GRBIN: Mi u SDP-u smo pregovore s Možemo! o predizbornoj koaliciji vidjeli kao dobru stvar za Hrvatsku, uostalom i brojni mediji su u takvoj koaliciji prepoznali ozbiljnu šansu da se stvari u Hrvatskoj napokon pokrenu na bolje. I ja sam radio na tome. Odluka da se ne ide u tu koaliciju nije bila SDP-ova, nego jedino i isključivo od strane Možemo!. Dakle, ne vidim razlog da bilo tko u SDP-u zbog odluke druge stranke snosi odgovornost. Predsjedništvo SDP-a sam obavijestio kako su stvari tekle, kako je došlo do te njihove odluke i sad na nama ostaje, u ovoj situaciji, prezentirati svoj program najbolje što možemo i s njim izaći pred birače.

TELEGRAM: Je li netko od ljudi iz Predsjedništva SDP-a tražio Vašu ostavku jer se politika SDP-a bazirala na predizbornoj suradnji koja je izostala?

GRBIN: Nije se naša politika bazirala isključivo na suradnji s Možemo!, uvijek smo imali i plan a i plan b. Na Predsjedništvu smo dugo i otvoreno razgovarali o svemu, zahtjeva za ostavkom nije bilo.

TELEGRAM: U srpnju 2019. godine, dakle godinu dana prije posljednjih parlamentarnih izbora, tadašnji predsjednik SDP-a Davor Bernardić imao je dosta nizak osobni rejting, kao najpozitivnijeg političara biralo ga je svega 2,8 posto anketiranih. U srpnju 2023. Vas bira 2,3 posto. Kako s takvim osobnim rejtingom dovesti stranku do pobjede na izborima?

GRBIN: Da se u kampanji ne može prezentirati svoja politika biračima i tako zadobiti njihovo povjerenje, onda kampanja ne bi ni bilo. Izborna kampanja je tek pred nama i u njoj ćemo govoriti o onome za što se SDP zalaže, o onome zbog čega, uostalom, ja i jesam u politici, što u Hrvatskoj želimo promijeniti, što je našim građanima potrebno, a da im SDP to može ponuditi.

TELEGRAM: Postavlja se pitanje što uopće može SDP donijeti biračima. Ne mislim tu na politike i predizborne programe, nego na to da se stječe dojam da je SDP i dalje, nakon svega, u velikim unutarnjim problemima, pogotovo u dva najveća hrvatska grada, Zagrebu i Splitu.

GRBIN: Postoje dva pristupa politici. Jedan je HDZ-ovski gdje je na površini sve mirno, zatvoreno, a ispod nje bujaju razne krađe i afere koje utječu na sve građane, koje u konačnici plaća svatko od nas kroz PDV, kroz porez na dohodak… A kad se govori o unutarstranačkim odnosima imamo mafijašku šutnju. Zatim postoji drugi pristup politici, koji je za nas članove stranke često frustrirajući, a koji je da sve što radimo na ovaj ili onaj način završi – u javnosti. Koliko god ovaj drugi pristup bio težak i za mene koji vodim stranku, a još više za naše članove koji bi voljeli da se neke stvari mogu mirnije raditi, mislim da je on dugoročno pošteniji prema biračima.

TELEGRAM: Ali, kako mislite da će vam birači vjerovati da ćete moći uspješno voditi državu ako se unutar stranke, recimo, niste u stanju dogovoriti kako ćete glasati o jednom kreditu u splitskom Gradskom vijeću?

GRBIN: U politici je uvijek bilo onih koji su iskakali iz putanje koju je stranka zacrtala i odluka koje su kolegice i kolege donijele na stranačkim tijelima. Stav SDP-a je da u takvim situacijama, dakle, kad ne poštuješ politiku stranke, ne možeš biti dio tima.

TELEGRAM: Vratimo se na odnos s Možemo!. Zašto niste prihvatili točkastu koaliciju koju su oni nudili, dakle predizbornu suradnju u samo nekim jedinicama?

