježe iz Ukrajine budu dobrodošle u Europi”, rekla je Marin. Od početka rata, i Finska i Švedska napustile su svoju dugogodišnju politiku vojnog nesvrstavanja i podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u. Obje zemlje još uvijek čekaju odobrenje Turske.

SAD: ‘Rusija pokazuje spremnost da poveća rizik od nuklearnog incidenta’

  • U nedjelju je čelnik ukrajinske državne tvrtke za nuklearnu energiju rekao da postoje znakovi da se ruske snage možda spremaju napustiti golemu nuklearnu elektranu Zaporožje koju su zauzele u ožujku. Postrojenje su praktički od početka rata žestoko granatirale ruske snage, pri čemu je Međunarodna agencija za atomsku energiju optužila Moskvu za “igranje s vatrom”.

Pentagon je sada sugerirao da ovo granatiranje “pokazuje spremnost Rusije da poveća rizik od nuklearnog incidenta”, prema bivšoj glasnogovornici ukrajinskog predsjednika Zelenskog, Juliji Mendel.

EU najavljuje plan zaplijene ruske imovine

  • Europska komisija objavila je plan zapljene ruske imovine koja je zamrznuta kako bi se Moskva dodatno kaznila za invaziju na Ukrajinu. “Blokirali smo 300 milijardi eura rezervi Ruske središnje banke i zamrznuli smo 19 milijardi eura novca ruskih oligarha”, rekla je u izjavi Ursula von der Leyen, predsjednica izvršnog odbora Europske unije. Dodala je da EU i njezini partneri mogu upravljati sredstvima i ulagati ih kratkoročno, ali da će prihod ići Ukrajini kako bi u konačnici nadoknadili štetu nanesenu zemlji.

“Radit ćemo na međunarodnom sporazumu s našim partnerima kako bismo to omogućili. Zajedno možemo pronaći pravne načine da do toga dođemo”, rekla je. Također je istaknula da EU predlaže uspostavu specijaliziranog suda, uz potporu Ujedinjenih naroda, “za istraživanje i kazneni progon ruskog zločina agresije”.

Olena Zelenska: ‘Velika Britanija mora predvoditi stvaranje suda za kažnjavanje ruskih ratnih zločina’

  • Prva dama Ukrajine Olena Zelenska pozvala je Ujedinjeno Kraljevstvo da predvodi stvaranje posebnog međunarodnog suda koji će procesuirati Rusiju za agresiju na njenu naciju – naglasivši da je “zaustaviti rat zapravo samo prvi korak”. Govoreći za Sky News, Zelenska je rekla da Rusija koristi seksualno nasilje kao “oružje” i da želi da vlada i zastupnici Rishi Sunaka pomognu “pronaći i kazniti one koji su počinili ratne zločine”. Zelenska je ustvrdila da je najmlađa djevojčica koju su ruski okupatori silovali imala četiri godine, a da je najstarija preživjela imala 85 godina.

Obećavši da će svoju želju iznijeti premijeru, Zelenska je rekla: “I, naravno, dok pravda ne bude zadovoljena, nećemo se osjećati sigurno. Nisam još imala priliku razgovarati s premijerom, ali nadam se da ću to učiniti tijekom posjeta, tako da imam priliku za to i znam da je premijer o tome razgovarao s predsjednikom Ukrajine”.

Južna Koreja zbog Rusa i Kineza diže borbene avione

  • Vojska Južne Koreje priopćila je da je uzletjela borbene zrakoplove kada su dva kineska i šest ruskih borbenih zrakoplova danas ušli u njihovu zonu protuzračne obrane. Združeni načelnik stožera Seoula (JCS) rekao je da su dva kineska bombardera H-6 opetovano ulazila i izlazila iz korejske zračne obrambene identifikacijske zone (KADIZ) kod južne i sjeveroistočne obale Južne Koreje počevši od oko 5.50 ujutro (21.50 sati u utorak po hrvatskom vremenu).

Ponovno su ušli u zonu nekoliko sati kasnije iz Japanskog mora, poznatog u Južnoj Koreji kao Istočno more, zajedno s ruskim borbenim zrakoplovima, uključujući bombardere TU-95 i borbene zrakoplove SU-35. Zonu su napustili nakon 18 minuta, rekao je JCS. “Naša vojska poslala je borbene zrakoplove zračnih snaga prije ulaska kineskih i ruskih zrakoplova u KADIZ kako bi proveli taktičke mjere u pripremi za potencijalnu nepredviđenu situaciju. Zrakoplovi nisu povrijedili zračni prostor Južne Koreje”, stoji u priopćenju JCS-a.

Zona protuzračne obrane je područje u kojem države zahtijevaju da strani zrakoplovi poduzmu posebne korake kako bi se identificirali. Za razliku od zračnog prostora zemlje – zraka iznad njezina teritorija i teritorijalnih voda – ne postoje međunarodna pravila koja uređuju zone protuzračne obrane. Moskva ne priznaje korejsku zonu protuzračne obrane, a Peking je rekao da ta zona nije teritorijalni zračni prostor i da bi sve zemlje tamo trebale imati ​​slobodu kretanja. Kina i Rusija su prethodno rekle da njihovi ratni zrakoplovi izvode redovite zajedničke vježbe.

