Veleposlanica Izraela za Telegram o Hasanbegoviću, Vladi i antisemitizmu

KALAY KLEITMANN: Podijelimo vaše pitanje na dva dijela. Prvo, o dramatičnom povećanju broja migranata iz navedenih zemalja u Europu. Europska unija morat će preuzeti odgovornost za smještaj migranata i njihovu integraciju u države članice budući da je prihvatila primiti ih. To najvjerojatnije neće svi prihvatiti i možemo očekivati izraze svih vrsta političkih mišljenja, uključujući i ekstremna u Europi.

Kao drugo, naravno, val migranata s Bliskog istoka i njegov utjecaj na europske zemlje i društva ne prolazi nezapaženo kod židovskih zajednica, naročito uzimajući u obzir povećanje muslimanskog stanovništva u zapadnoeuropskim zemljama. Spomenuli ste Francusku i njeno židovsko stanovništvo.

Nedavne terorističke napade, koji nisu djelovali samo na Židove u Francuskoj, izvršili su teroristi podrijetlom s Bliskog istoka, čak iako su rođeni u Europi. To pridonosi i rastu antisemitizma i objašnjava strahove i zabrinutost židovskih zajednica u Europi. U izraelskoj Povelji neovisnosti stoji da je Izrael nacionalni dom za sve Židove širom svijeta.

TELEGRAM: Želite reći da vlade država EU-a ne čine dovoljno da se zastavi rast antisemitizma?

KALAY KLEITMANN: Nije riječ o tome čini li se dovoljno, nego da je antisemitizam danas realnost. Pitanje je može li se to zaista zaustaviti i mi pratimo događaje. Dosad nismo vidjeli pozitivne pomake.

TELEGRAM: Mislim da bi nešto trebalo razjasniti: u kojoj su prema vašem mišljenju vezi teroristički napadi islamskih ekstremista u Europi s pojavom porasta antisemitizma?

KALAY KLEITMANN: Antisemitizam nikad nije zapravo nestao. U stvari, on opet podiže svoju zlu glavu. Statistike o porastu antisemitizma su vrlo loše i rekla bih vrlo depresivne. Ekstremisti svih vrsta, posebno teroristi u zemljama u kojima su aktivni, pridonose atmosferi mržnje i nasilja.

TELEGRAM: A kako vidite stanje u Hrvatskoj?

KALAY KLEITMANN: Hrvatska ima vrlo malu židovsku zajednicu. Nisam čula da postoje bilo kakve prijetnje… Ipak, sve ovo što se događa u Europi i vama susjednim državama, na neki način, u napetosti drži i židovsku zajednicu u Hrvatskoj. Znamo da se holokaust dogodio i na teritoriju Hrvatske.

Trebali biste, barem na kratko, živjeti u Izraelu da biste potpuno razumjeli zašto ovo govorim. Holokaust za Židove predstavlja ne samo fizičku, nego i golemu duhovnu traumu koju nitko ne može zaboraviti. Židovi koji žive u Hrvatskoj sjećaju se da su i njihovi preci bili žrtve holokausta. Djeca i unuci žrtava to ne smiju zaboraviti jer, kako mi to kažemo, tada se zlo neće moći ponoviti.

TELEGRAM: Vrlo detaljno govorite o holokaustu. Kakva je onda poruka izbor Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture kad čovjek ima vrlo revizionističke i pohvalne stavove o ustašama koji su, eto, počinitelji pogroma nad Židovima u Hrvatskoj?

KALAY KLEITMANN: Bila sam prilično iznenađena kad sam, nakon dolaska u Hrvatsku, shvatila koliko je hrvatsko društvo podijeljeno oko pitanja iz povijesti. Neki od mojih ovdašnjih sugovornika vrlo jasno tvrde da, nakon toliko godina, to ne bi tako trebalo biti. Za nas u Izraelu povijesni ishod Drugog svjetskog rata nije upitan. To je za nas vrlo važno pitanje. Morate razumjeti da čak 70 godina nakon završetka holokausta židovska populacija u svijetu još nije dosegla predratne brojke.

TELEGRAM: Možete li biti malo konkretniji o Vladi?

KALAY KLEITMANN: Ova Vlada je nova i mi se nadamo da će ubrzati naše bilateralne odnose. Moj utisak je da su naše nade dobro zasnovane. Vjerujem da njihovi unutarnji problemi neće utjecati na karakter odnosa s Izraelom. Sastala sam se s nekim ključnim ljudima nove Vlade, a neke od njih poznajem još dok su bili u oporbi, te se nadam da će naši odnosi dobiti novi početak.

TELEGRAM: Kako je to bilo prije?

KALAY KLEITMANN: Dosad je bilo neko stanje, rekla bih, usporeno, bez pomaka prema naprijed.

TELEGRAM: Hoćete li se susresti s ministrom kulture i pozvati ga na neke događaje koje ćete organizirati?