GRBIN: Zato što taj prijedlog nije dovoljno jasan. Dakle, nismo ga mogli prihvatiti u obliku u kakvom je predložen. Što će biti dalje, hoćemo li s Možemo! uspjeti napraviti konkretniji prijedlog, o kojem će se onda naravno razgovarati i donijeti odluku – to uopće ne želim prejudicirati.

TELEGRAM: Aha, znači ta ideja u koaliciji u nekim izbornim jedinicama još nije mrtva?

GRBIN: U obliku u kakvom je bila predložena, nedefinirana, bez sredina na koje bi se odnosila, bez razgovora o tome koga bi još eventualno uključivala – nije bila nešto što smo u tom trenutku mogli prihvatiti. Ali ako nam predlože ili zajednički iznjedrimo neki novi prijedlog, razmotrit ćemo ga i donijeti odluku.

TELEGRAM: Što je s drugim mogućim predizbornim koalicijama, razmišljate li uopće o njima?

GRBIN: O tome ćemo razgovarati, prvo u stranci, a onda i s drugima. Ali, ne sad.

TELEGRAM: Nego kad? Izbori možda budu već najesen?

GRBIN: Izbori možda budu već najesen, naravno da će se svi procesi u tom slučaju ubrzati. Ali u ovom trenutku, tijekom ljeta, prije svega se koncentriramo na pripremu SDP-a za izbore, pripremamo naše prijedloge i programe s kojima idemo prema građanima. To nam je danas prioritet.

TELEGRAM: Je li uopće zamislivo nakon ovog raskola u gradskom SDP-u u Splitu, da SDP i Centar budu u predizbornoj koaliciji, makar u nekoj izbornoj jedinici?

GRBIN: Sigurno da nije ni realno, ni blizu, kao što je bilo prije tjedan dana.

TELEGRAM: Izjavljivali ste posljednjih dana kako očekujete da će SDP osvojiti više od 34 mandata koliko je osvojeno na posljednjim izborima. Znači li to da ne razmatrate podnošenje ostavke u slučaju da SDP ne bude u situaciji da formira većinu u Saboru, ako rezultat stranke bude bolji nego 2020. godine?

GRBIN: Prije otprilike tri godine, kad sam se kandidirao za predsjednika stranke, prvo pitanje o tome hoću li podnijeti ostavku postavili su mi već dva dana nakon kandidature. Odluku o tome nastavljam li ili ne donosim nakon što se birališta zatvore i kad rezultati budu poznati. Točka.

TELEGRAM: Dobro. Znači, nećete unaprijed obećati – ako ne pobijedimo, odlazim?

GRBIN: Moj je imperativ na ovim izborima da Hrvatska doživi promjene koje su joj nužno potrebne. Duboko sam uvjeren u to da je, od svih političkih opcija koje djeluju u Hrvatskoj, jedino SDP taj koji je u stanju te promjene provesti u djelo. Ponavljam još jednom: jedino SDP. Ako u tome ne uspijemo, najodgovornija osoba sam ja i naravno da mi je teško zamisliti da bih u toj situaciji mogao nastaviti voditi stranku. Ne bi to bilo fer prema biračima, ni prema članovima. Ali, to su odluke koje se donose kad izborni rezultati budu objavljeni.

TELEGRAM: Naravno da nas, novinare, one zanimaju unaprijed.

GRBIN: A na meni je da vam odgovorim na pitanje. Realno gledano, odluke oko nekih stvari se ipak donose kad su sve činjenice poznate. Godina dana u politici je jako dugačka i mnogo toga se može promijeniti.

TELEGRAM: Svejedno, Vaši odgovori mi daju za zaključiti da nakon izbora nećete dati izjavu kako ste, istina, ostali u oporbi, ali i osvojili, recimo, 36 mandata i da ste uspješniji od Bernardića pa ćete nastaviti pobjedničkim putem voditi stranku dalje.

GRBIN: To bi bilo, najblaže rečeno, neozbiljno od mene. Na prvome mjestu je interes naših građana i birača, potom članova stranke, a na udaljenom posljednjem mjestu su moji interesi.