Zelenski: ‘Rusi nešto planiraju na jugu’

  • U svom kasnonoćnom izvještaju, ukrajinski predsjednik napisao je na Telegramu: “Unatoč iznimno velikim ruskim gubicima, okupatori i dalje pokušavaju napredovati u regiji Donetsk, učvrstiti se u regiji Luhansk, krenuti u regiju Harkiv… Nešto planiraju na jugu. Ali mi se držimo i – što je najvažnije – ne dopuštamo neprijatelju da uspije u svojim namjerama’

Ukrajina: ‘U 24 sata ubili smo još 500 ruskih vojnika’

  • Ukrajina tvrdi da je ubila još 500 ruskih vojnika u posljednja 24 sata, čime je ukupan broj poginulih u borbama od 24. veljače dostigao oko 88.880. Glavni stožer oružanih snaga priopćio je da je uništio još tri tenka i još šest oklopnih transportera. Brojke o žrtvama koje je objavila Ukrajina osporava Rusija, koja kaže da je njezin broj žrtava u ratu mnogo manji.

Novi napadi u Zaporožju

  • Oleksandr Starukh, šef regionalne vojne uprave Zaporožje, objavio je na Telegramu rano jutros da su ruske rakete tijekom noći pogodile mjesto distribucije plina, uzrokujući požar koji je u međuvremenu ugašen. Ozlijeđenih i stradalih nije bilo. “U jednom od naselja okruga Zaporožje distribucijska točka plina oštećena je kao rezultat pogotka rakete (vjerojatno S-300), što je dovelo do požara. Brzo je eliminiran, ali su tri ulice ostale bez plina. Srećom, ljudi nisu ozlijeđeni”, napisao je.

Sutra stupa na snagu Putinov novi, brutalni zakon

  • Britansko ministarstvo obrane objavilo je novo izvješće o stanju u Ukrajini. Kako pišu, u srpnju je Putin odobrio amandmane na ‘Zakon o stranim agentima’ iz 2012., koji se dosad koristio za brutalnu represiju protiv protivnika režima. “Predviđeno je da nove mjere stupe na snagu 1. prosinca 2022. Zakon je dosad ‘strane agente’ definirao kao pojedince ili organizacije koji su primili financijsku potporu iz inozemstva. Novim izmjenama ta definicija sad će se proširiti na one koji su samo pod nedefiniranim ‘utjecajem ili pritiskom’ stranih aktera. Ministarstvo pravosuđa također će imati ovlasti objaviti osobne podatke i adrese označenih ‘stranih agenata’, što će ih gotovo sigurno izložiti opasnosti. Novi zakon dodatno će proširiti represivne ovlasti Moskve… Kremlj vjerojatno djeluje preventivno kako bi unaprijed blokirao veće negodovanje u državi jer rat i dalje traje i sve više utječe na svakodnevni život Rusa”, napisali su u novom izvješću.

Ukrajinske snage pogodile elektranu u Rusiji

  • Ukrajinske snage pogodile su elektranu u višestrukim napadima na rusku regiju Kursk u utorak, prouzročivši djelomičan nestanak struje, rekao je lokalni guverner. “Ukupno je bilo oko 11 lansiranja. Pogođena je elektrana”, rekao je Roman Starovojt, guverner regije Kursk, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. “Zbog toga je došlo do djelomičnog nestanka struje u okruzima Sudža i Korenevo.” Ti su okruzi dio ruske regije Kursk koja graniči s Ukrajinom. Zasad nema informacija o mogućim žrtvama, dodao je guverner.Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješća. Ukrajina nije preuzela odgovornost niti je komentirala. Ruske vlasti u regijama koje graniče s Ukrajinom opetovano optužuju Kijev za napade na ciljeve poput dalekovoda i skladišta goriva i streljiva.

Masovni napadi na istoku Ukrajine

  • Ruski vojnici nastavljaju s napadom na ukrajinske snage ukopane duž bojišnice u regiji Donjecka na istoku zemlje, dok su projektili ranije u utorak pogodili grad Dnjipro, priopćilo je ministarstvo obrane u Moskvi. Ministarstvo je navelo da su gradovi Verhnokamjansk, Andrivka i Vodjane napadnuti iz zraka. Izvješća se poklapaju sa sličnim izjavama ukrajinskog glavnog stožera, koje se odnose na masivnu koncentraciju ruskih trupa duž fronte na tom području. Ranije u utorak, četiri ruske rakete pogodile su središnji ukrajinski grad Dnjipro, prema regionalnim dužnosnicima. Nema izvješća o žrtvama. Proizvodni pogoni “privatne tvrtke” teško su oštećeni u napadu, napisao je guverner regije Dnipropetrovska Valentin Rezničenko na Telegramu. Grad Nikopolj, koji se nalazi južnije na rijeci Dnjepar, također je granatiran, prema guverneru. Prema ukrajinskoj strani, Rusija je u utorak granatirala i brojne objekte civilne infrastrukture u Ukrajini. Vojska je zabilježila 26 zračnih napada i jedan raketni napad, navodi se u priopćenju vojnog vrha u Kijevu.

rat, Rat u Ukrajini, Rusija, Ukrajina, uživo,