KALAY KLEITMANN: Nisam imala priliku susresti se ni s ministrom kulture u bivšoj vladi. Mi smo mala ambasada, ali smo jako ponosni na ono što radimo u kulturi. Nismo surađivali s hrvatskim Ministarstvom kulture jer smo naše kulturne događaje organizirali sami. Ministar kulture član je vaše Vlade i tako ćemo se odnositi prema njemu.

TELEGRAM: Kao Židovku ne smetaju vam njegove tvrdnje o ustaškim mučenicima?

KALAY KLEITMANN: Kao što sam rekla, stav Izraela o Drugom svjetskom ratu je poznat i Izrael očekuje od političara u Europi, gdje se dogodio holokaust židovskog naroda, da se odnose prema ovoj izuzetno osjetljivoj temi s potrebnom odgovornošću.

TELEGRAM: Predsjednik Vlade Tihomir Orešković dugo je godina radio u velikoj izraelskoj tvrtki Teva. U Izraelu je uobičajeno da ljudi iz politike završe u biznisu. Mislite li da menadžerska iskustva iz Teve mogu premijeru pomoći da uspješno vodi državu?

KALAY KLEITMANN: Mislim da menadžerske sposobnosti i iskustvo mogu biti korisni ljudima koji uđu u politiku. Gospodin Orešković je poznat kao izuzetno sposoban profesionalac; on je hrvatski domoljub i mislim da će pridonijeti razvoju Hrvatske. Također želim njemu i novoj Vladi da prevladaju sve prepreke i budu uspješni u implementaciji svojih planova.

TELEGRAM: Kako procjenjujete mirovni plan za Siriju koji je započeo sprazumom o prekidu vatre. Jeste li ohrabreni događajima?

KALAY KLEITMANN: Teško je sada govoriti o konačnim i održivim rješenjima za sirijsku krizu. To je jednostavno tako jer smo još u ranoj fazi ovog procesa. Ako se ovaj dogovoreni prekid vatre održi to bi moglo dovesti do određenog napretka. To je, mogu reći, pozitivan pomak koji bi mogao dovesti do mirovnog procesa.

TELEGRAM:Koji je interes Izraela?

KALAY KLEITMANN: Izrael i Sirija su susjedne države. Izrael s velikom pažnjom, što je sasvim očekivano, promatra što se događa na terenu. Izraelski interesi moraju biti sastavni dio bilo kakvog održivog političkog rješenja za regiju i premijer Netanyahu je jasno definirao naše interese.

TELEGRAM: Što je, zapravo, granica ispod koje Izrael neće ići u smislu sveobuhvatnog rješenja za Siriju?

KALAY KLEITMANN: Rješenje za Siriju mora uključiti prekid iranske agresije prema Izraelu sa sirijskog teritorija. Nadalje, Izrael neće dopustiti da iranski saveznik Hezbollah, koji uz vojnu pomoć Teherana konstantno ugrožava teritorij Izraela, bude utjecajan faktor.

TELEGRAM: Neće li to, umnogome, otežati postizanje sveobuhvatnog sporazuma u Siriji?

KALAY KLEITMANN: Ovo što sam kazala vrlo je važno za Izrael. Kao što znate, Sirija je dugo godina, još i prije ovog rata, bila snažni saveznik Hezbollaha te je opremala oružjem i vojnom opremom njihove postrojbe u susjednom Libanonu odakle je napadan Izrael. Dakle, Sirija je uvijek bila prijetnja sigurnosti moje zemlje. Ne želimo da Sirija u budućnosti postane još veći problem i to zbog utjecaja novih vojnih i političkih faktora na tom prostoru.

TELEGRAM: Kolika je stvarna snaga Hezbollaha?

KALAY KLEITMANN: Nedavno je vođa Hezbollaha Hasan Nasrallah, koji je već godinama sklonjen u bunkeru duboko ispod zemlje zbog straha od izraelske vojske, rekao da ima 100 tisuća raketa koje mogu pogoditi bilo koji dio izraelskog teritorija. A to je činjenica. On također tvrdi da bi jedna raketa, koja bi pogodila naftne terminale u okolici Haife, prouzročila štetu, kako je to rekao, ravnu nuklearnoj bombi.

TELEGRAM: Bashar al-Assad kaže da održiv mirovni plan uključuje i njegov ostanak na vlasti. Je li to Izraelu prihvatljivo?

KALAY KLEITMANN: To je stvar o kojoj će apsolutno odlučiti Sirijci. Naravno, to kažem uz uvjet da Sirija ne bude predstavljala prijetnju za izraelsku nacionalnu sigurnost. Za nas je al-Assad jednak bilo kojem drugom političkom vođi na prostoru Sirije. No, okvir bilo kojeg budućeg mirovnog sporazuma, iz opravdanih razloga, mora priznati sigurnosne interese države Izrael.

TELEGRAM: Mnogo je bilo dvojbi oko ruskog vojnog uplitanja u Siriji. Američka administracija i NATO su bili protiv i tvrde da Vladimir Putin dodatno komplicira stanje. Kako vi procjenjujete ruski vojni angažam u Siriji?