TELEGRAM: Ostane li HDZ na vlasti hoće li SDP za to okriviti Možemo! zbog ove odluke o predizbornoj koaliciji?

GRBIN: E, sad me pitate da analiziram situaciju, ali ja nisam analitičar, nego političar, nisam komentator političkih zbivanja, nego njihov akter. Razgovarati o odgovornosti za hipotetski neuspješan rezultat u trenutku dok se izbori tek planiraju bi bilo ipak malo previše.

TELEGRAM: Bi li bilo previše da pričamo o tome dolazi li u obzir bilo kakav oblik suradnje sa Socijaldemokratima?

GRBIN: Plenkovićevim socijaldemokratima? Na njih mislite? (smijeh)

TELEGRAM: Okej, odgovor je jasan. Što ćemo sa SDP-om u Zagrebu? Odnos zagrebačkog i nacionalnog SDP-a nije problem samo od početka Vašeg mandata, on već skoro bez prekida dva desetljeća opterećuje stranku.

GRBIN: Kad se neki problem tako dugo generira, teško je očekivati da će biti riješen preko noći. Toga sam svjestan i ja, i članovi SDP-a u Zagrebu. Ono što je ključno i oko čega svi u stranci nemamo dvojbe je da u Zagrebu moramo napokon izgraditi svoj identitet po kojem će nas birači prepoznati.

TELEGRAM: Je li za to nužno izići iz vladajuće koalicije s Možemo! kao što sugeriraju neki vaši gradski zastupnici?

GRBIN: Takva odluka bi sigurno bila primamljiva, u njoj bi građenje identiteta možda bilo lakše. Koliko bi, međutim, takav lakši put bio odgovoran prema građanima, da se u situaciji koja nije teška samo za SDP nego i za funkcioniranje Grada Zagreba, politički sukobimo radi “jednog glasa” više, a da ceh toga plaćaju svi u ovom gradu? U Zagrebu je prioritet pronaći one stvari koji su nam svime bitne i raditi na tome da se one provode. Evo primjera – svjesni smo koliko je situacija s vrtićima u Zagrebu danas teška. Upravo zato SDP od prvog dana, od prvog proračuna inzistira na odvajanju više sredstava za tu namjenu, da se povećaju sredstva za izgradnju vrtića. Na takvim stvarima ćemo raditi i dalje. Mi nismo u potpunosti zadovoljni brzinom kojom se grade novi vrtići i pronalaze nova mjesta za djecu. Nije tu naravno odgovoran samo Grad Zagreb, nego i cjelokupna državna politika, gdje se godinama to pitanje prebacuje na lokalnu samoupravu kojoj se oduzima novac. Na takvim pitanjima SDP mora inzistirati, njima se moramo baviti i jedino nam ona mogu osigurati prepoznatljivost među biračima. Svađe i prepucavanja unutar stranke ili s koalicijskim partnerom tome ne mogu doprinijeti.

TELEGRAM: Dakle, politiku SDP-ovog gradskog vijećnika Renata Peteka koji je najveći oporbenjak u Skupštini, iako je dio vladajuće koalicije, ne smatrate baš najpametnijom?

GRBIN: Brojne teme koje Renato otvara jesu problemi u funkcioniranju grada. Ali, bojim se da u nekim slučajevima izlazi javno sa stvarima prije nego što ih je dvaput provjerio i potpuno je siguran da su te stvari točne. Postoje problemi o kojima razgovaramo s našim partnerima u Zagrebu i svjesni smo da one jesu problem. Recimo, pitanje smeća se rješava, ali siguran sam da ima još jako puno posla koje po tom pitanju treba napraviti. Ili izgradnja komunalne infrastrukture koja se 20 godina u Zagrebu zanemarivala, gdje smo se fokusirali na ono što je iznad zemlje, a ono što je ispod – trulilo je. Naravno, da o tim stvarima trebamo razgovarati. I nije uvijek zlonamjerno kad prijatelja kritiziraš, ali i tu mora postojati određena mjera.

TELEGRAM: Dakle, kod Peteka je često nema?

