Pusić je potvrdila kandidaturu, a evo kako se bira, što radi i kolika je plaća glavnog tajnika UN-a
Hrvatska kandidatkinja u utorak je i službeno objavila kandidaturu
Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u utorak je i službeno objavila kandidaturu za glavnu tajnicu UN-a, a za tu je priliku napravljena i web stranica. Nju je kandidirala još prošla Vlada Zorana Milanovića, a promjenom vlasti i za Pusić su se pojavili neki problemi. Tako je ona HDZ-ovcima poručivala da izbor glavnog tajnika UN-a nije isto što i biranje predsjednika mjesne zajednice.
Kako bilo, kandidatura Vesne Pusić i službeno je potvrđena. Visoka pozicija u UN-u nije novost u obitelji Pusić. Eugen Pusić, otac Vesne Pusić, bio je ekspert UN-a za javnu upravu i socijalna pitanja. U nekoliko je navrata obavljao niz visokih funkcija u toj međunarodnoj organizaciji. Od 1964. do 65. bio je savjetnik glavnog tajnika UN-a za ustroj tehničke pomoći u socijalnim službama.
Ovih 8 točaka mali su vodič kroz dužnost glavnog tajnika UN-a, kao i izbor među potencijalnim kandidatima:
1. Što uopće radi glavni tajnik UN-a?
Nadimak Glavnog tajnika UN-a Ban ki-Moona je „Ban-chusa“ što na korejskom znači „birokrat“. Taj nadimak dobro ocrtava i prirodu posla glavnog tajnika – unatoč formalno najvišoj poziciji u svjetskoj diplomaciji, traži se čovjek koji bi moderirao, a ne vodio svjetsku politiku.
“Svjetskim moderatorom” tu je funkciju nazvao i američki predsjednik Franklin D. Roosvelt.
“Glavni tajnik UN-a mora dobro poznavati tu organizaciju, kako se ne bi morao učiti paralelno s poslom. Zemlje članice provode strategiju i politiku, agenda je utvrđena i dogovorena, a na glavnom tajniku je da kao CEO u poduzeću izvrši te zadatke i nastoji biti što efikasniji”, kazao je lani u intervjuu za Telegram jedan od Pusićkinih protukandidata Srđan Kerim.
2. Kako se bira?
U članku 97. UN-ove povelje stoji kako glavnog tajnika imenuje Generalna skupština na preporuku Vijeća sigurnosti. U praksi, kandidat kojeg predloži Vijeće sigurnosti može se početi spremati za posao dok čeka samo formalnu potvrdu Skupštine. Prilikom izbora glavnog tajnika velike svjetske sile ne zaboravljaju podsjetiti svijet na moć koju posjeduju.
Pet stalnih članica Vijeća sigurnosti SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina i Rusija mogu staviti veto na bilo čiju kandidaturu i time je u startu zaustaviti. Za izbor je relevantna geopolitička konstelacija u svijetu, odnosno odnosi između 5 stalnih članova Vijeća – oni de facto izabiru kandidata, a Opća skupština to samo kasnije potvrđuje, drže mnogi stručnjaci.
3. I izbor Ban Ki-moona pokazuje što je ključno pri izboru
Sadašnji glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon na poziciju je izabran 2006. unatoč tome što ga je podržavalo manje država od Indijca Shashija Tharoora. Naime, na Tharoorovu su kandidaturu veto stavile SAD, a Ki-moon je pobijedio zahvaljujući najsnažnijoj podršci svoje države. Južna Koreja tada je poslala delegacije u svih 15 članica Vijeća Sigurnosti, a s mnogima su potpisali i bilateralne ugovore.
4. Gdje stoluje glavni tajnik?
Svi kandidati željeli bi preseliti u luksuznu njujoršku rezidenciju u Sutton Place-u 3 koja se prostire na 1300 kvadrata. Bivši dom Anne Morgan, kćeri poznatog financijaša J.P Morgana godine 1972. doniran je UN-u. Vrijednost zdanja procjenjuje se na gotovo 50 milijuna dolara. Luksuzna rezidencija izgrađena u neo-gregorijanskom stilu, a u susjedstvu žive mnogi političari i diplomati, a u neposrednoj je blizini i sjedište UN-a.
