Doznajemo: Vlada razotkrila sedamdeset državnih službenika koji su tajili da su pravomoćno osuđeni

Najviše 'skrivenih' presuda odnosi se na kaznena djela u prometu i krađe

02.04.2013., Zagreb - Zgrada Vlade povodom svjetskog dana autizma osvijetljena je plavim reflektorima. 
Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Prema informacijama dostupnim Telegramu, 70 državnih službenika pod ozbiljnom je prijetnjom otkaza jer je otkriveno da su pravomoćno osuđeni za različita kaznena djela o čemu nisu izvijestili poslodavca. Provjerom u kaznenoj evidenciji Ministarstva pravosuđa utvrđeno je ukupno 150 ljudi s takvim presudama. No, na pola njih takva zakonska odredba o otkazu ne može se primijeniti jer su državni namještenici ili djelatne vojne osobe. Za njih ne vrijedi isti zakon kao i za kategoriju državnih službenika.

Provjera za 50 tisuća ljudi

Kako smo uspjeli doznali ukupno je kroz provjeru prošlo 50 tisuća osoba u državnoj službi. Čini se da brojka od njih 70, koji poslodavcu, tj. ministarstvima, vladinim uredima (bez državnih agencija), nisu prijavili pravomoćne presude i nije tako visok. Zabrinjava, pak, činjenica da ne postoji standardni postupak kojim se tako nešto kontrolira. Do 2013. sudovi nisu imali obvezu obavještavanja o pravomoćnim presudama za državne službenike.

Ovu posljednju provjeru omogućili su podaci iz sustava centralnog obračuna plaća (COP), dakle, OIB zaposlenika koji je onda ‘provučen’ i uspoređen s bazom podataka u kaznenoj evidenciji.

Je li takav otkaz ustavan?

Iako je teško doći do detaljnijih podataka čini se da se najveći broj počinjenih kaznenih djela državnih službenika odnosi na krađe i prometne nesreće. Ova zakonska odredba, potpuno je sigurno, dovest će do velikih rasprava. Postavlja se pitanje je li ovakav zakon uopće ustavan. Nadalje, suštinski je sporno treba li državni službenik, primjerice pravomoćno osuđen za kazneno djelo ugrožavanja sigurnosti prometa na cestama, zbog toga ostati bez posla.