GRBIN: Da, neke stvari moraš dvaput provjeriti prije nego što bubneš. Populističko stvaranje bombastičnih naslova temeljem neprovjerenih ili poluinformacija nikome ne ide u korist, pa ni Renatu. Ali je šteta zato mjerljiva.

TELEGRAM: Kako općenito, kao predsjednik SDP-a, ocjenjujete dosadašnji rad zagrebačke vlasti, evo već su prošle dvije godine od pobjede Tomaševića na izborima?

GRBIN: Ocjena jest pozitivna, ali nije odlična. Puno je prostora za napredak. Ali, ako govorimo o tome da napokon imamo gradsku vlast koja je svjesna da u ovom gradu problem nije u glancanju, nego u bavljenju stvarnim i strukturnim problemima koji su sakriveni ispod površine, ali se itekako osjete kad, recimo, nemaš vodu jer je pukla cijev. To je pravi smjer.

TELEGRAM: A Split? Namjerno ne pitam za Rijeku, gdje je SDP na vlasti.

GRBIN: Zanimljivo, za Rijeku nitko ne pita iako držim da u Rijeci imamo gradsku vlast koja je nastavila u dobrom smjeru što ga je zacrtao Vojko Obersnel i gdje se radi na rješavanju stvari koje su dugo izgledale nerješive, kao što je primjerice autobusni kolodvor na Žabici.

TELEGRAM: Najbolje da ću predsjednika SDP-a pitati je li vlast SDP-a u Rijeci dobra.

GRBIN: Ali će predsjednik SDP-a svejedno iskoristiti priliku da to kaže, haha. Što se tiče Splita – Puljak se isto zatekao u situaciji, doduše ne toliko ekstremnoj kao u Zagrebu, da mora rješavati probleme koji su mu ostavljeni. Međutim, ako govorimo sad o ovom nesretnom kreditu, 150 milijuna eura na 25 godina… Nema jasnog odgovora zašto ne želiš da svaka tranša ide na vijeće i nema potpuno jasnog odgovora zašto se neke stvari neće realizirati iz brojnih bespovratnih sredstava koje su danas Hrvatskoj na raspolaganju. Očekujemo više transparentnosti i traženja konsenzusa u Splitu.

TELEGRAM: Ako usporedimo vlasti u Zagrebu i Splitu ove dvije godine, kome bi dali višu ocjenu?

GRBIN: Zagrebu.

TELEGRAM: Oko Splita me zanima još jedna stvar…

GRBIN: Dolazi li Perišić?

TELEGRAM: Dolazi, dolazi, samo je pitanje kad. Nego, što bi Vi napravili da ste bili gradski vijećnik kod glasanja oko ovog kredita?

GRBIN: Postavio bih Puljku legitimno pitanje u čemu je problem da tranše dolaze na Gradsko vijeće.

TELEGRAM: Mislio sam kod glasanja.

GRBIN: Osobno ne bih sudjelovao u njemu ili bih predložio poseban zaključak kojim se obvezuje Grad da tranše kredita dolaze na Gradsko vijeće. U krajnjoj liniji, gradonačelnik je mogao i odgoditi sjednicu, probati još jednom razgovarati i doći do svima prihvatljivog rješenja.

TELEGRAM: Neki dan ste, govoreći o štrajku sudskih službenika, izjavili da ga možda Andrej Plenković namjerno pušta kako pravosuđe ne bi moglo progoniti sve afere HDZ-a. Nije li to ipak malo preveliko karikiranje, kakvom su često skloni političari iz opozicije?

