Vikend je, pa možda imate vremena pročitati neke naše dulje tekstova ako ste ih preko tjedna propustili

Telegramove ovotjedne velike priče, intervjui, analize i komentari

Telegram je ovoga tjedna objavio nekolko velikih priča, tekstova i analiza, koje ste možda propustili, a mogli bi vas zanimati. Među njima izdvajamo eksluzivnu audio snimku telefonskog razgovora u kojoj HDZ-ov saborski zastupnik Franjo Lucić našem novinaru Dragi Hedlu nudi mito.

Istražili smo i na koji način HRT isplaćuje autorske naknade za repriziranje filmova i serija. Božo Kovačević je napisao ekstenzivnu analizu inicijative Triju mora, a Goranko Fižulić je komentirao organizacijski i politički kaos tijekom nedavnog požara u Splitu.

1. EKSKLUZIVNO Saborski zastupnik i šef županijskog HDZ-a pokušao podmititi Telegramovog novinara

HDZ-ov saborski zastupnik Franjo Lucić nudio je mito novinaru Telegrama tražeći zauzvrat da ne piše o njegovom kontroverznom poslovanju i stečaju tvrtki u njegovu vlasništvu. Lucić je novinaru Telegrama u telefonskom razgovoru rekao kako mu je – odustane li od teksta koji priprema – spreman platiti tri puta više nego što će mu za tekst platiti redakcija Telegrama. Snimku možete poslušati ovdje.

2. Istraživački specijal Drage Hedla o Luciću (za koji mu je ovaj nudio novac da se ne objavi)

Nakon tjedana istraživanja Drago Hedl je prvi puta rekonstruirao poslovni put HDZ-ova Franje Lucića, inače najsiromašnijeg zastupnika devetog saziva Hrvatskog Sabora, ali i velikog poreznog dužnika. Prvi dio specijala donosi sve o poslovanju njegovih tvrtki, u drugom Hedl piše kako je Lucić povlaštenim kreditima za zapošljavanje branitelja izgradio 60 apartmana na obali, a u trećem dijelu rasvjetljava kako su ministarstva, DORH i županija od 2007. znali za Lucićeve malverzacije.

3. Zašto je za HRT Duga mračna noć antologijska, a Gruntovčani i Tko pjeva zlo ne misli, recimo, nisu

Screenshot

Kako je Antun Vrdoljak dobio povlaštene ugovore za reprize o kojima u posljednje vrijeme pišu svi mediji? Prema Pravilniku HRT-a, ravnatelj može odobriti bolje uvjete za iznimna, antologijska djela. To načelno ne zvuči sporno, no nakon razgovora s autorima najvažnijih serija i filmova, odnosno njihovim nasljednicima, utvrdili smo da se ti kriteriji ne primjenjuju dosljedno. Za Telegram, između ostalih, govore Ivo Štivičić, udovice Joakima Marušića i Kreše Golika te Branko Ivanda.

4. Bruketa će biti u žiriju Young Gunsa, što nije mala stvar; priča nam i o velikoj investiciji u njihovu agenciju

Borko Vukosav

Davor Bruketa, kreativni direktor agencije Bruketa&Žinić, u studenom ide u New York, na Young Guns 15. Radi se o najrelevantnijem međunarodnom natjecanju u kreativnim komunikacijama za mlađe od 30 godina. Osim Brukete, u žiriju će biti kreativni direktor iz Applea, voditeljica VR-a u Googleu i potpredsjednica Walt Disneya. Bruketa za Telegram objašnjava što to zapravo znači te, između ostalog, priča o nedavnoj golemoj promjeni – investiciji najveće svjetske komunikacijske grupacije u njihovu agenciju. Tekst je ovdje.

5. Inicijativa Triju mora je proturuska i protunjemačka, ali to ne znači da LNG na Krku nije dobra stvar za nas

Borko Vukosav/Telegram

U ekstenzivnoj analizi o hrvatskoj energetskoj politici Božo Kovačević piše o izgradnji LNG terminala na Krku i inicijativi Triju Mora. Hrvatskoj je potrebno više dobavljača plina, no pretjerana identifikacija s projektom Triju mora može nam donijeti više neprilika nego što će joj blagodati donijeti instalacija spomenutog terminala.