5. Kolika mu je plaća?
Plaće djelatnika UN-a određuju se prema „Noblemarijevom principu“ ustanovljenom još 1921. godine. Kako bi Liga naroda, odnosno danas UN privukao najbolje diplomate iz cijelog svijeta, plaće su određene prema najvišim plaćama birokrata država članica. Od osnutka UN-a do danas smatra se da su to Sjedinjene Države. Plaća glavnog tajnika UN-a iznosi oko 230 tisuća dolara godišnje, no u konačnici je ona i veća s obzirom na brojne beneficije i dodatke.
6. Što bi mogao biti problem svim kandidatima?
S obzirom da je pri kandidaturi ključna stvar osigurati kakvu takvu podršku Rusije i Sjedinjenih Država, krizna žarišta poput onog u Siriji ili Ukrajini mogli bi biti kamen spoticanja. Radikalni anti-ruski stavovi doveli bi do veta iz te zemlje, dok bi prevelika popustljivost prema Kremlju u ukrajinskoj krizi vjerojatno rezultirala aktiviranjem istog mehanizma u Washingtonu.
Čini se kako tu Vesna Pusić dobro kotira, a u prilog joj ide i činjenica da unatoč brojnim deklaracijama o rodnoj jednakosti i zapošljavanju žena na najvišim položajima, žena nikada nije bila glavni tajnik UN-a.
7. Tko su ostali kandidati?
Kao protukandidati Vesne Pusić spominju se iskusni makedonski diplomat Srđan Kerim i Bugarkinja Irina Bokova, koja se trenutačno nalazi na čelu UNESCO-a. Upravo zbog iskustva na čelu međunarodne organizacije, ali i dobrom odnosu s Rusima, Bokova slovi za prvu favoritkinju.
Za sada su se kandidirali i bivša moldavska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Natalija Gherman, crnogorski ministar vanjskih poslova Igor Lukšič, kao i bivša premijerka Novog Zelanda Helen Clark. Za “svjetskog moderatora” natječu se i bivši portugalski premijer i bivši UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice Antonio Guterrres, kao i bivši slovenski veleposlanik pri UN-u Danilo Türk.
Kao potencijalni kandidati spominjau se još neka zvučna imena u svijetu politike, poput visoke predstavnice EU za vanske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini. Ugledni New York Times kao potencijalnu kandidatkinju spominjao je i hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, a svjetski mediji pisali su da bi se mogla kandidirati čak i njemačka kancelarka Angela Merkel.
8. Gubi li danas UN svoju ulogu, a u svoje ruke sve preuzimaju velike svjetske sile?
Mnogi analitičari UN-u spočitavaju tromost u odlučivanju i općenito gubitak moći i utjecaja nauštrb velikih svjetskih sila. Jedan od kandidata, Kerim, u razgovoru za Telegram lani je odbacio teze o marginalizaciji te organizacije.
„Nije pitanje marginalizacije UN-a, već potrebe prilagođavanja novim uvjetima. Svijet se mijenja od bipolarnog ka multipolarnom. Niti jedna nacija, niti jedna država, sve i da hoće, više ne može upravljati svijetom. Mislim da takvih ambicija više nitko niti nema i da svi postaju realisti. No, potrebno je izvjesno vrijeme prilagođavanja, kao i u svim procesima u životu, tako i ovaj traži jedno određeno vrijeme i sada se upravo nalazimo u tom interregnumu”, kazao je tada Kerim.
Čitav intervju s Srđanom Kerimom, diplomatom i ekonomistom, bivšim makedonskim ministrom vanjskih poslova, koji je zaradio nadimak “predsjednik svijeta” u vrijeme kada je obavljao funkciju predsjednika Opće skupštine UN-a možete pročitati OVDJE.