GRBIN: Ovaj štrajk je trenutno najdulji štrajk u nekoj javnoj ili državnoj službi. Mogao bi eskalirati i do toga da neće raditi ni na hitnim predmetima. U jeku jedne od najvećih afera s kojima se Hrvatska suočila nama prijeti paraliza DORH-a i suda. Nije li, onda, legitimno postaviti ovakvo pitanje o Plenkovićevim motivima? Ne govorim a priori da je tome tako, ali činjenica je da kad su liječnici štrajkali, premijer je našao vremena da se nađe s njima i donio političku odluku da se njihovi zahtjevi usvoje. Kad su suci prijetili, Plenković je opet našao vremena da se sastane s njima i donese političku odluku da se prihvate njihovi zahtjevi. Sad, međutim, kad štrajkaju ljudi koji su daleko slabije plaćeni, koji doslovno ne mogu krpati kraj s krajem sa 600 ili 700 eura koje primaju mjesečno, s njima se ne želi sastati, ukidaš im plaću, ej, plaću, a problem koji imaju, a zove se preživljavanje – ne želiš riješiti. Radi se ili o osobi koja je potpuno bezosjećajna ili o namjernom postupanju da se osigura da se neke stvari u pravosuđu ne događaju. Ja trećeg obrazloženja nemam, a oba su grozna.

TELEGRAM: SDP je posljednjih mjeseci predstavio nekoliko svojih politika – stambenu, onu o besplatnim vrtićima, medicinski pomognutoj oplodnji… Što je sljedeće?

GRBIN: Još prije dvije godine smo predstavili i prvu u nizu, a to je ona teritorijalnog preustroja Hrvatske.

TELEGRAM: Onu u kojoj se zalažete za smanjenje broja županija na sedam?

GRBIN: Otprilike. Krenuli smo od onog što smatramo majkom svih reformi – reduciranja regionalnog ustroja na trećinu postojećih županija i programa za smanjenje broja općina i gradova.

TELEGRAM: Naljutit će se predsjednik Republike kad ovo pročita.

GRBIN: Njegovo je legitimno pravo da misli da smo u tome u krivu, kao što je naše legitimno pravo da znamo da nismo. Ova reforma je, dakle, ključna. No, moram naglasiti tu i jednu bitnu stvar koja prolazi ispod radara. Niti povećanje broja jedinica lokalne samouprave na tisuću ne bi pogoršalo problem, niti bi njihovo smanjenje na 100 ili 200 ga ne bi smanjilo – ako to sve neće pratiti prava funkcionalna i fiskalna decentralizacija gdje se jasno znaju ovlasti jedinica lokalne uprave i samouprave i gdje su im za to osigurani adekvatni izvori sredstava. Spomenuli smo besplatne vrtiće – oni u ovom trenutku, za svu djecu koja trenutno u njih idu, plus sredstva za povećanje plaća odgojiteljica i odgojitelja, te sredstva za rekonstrukciju i izgradnju novih vrtića koštaju oko 300 milijuna eura godišnje. Točno onaj iznos koji je prije pet-šest godina izbijen lokalnoj upravi s takozvanom poreznom reformom koja je ljudima s plaćama od 20-40 tisuća kuna osigurala još nekoliko tisuća kuna više. Meni je to kao socijaldemokratu neprihvatljivo, zato politikom besplatnih vrtića koje osigurava država želimo lokalnoj samoupravi kompenzirati ono što im je tad oduzeto.

TELEGRAM: Okej, reforma lokalne samouprave je bila prva politika koju ste predstavili. Koja slijedi u narednim tjednima ili mjesecima?

GRBIN: Ponudit ćemo rješenja za poboljšanje položaja naših umirovljenika, jer je on katastrofalan. Umirovljenici su najveći gubitnici Plenkovićevog mandata. U sedam godina je državni proračun realno rastao 33 posto, a mirovine su realno, kad uzmemo u obzir cijene, rasle samo pet posto. No, ni taj rast nije stvaran, jer su umirovljenici još više izloženiji udaru inflacije. Umirovljenici daleko veći dio svojih primanja moraju trošiti na hranu, a kad uzmemo u obzir cijene kruha, jaja, mlijeka, stvari koje moraš kupovati da bi mogao živjeti od početka do kraja mjeseca – jasno je da umirovljenici, zapravo, danas imaju na raspolaganju značajno manje nego što su imali prije sedam godina.

TELEGRAM: Kako to promijeniti?

GRBIN: Jedino tako da se osiguraju veće mirovine. Što proračun u ovom trenutku može podnijeti.

TELEGRAM: A tko će biti gubitnik, netko mora ostati bez tog novca?

