Veliko istraživanje. Zapad i istok razilaze se oko rata u Ukrajini, ali u jednom se slažu: čeka nas novi svjetski poredak

U anketi su sudjelovali građani devet država članica Europske unije i Ujedinjenog kraljevstva, te pet zemalja s drugih kontinenata: Kine, Indije, Rusije, SAD-a i Turske, koja je za potrebe ovog ispitivanja svrstana u neeuropske zemlje. Analitičari ECFR-a ističu kako rezultate iz Kine i Rusije treba promatrati imajući na umu da su građani tih država možda oklijevali otvoreno odgovarati na neka pitanja.

Sveobuhvatne posljedice rata

Stanovnici Zapada često zaboravljaju kako su ljudi u drugim dijelovima svijeta drastično drugačije doživjeli i protumačili napad Rusije na Ukrajinu. Rezultati ankete ECFR-a otkrivaju da je rat pomogao u obnavljanju jedinstva između SAD-a i europskih saveznika. Međutim, istraživanje također pokazuje kako je prisutan dubok jaz između Zapada i ostatka svijeta kada je riječ o željenim ishodima rata i shvaćanjima razloga zbog kojih SAD i Europa podržavaju Ukrajinu.

Odgovori građana Indije, Kine i Turske na pitanja o ratu i odnosima sa Zapadom sugeriraju kako bi ovaj rat mogao biti početak nastanka dugo najavljivanog postzapadnog međunarodnog poretka. Očito je da će posljedice sukoba u Ukrajini biti sveobuhvatnije i dugotrajnije nego što se pretpostavljalo prije godinu dana.

Zapadnjaci žele pobjedu Ukrajine pod svaku cijenu

Očekivano, odgovori stanovnika SAD-a i Velike Britanije pokazali su kako je pobjeda Ukrajine i oslobađanje svih okupiranih teritorija najprihvatljiviji cilj ljudima koji žive na Zapadu. Stanovnici EU-a, Amerike i Britanije vjeruju da je to jedini način da se ostvari trajni mir u Europi.

S druge strane, ispitanici u ostalim državama samo žele da rat završi što prije. U Kini se većina ispitanih (42 posto) slaže da se sukob između Rusije i Ukrajine treba zaustaviti što je prije moguće, čak i ako to znači da će Ukrajina Rusiji prepustiti kontrolu nad dijelovima svog teritorija.

Želja za skorim završetkom rata još je jača u Turskoj (48 posto) i Indiji (54 posto). Doduše, treba napomenuti da bi gotovo trećina ljudi u obje zadnje spomenute zemlje voljela da Ukrajina povrati sav svoj teritorij, čak i ako to znači duži rat ili više Ukrajinaca koji će biti ubijeni i raseljeni.

Raste neprijateljstvo Europljana prema Rusiji

Upitani da ocijene odnos svoje zemlje i Rusije, Amerikanci i Europljani pokazali su duboko uvjerenje im je Rusija “protivnik” ili “suparnik”. Sedamdeset i jedan posto ispitanika u SAD-u, 77 posto u Velikoj Britaniji i 65 posto u anketiranim zemljama EU-a odabralo je jedan od ta dva pojma. Zanimljivo, apsolutna većina građana Indije razmišlja dijametralno suprotno od zapadnjaka, te doživljava Rusiju kao saveznika s kojim dijeli interese i vrijednosti. Tako je odgovorilo 51 posto Indijaca.

Znatno manje Kineza doživljava odnos između svoje zemlje i Rusije kao iznimno blizak. Njih 35 posto proglasilo je Rusiju savezničkom zemljom, dok je 44 posto smatra partnerom iz interesa. Bliskom i savezničkom državom Rusiju smatra svega 14 posto Turaka, ali čak ih 55 posto vjeruje da s Rusijom moraju surađivati.

Rastuće neprijateljstvo koje Europljani osjećaju prema Rusiji ogleda se u njihovoj želji da ne kupuju ruska fosilna goriva čak i ako to rezultira problemima u opskrbi energijom. To je prevladavajuće stajalište u svakoj od zemalja EU-a čije su građane anketirali suradnici ECFR-a, a podupire ga prosječno 55 posto ispitanih. Nasuprot tome, samo 24 posto Europljana zalaže se za osiguranje nesmetane opskrbe energijom ako to znači nastavak kupnje iz Rusije.

Svijet vjeruje u snagu Rusije

Od brojnih zanimljivih rezultata istraživanja, vrijedi spomenuti mišljenje nezapadnjaka o razlozima zbog kojih SAD i Europa pomažu Ukrajinu. Američki predsjednik Joe Biden u nedavnom je govoru pokušao prikazati rat kao borbu između demokracije i autoritarizma. Štoviše, u Bidenovim istupima može se zapaziti nastojanje da pod egidom obrane demokracije pokuša okupiti ukrajinske saveznike u svojoj zemlji i u inozemstvu.