KALAY KLEITMANN: Ako se održi prekid vatre u Siriji moglo bi se reći da je to u najmanju ruku dijelom i zbog ruskog angažmana. Usporedite li trenutačno stanje s onim što se događalo prije dolaska Rusa, može se reći da je situacija drukčija.

TELEGRAM: Stanje u Siriji i Libiji, mnogi kažu, izravna je posljedica tzv. Arapskog proljeća, niza građanskih pobuna koje su uglavnom podržavale Sjedinjene Države. Slažete li se s onima koji tvrde da je Arapsko proljeće loša strateška procjena administracije u Washingtonu i, zapravo, ozbiljan poraz Obamine doktrine na Bliskom istoku?

KALAY KLEITMANN: Prije svega, ne vidim u Arapskom proljeću značajan američki utjecaj. Drugo, ne vjerujem da arapski svijet sada sve te događaje može nazvati tako nevinim izrazom. Taj je proces, u nizu arapskih država, razorio gotovo sve što su imali, donio smrt stotinama tisuća ljudi i mogao bi izmijeniti politički zemljovid Bliskog istoka.

TELEGRAM: Iran postaje sve snažnija politička i vojna sila u bliskoistočnoj regiji. Pogotovo nakon postizanja dogovora s međunarodnom zajednicom oko njihova nuklearnog programa. Izrael je bio jako kritičan prema SAD-u oko spomenutog sporazuma. Je li se u međuvremenu išta promijenilo u vašim stajalištima?

KALAY KLEITMANN: Iz mojih ranijih odgovora o stanju u Siriji potpuno vam je jasno da Izrael smatra da Iran ostaje velika i izravna prijetnja našoj nacionalnoj sigurnosti. Mi smo bili, ne bih rekla protiv dogovora međunarodne zajednice s Teheranom, već prije svega protiv tako lošeg sporazuma.

TELEGRAM: Zašto je taj sporazum loš?

KALAY KLEITMANN: Zato jer je neučinkovit i nije dovoljno jak instrument pritiska na Iran. Mi ih vidimo kao regionalnu silu u nastajanju koja će iskoristiti sljedećih 15 godina (Iran se sporazumom obvezao da će to razdoblje privremeno zamrznuti rad na razvoju nuklearne infrastrukture op.a.) za jačanje svojih kapaciteta, pogotovo vojnih. Osim toga, Iran će upotrijebiti novac koji je do sada bio blokiran u zapadnim zemljama za naoružavanje Hezbollaha i Hamasa.

TELEGRAM: Dobro, ali činjenica je da su na izborima u Iranu pobjedu odnijeli reformisti koji zastupaju otvaranje Irana prema svijetu i općenito umjereniju politiku. Mislite da to nema nikakvog utjecaja?

KALAY KLEITMANN: To nije prvi put da su na izborima pobijedili umjereni političari. I ranije su takvi događaji ulijevali stanovitu nadu. Ali nikad zapravo nije došlo do stvarne promjene odnosa snaga. Reformisti u Iranu nemaju težinu. Nisu prava politička snaga. Izrael u ovome ne vidi nikakve promjene i iranska agresivna retorika prema nama i dalje ostaje ista.

TELEGRAM: Sjedinjene Države i Izrael strateški su saveznici gotovo 60 godina. Ipak, mandat američkog predsjednika Obame obilježili su značajni politički nesporazumi sa izraelskom vladom. U tom smislu kako gledate na izbore u SAD-u i na dva glavna kandidata, Hillary Clinton i Donalda Trumpa?

KALAY KLEITMANN: Jake veze sa Sjedinjenim Državama pokazuju već mnogo desetljeća da tko god da dođe na vlast obično razumije da je Izrael najjači i najodaniji saveznik Sjedinjenim Državama. Mi smo jedni drugima potrebni. Vjerujem da će tako i ostati unatoč, kako vi to kažete, povremenim političkim nesporazumima.

Predsjednik Obama naš je najsnažniji saveznik koji je jasno pokazao da uvijek stoji uz nas. Ne mislim da postoji bilo koji razlog zbog kojeg bi se takav snažan odnos promijenio. Bez obzira tko pobijedio na predsjedničkim izborima.

TELEGRAM: Radili ste kao diplomat u Moskvi i Ukrajini. Kakve su vaše procjene odnosa SAD-a i Rusije zbog Putinove politike u Siriji te što to može značiti za Izrael?

KALAY KLEITMANN: Komplicirano pitanje. Pokušat ću pojednostaviti odgovor. Odnosi Izraela i Ruske Federacije su jako dobri. Vjerujem da će takvi i ostati. Obojica državnika, ruski predsjednik Putin i izraelski premijer Netanyahu, vrlo blisko i dobro surađuju. Pogotovo zbog stanja u regiji Bliskog istoka i činjenice da su odnedavno ruske vojne snage angažirane u Siriji. Imamo, nazvala bih to tako, svojevrsnu koordinaciju.

---

Tekst je izvorno objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 5. ožujka 2015.