GRBIN: Ne mora, u tome i jest kvaka. Mi smo se kao država koncentrirali na smanjenje javnog duga, čak i po većim stopama nego što se to od nas traži. Samo se vodi računa o tome da se zadovolje neki uvjeti koji ne utječu direktno na život građana, a Plenkoviću omogućuju da se pred Ursulom von der Leyen pojavi kao dobar đak. Pa mi smo samo u posljednjem rebalansu povećali proračun za 1,75 milijardi eura. Od tih 1,75 milijardi mogao bi se osigurati i novac za besplatne vrtiće, i za stanogradnju, i za više mirovine. Ali, ova Vlada je donijela političku odluku da to ide drugdje. Nas u ovoj godini, po procjenama, čeka porast BDP-a od nekoliko postotnih bodova, tu je i inflacija koja također generira rast proračunskih prihoda – politička je odluka, dakle, na što će se upotrijebiti novac kojeg je sad u proračunu više nego lani. Ne treba ga nikome oduzimati!

TELEGRAM: Plenković je već ušao u narodnu šalu i pošalicu koliko često recitira uspjehe svoje vlasti. Može li se reći da je Plenkovićevih sedam godina bilo gospodarski neuspješno kad je, kako on sam neprekidno govori, danas najmanje nezaposlenih, najviše zaposlenih, rasle su plaće i mirovine…

GRBIN: Negdje sam ovih dana pročitao da imamo najmanji broj nezaposlenih od osamdesetih godina. Ali, mi imamo i najmanje stanovnika od 1951. godine! Stotine tisuća ljudi su napustile Hrvatsku. Pa sjetite se, za vrijeme posljednje SDP-ove Vlade HDZ-ova mantra je bila da je sto tisuća ljudi napustilo Hrvatsku. Popis stanovništva nam je pokazao da se radi o daleko većem broju – ti ljudi su otišli za vrijeme Andreja Plenkovića. On lakonski kaže da je to zbog slobode kretanja – ne, ona im je samo olakšala odlazak. A otišli su jer u ovakvoj Hrvatskoj ne vide svoju perspektivu.

Nadalje, što se tiče gospodarstva, je li Hrvatska napravila ozbiljnu tranziciju svog gospodarstva iz onog ovisnog o broju turista koji dolaze svake godine na nešto drugo? Nije, naša ekonomija počiva na turizmu, slanju novca od dijaspore i europskim fondovima. Brojni ljudi iz poslovnog sektora se žale na prepreke u poslovanju, prije koji tjedan smo stavljeni na „sivu listu“ zemalja u kojima se pere novac, a evo sad se već preko 40 dana ne mogu ni otvarati firme zbog štrajka. Idemo razgovarati o tome koliki broj predmeta ministarstva rješavaju samo ako postoji neka Josipa Rimac, ili kako se već sad preziva, koja će taj predmet uzeti, nazvati poduzetnika i reći – riješit ćemo. Ali i: “Ima l’ mene tute?” To je gospodarska politika Andreja Plenkovića. Je li on direktno u nju umočen, je li on jedan od onih koji su nekog nazvali i tražili mito, manje je bitno od činjenice da je to dopustio svim ostalima, na svim razinama.

TELEGRAM: Kad smo već kod Plenkovića, premijer je neki dan vratio u javni diskurs naknadu za odvojeni život koju ste primali kao saborski zastupnik iako vam je obitelj bila u Zagrebu. Radilo se o 50 tisuća kuna koje ste naposljetku uplatili u dobrotvorne svrhe. Jeste li spremni, nastave li se prozivanja, kazati kome ste je uplatili?

GRBIN: Jasno sam rekao da nije bilo fer primati tu naknadu i zbog toga sam taj novac uplatio u dobrotvorne svrhe. Moram podsjetiti da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa prije nekoliko tjedana utvrdilo da u slučaju ove naknade nije bilo elemenata ni za pokretanje postupka, a kamoli nešto drugo. Što se tiče toga hoću li obznaniti kome sam uplatio – neću. Zato što ja kao politički izložena osoba moram trpiti i Plenkovića, i Zekanovića, ali oni kojima sam uplatio to ne moraju.