No, rezultati ankete sugeriraju da su stanovnici Kine, Indije, Turske i, naravno, Rusije, prilično skeptični prema tvrdnjama o obrani demokracije. Mnogi u Kini smatraju da je američka i europska podrška Ukrajini vođena željom da se zaštiti globalna dominacija Zapada. Za veliku većinu Kineza, Turaka i Rusa potpora Zapada Ukrajini motivirana je razlozima koji nisu obrana ukrajinskog teritorijalnog integriteta ili demokracije u toj zemlji. Jedino Indijci vjeruju u argumente Joea Bidena i ostalih zapadnih lidera.

Zanimljivo je i to kako relativni vojni neuspjesi ruske vojske nisu umanjili mišljenje stanovnika nezapadnih zemalja o snazi Rusije. Oko tri četvrtine građana Indije, Kine i Turske vjeruje da je Rusija jača ili barem jednako jaka kao što je bila prije početka rata. U to vjeruje nešto manje Rusa, ali još uvijek više od polovice stanovnika te zemlje, te oko trećine Amerikanaca i Europljana.

Istok očekuje fragmentaciju, Zapad polarizaciju

Jedno od najupečatljivijih otkrića ECFR-a ono je o tome kakav svjetski poredak očekuju stanovnici različitih država. Većina ukupnog broja ispitanika, na Zapadu i izvan njega, vjeruje da se primiče kraj liberalnom svjetskom poretku kakav je prevladao nakon završetka Hladnog rata. Samo devet posto ljudi u SAD-u, sedam posto u zemljama EU-a i četiri posto u Velikoj Britaniji smatra američku globalnu nadmoć najvjerojatnijim stanjem u idućem desetljeću.

U Europi i Americi prevladava mišljenje kako se vraća globalna bipolarnost. Značajan broj ljudi očekuje svijet kojim će dominirati dva bloka predvođena SAD-om i Kinom. Očito, sjećanja na Hladni rat u značajnoj mjeri oblikuju način na koji Amerikanci i Europljani gledaju na budućnost.

S druge strane, građani nezapadnih zemalja vjeruju da će međunarodni poredak u predstojećem razdoblju obilježiti fragmentacija, a ne polarizacija. Većina ljudi u velikim zemljama na istoku predviđa da će Zapad uskoro biti samo jedan od velikih globalnih igrača, možda i dalje najjači, ali ne i apsolutni hegemon. U Rusiji i Kini najviše je ispitanika koji očekuju ​​ravnomjerniju raspodjelu globalne moći između više zemalja.

Zapad se mora prilagoditi

U zaključku istraživanja analitičari Europskog vijeća za vanjske poslove ističu kako je rat u Ukrajini doveo do konsolidacije Zapada i jačanja američkog utjecaja u Europi. To nije promaknulo globalnoj javnosti, posebno u silama u usponu čiji su građani sudjelovali u anketi. Jačanje jedinstva Zapada poklopilo se s formiranjem postzapadnog svijeta, što je nova realnost kojoj će se morati prilagoditi čelnici zapadnih zemalja i društva koja predstavljaju.

Kako bi zadržao utjecaj u novom svijetu, Zapad bi se prema silama u usponu, poput Indije, Turske i Brazila, trebao odnositi kao prema novim suverenim subjektima svjetske politike, a ne kao prema objektima kojima treba upravljati. Pritom je važno imati na umu da ove zemlje ne predstavljaju novi treći blok ili poseban pol u međunarodnoj politici, te da imaju međusobno različite ili čak suprotstavljene interese.

Umjesto da od njih očekuje potporu obrani posthladnoratovskog poretka, Zapad mora biti spreman surađivati ​​s njima u izgradnji globalnog sustava, rezoniraju analitičari ECFR-a.

Početak velike geopolitičke prekretnice

Zaključno, pobjeda Ukrajine u ratu ključna je za stabilnost Europe, ali malo je vjerojatno da će dovesti do obnove globalnog liberalnog poredaka pod vodstvom SAD-a.

Umjesto toga, Zapad će morati naučiti funkcionirati u multipolarnom svijetu u kojem će dijeliti utjecaj s neprijateljskim diktaturama poput Kine i Rusije, ali i s neovisnim velikim silama poput Indije i Turske.

Dakle, sve ukazuje na to da je rat u Ukrajini, kako god završio, početak velike geopolitičke prekretnice.