6. Sposobna vlast nakon katastrofe radi temeljitu reviziju sustava. Naša, tvrdeći da je sve super, riskira novu

Goranko Fižulić napisao je analizu organizacijskog i političkog kaosa nakon i za vrijeme požara u Dalmaciji. Požar u Splitu gasilo je 0,6 posto od ukupnog broja vatrogasaca, a premijer Plenković na požarištu se pojavio tek sljedećeg dana. To su samo neki od segmenata teksta koji možete pročitati ovdje.

7. Na splitskom je prosvjedu postalo jasno da je HDZ izgubio podršku običnih građana desne orijentacije

“Priču o splitskom prosvjedu na Zapadnoj obali mogli bismo ispričati iz raznih kuteva, ponajprije iz razloga što je u svemu što se oko njega i na njemu događalo bio vidljiv sociološki i psihološki pregled društva grada, a posredno i čitave zemlje”, započinje Dragan Markovina. U nastavku teksta objašnjava kako je skup bio motiviran požarom, ali je potaknuo bitna pitanja koja mnogim građanima često izmiču.

8. Gospođu koja je upozoravala na nepotizam u Holdingu i dobila otkaz u ZET-u sud je sad vratio na posao

Šefica ljudskih resursa dobila je u lipnju prošle godine otkaz u ZET-u jer se usprotivila problematičnom, nepotističkom zapošljavanju. Kasnije su informacije o tome objavljene u medijima, a njezini nadređeni sumnjali su da ih je ona dojavila novinarima. Pregled slučaja pročitajte u tekstu Ane Raić Knežević.

9. Hoće li Lucić kazneno odgovarati zbog nuđenja mita? Odvjetnici i profesori diskutiraju na Telegramu

Pixsell

Franjo Lucić pokušao je podmiti novinara Telegrama Dragu Hedla kako ne bi pisao o sumnjivim poslovima njegovih tvrtki o čemu smo objavili i audio snimke. USKOK je krenuo rasvjetljavati ovaj slučaj. Može li Lucić zbog pokušaja davanja mita kazneno odgovorati i jesu li snimke zakonit dokaz? Govore odvjetnici i pravni stručnjaci Emil Havkić, Vesna Alaburić, Anto Nobilo, Ljubo Pavasović Visković, Veljko Miljević i Ivo Josipović.

10. Holiga: Hrvatska nema nogometni identitet. Mi nismo sigurni kako bismo trebali igrati, a kamoli zašto

PIXSELL

Aleksandar Holiga analizira koliko je nogomet utjecao na identitet pojedine nacije, njemačke, engleske ili španjolske. A hrvatski nogomet opisuje ovim riječima: “Mi ne znamo što nas čini specifičnima i nemamo pojma zašto nam se – usprkos nedostatku sustava – događaju toliki talenti. Mi nismo sigurni ni kako bismo trebali igrati, a kamoli zašto; hrvatski nogometni DNK ostaje nemapiran i neprepoznat, a nove ideje – sve da ih i ima – nemaju se kamo probiti i što izazvati, osporiti, jer ni stare nisu očvrsnute u konstantnom stanju nepostojanosti koje oduvijek traje”. Cijeli tekst nalazi se na ovom linku.

12. Prije 25 godina engleska se elita odvojila i formirala ligu; Saša Ibrulj piše o postanku Premiershipa

Profimedia, Actionplus

Navršava se 25 godina otkako se engleska elita odvojila i formirala svoju ligu. Tada je nastala institucija koju danas znamo pod imenom Premier liga. Saša Ibrulj objašnjava zbog čega je ona postala jedno od najzanimljivijih, najvažnijih i najkvalitetnijih sportskih natjecanja na svijetu. Tekst je ovdje.