Vlada u Kongu ove godine možda neće održati izbore. Naime, tvrde da su im preskupi

Odgađanje izbora je izazvalo političku krizu u zemlji

Congolese President Joseph Kabila (C) shakes hands during a special joint session of parliament the day after Prime Minister Augustin Matata resigned to make way for an opposition figure in line with a controversial deal that effectively extends the president's term in office, on November 15, 2016 in Kinshasa. 


The decision to delay presidential polls until at least late 2017 was part of a deal agreed in October by the government and fringe opposition groups that has been boycotted as a sham by the mainstream opposition. / AFP PHOTO / JUNIOR D.KANNAH
FOTO: AFP

Iako je ovo izborna godina za Kongo, postoje indicije da se dugo iščekivani izbori ipak neće održati. Razlog je taj što su izbori su preskupi pa je jedan vladin dužnosnik prošloga tjedna jednostavno sugerirao da se ne održe, piše Washington Post. “Teško je misliti da možemo prikupiti 1,8 milijardi dolara ove godine”, rekao je Pierre Kangudia Mbayi, ministar zadužen za proračun.

“U ovoj fazi, preferiram jezik iskrenosti”, dodao je Mbayi na press konferenciji koju je održao. Cijena izbora od 1,8 milijardi dolara je iznos koji je lani procijenilo Nezavisno državno izborno povjerenstvo (CENI). Zaista se radi o velikom iznosu, prema procjenama, to je gotovo dvije trećine od onoga koliko su koštali američki presjednički izbori 2016. godine.

Građani žele da Kabila odstupi

Dužnosnici kažu kako se radi o sredstvima potrebnim za registraciju više od 30 milijuna glasača u ogromnoj zemlji s lošim prometnim vezama, u kojoj se izbori ne održavaju redovito. Iz CENI-a su već krajem prošle godine najavili kako je dvojbeno hoće li se uspjeti registrirati svi glasači prije 2018. godine. Sigurno je da takvo obrazloženje neće umiriti kritičare trenutnog lidera Josepha Kabile, koji je predsjednik Konga od 2001., kada je naslijedio svog oca koji je ubijen.

Kabila će na kraju svog drugog mandata u studenom morati odstupiti jer ustav Konga ne dozvoljava tri mandata. Istraživanja javnog mnijenja ukazuju na to da većina građana Konga žele da Kabila odstupi i napravi mjesto za novog vođu. No, Kabila je odbio napustiti dužnost sve dok novi predsjednik ne bude izabran. Odgađanje izbora je izazvalo političku krizu u zemlji, u nasilnim prosvjedima protiv Kabile, koje je trebala gušiti i policija i vojska, najmanje je 20 osoba poginulo.

Problemi sa samovoljom lidera u Africi

Iako je na kraju postignut dogovor da će izbori biti održani prije kraja 2017. godine, najnovije najave ministra Mbayija upućuju na to da bi moglo doći i do nove odgode. No, Kongo nije izoliran slučaj države u kojoj postoji ozbiljan problem sa samovoljom lidera koji ne žele odstupiti. Zapravo diljem cijelog područja subsaharske Afrike, a i kontinenta, države se susreću sa sličnim problemima, s liderima koji na vlasti pokušavaju opstati čak i desetljećima, kršeći pritom demokratske procedure.

Naposljetku, kada su takvi lideri i prisiljeni napustiti ured, često ne odustaju od borbe, tako je recimo predjsednik Gambije Yahyyah Jammeh nakon 22 godine vlasti napustio ured tek kada su su zaprijetili da će ga vojska smijeniti silom. U Kongu pak nikada nije došlo do mirne primopredaje vlasti, uvijek je u tim situacijama dolazilo do eskalacije nasilja.

Napetosti između sadašnje vlade Kabila i njegovih oponenata dodatno su se uvećale nakon što je prošlog mjeseca umro lider opozicije Etienne Tshisekedi. Država je u velikim gospodarskim problemima, prema procjenama mnogi građani žive sa samo dan dolara na dan, unatoč tome što je Kongo država iznimno bogata mineralima.