TELEGRAM: Zašto SDP nije 2014. godine prihvatio prijedlog GONG-a da se Hrvatska podijeli na šest izbornih jedinica, a sad predlažete vrlo sličan zakon?

GRBIN: Tad smo oko izbornog procesa napravili nekoliko bitnih stvari. Jedna je bilo čišćenje popisa birača putem MUP-a i to je išlo dok su ministri bili Ranko Ostojić i Vlaho Orepić. Kad je za ministra došao Davor Božinović, sve je zaustavljeno. Napravili smo razliku između registra i popisa birača kako bi, bez aktivne registracije, koja uključuje stvarni angažman pojedinca, samo oni s važećom osobnom iskaznicom bili automatski registrirani za glasanje. Uveli smo preferencijalni glas. Napravili smo, dakle, niz iskoraka. No, popis stanovništva iz 2021. godine je pokazao da su sve one razlike koje su postojale 2011. godine postale još veće. Da, možda smo trebali već 2014. krenuti u smjeru šest izbornih jedinica, no činilo se da je ono što radimo dovoljno. Magnituda svega onoga što se događalo u vrijeme Andreja Plenkovića, međutim, pokazala je da stvari u Hrvatskoj mogu biti gore pa i onda kad pomisliš da je to nemoguće.

TELEGRAM: Samo malo, vi u SDP-u vjerujete u rezultate posljednjeg popisa stanovništva?! Zanimljivo, jer u njih, kako je sam rekao, ne vjeruje ni Andrej Plenković, čija ga je vlast organizirala, platila i predstavlja Europskoj uniji kao temelj za donošenje strateških dokumenata….

GRBIN: Uz sve manjkavosti, koje proizlaze iz pandemijskog vremena kad je taj propis proveden, duboko vjerujemo da je on ovom trenutku autentičniji nego što je to registar birača. Oko toga nema apsolutno nikakve dvojbe.

TELEGRAM: Dobro, što sad sa zakonom o izbornim jedinicama. On će, ovakav kakvog ga je predložila Vlada, biti izglasan. Što ćete poduzeti po tom pitanju?

GRBIN: Upozorit ćemo na njegove nedostatke, obavijestili smo o svemu Ustavni sud, a nakon što bude izglasan će vjerojatno netko pokrenuti i postupak ocjene njegove ustavnosti. Međutim, kao i u svakom drugom slučaju, jedini način da uspijemo minorizirati malverzacije HDZ.-a je da aktiviramo što je više moguće birača te nedjelje kad budu izbori. Tog dana će građani odlučiti žele li da stvari ostanu ovakve kakve su sad – loše ili žele promjene. Mi im nudimo tu promjenu. A ono što je činjenica je da već sad mogu reći da će na tim izborima biti dovoljno političkih opcija za svačiji ukus.

TELEGRAM: Možda onda ispadne i da je dobro da Možemo! ide samostalno na izbore, bit će ponude za više različitih ukusa.

GRBIN: (smijeh) Dvije su stvari ključne. Da izađe što više ljudi na izbore i, drugo, da se glasovi što manje rasipaju. U krajnjoj liniji, u velikoj zemlji poput SAD-a se dogodilo da izbore dobije čovjek koji je, ukupno gledano, imao manje glasova. Za SAD su te četiri godine pod Trumpom bile godine ludila.

TELEGRAM: Jeste li doista u SDP-u razmatrali ideju koja se nabacuje iz neimenovanih stranačkih izvora da netko drugi, a ne Vi, bude premijerski kandidat?

GRBIN: Ne da bih ja znao, hahaha.

TELEGRAM: Okej, ali je li to uopće opcija o kojoj ste spremni razmišljati?

GRBIN: SDP je to već jednom pokušao, 2007. godine. Milanović je bio predsjednik stranke, Ljubo Jurčić kandidat za premijera, a Hrvatska je na kraju ušla u drugi Sanaderov mandat. Onaj koji je nekad bio poznat kao najveća krađa u Hrvatskoj, a sad ga se smatra tek drugoplasiranim.