Vlado Azinović u božićnom broju Telegrama otkriva da su islamisti u BiH planirali napad do kraja godine
Vodeći ekspert za terorizam u regiji za Telegram govori o prijetnji u BiH
Federalna policija Bosne i Hercegovine uhitila je 11 osoba zbog sumnji za terorističke aktivnosti i povezanost s radikalnim islamističkim skupinama. O toj i ostalim temama razgovarali smo s Vladom Azinovićem, profesorom sarajevskog Fakulteta političkih znanosti i vjerojatno najvećim stručnjakom za terorizam na ovom području.
TELEGRAM: Kako komentirate ova posljednja uhićenja?
AZINOVIĆ: Jutrošnja akcija FUP-a potvrđuje pretpostavku da veća urbana središta u BiH, a prije svih Sarajevo, postaju središta okupljanja i djelovanja militantnih selefijskih skupina. Akcija je izvedena i dijelom po saznanjima dobivenim tijekom istrage nedavnog terorističkog napada u Rajlovcu, također jednom od sarajevskih predgrađa u kojima djeluju ovakve skupine.
Postoje naznake da je ova skupina pripremala terorističke aktivnosti koje je namjeravala izvesti pred kraj godine. Akcija je izvedena u tijesnoj suradnji s Tužiteljstvom BiH i Obavještajno-sigurnosnom agencijom i za očekivati je da će prikupljeni dokazi biti dovoljni za podizanje optužnica protiv jednog broja danas privedenih osoba.
Akcija potvrđuje da veća urbana središta u BiH, a prije svih Sarajevo, postaju centri djelovanja selefijskih skupina
TELEGRAM: Postoje li u Bosni i Hercegovini kampovi za obuku džihadista?
AZINOVIĆ: Klasični logori u koje se dolazi i u njima boravi neko vrijeme te uči baratati oružjem i eksplozivom nisu nikada otkriveni. Godinama slušamo takve tvrdnje. Pouzdano znam da ih agencije za provedbu zakona uvijek istraže, ali da nikada nisu našle dokaze koji bi potvrdili te navode. Osim toga, po broju poginulih državljana u Siriji i Iraku, BiH prednjači u odnosu na sve druge zemlje iz kojih dolaze strani ratnici. To posredno ukazuje na to da prije odlaska na strana ratišta ti ljudi nisu imali neku posebnu obuku u BiH i da puno ginu i zbog neobučenosti i nepripremljenosti za rat.
TELEGRAM: Neki mediji tvrde da postoji najmanje 35 vehabijskih enklava. Je li taj broj točan i koliko su opasne takve enklave?
AZINOVIĆ: Mediji tvrde svašta, a osobito nakon napada u Parizu. Objavljeno je mnogo potpunih besmislica. Što je to uopće vehabijska enklava? Tko ih je prebrojio? I na temelju čega netko zna tko je vehabija? Na temelju toga što nose brade i skraćene nogavice na hlačama? Imate veliki broj selefija koji se uopće ne nose tako. I tko će njih prepoznati i prebrojiti? Osim toga, velika većina vehabija, kako ih nazivate, potpuno je nenasilna. Ne podržava nasilje niti se u njemu angažira.
Znatno više selefija živi u većim gradovima negoli u izoliranim zajednicama u zabačenim dijelovima BiH. Podsjetit ću vas da počinitelji posljednja dva teroristička napada koja su se dogodila ove godine u BiH – na policijsku stanicu u Zvorniku i na dvojicu vojnika Oružanih snaga – uopće nisu ni bili vehabije.
TELEGRAM: Do kakvih promjena je došlo u službama sigurnosti nakon što je Enes Omeragić ubio dvojicu vojnika?
AZINOVIĆ: Nije došlo ni do kakvih promjena, niti treba mijenjati nešto u agencijama. BiH je nefunkcionalna država i nju treba mijenjati. Uzmite za primjer događaje nakon napada na vojnike u Rajlovcu. Županijski i državni tužitelj sporili su se o nadležnosti u ovom slučaju dok su istražni policijski timovi iz više agencija čekali odluku o tome koja će od njih pristupiti mjestu zločina.
Dva tužitelja se svađaju, tri forenzička tima čekaju, a čovjek leži mrtav u kući zato što je već počinio samoubojstvo nakon napada.
TELEGRAM: Ministar Crnadak izjavio je da se BIH službe sigurnosti mogu nositi s terorizmom.
AZINOVIĆ: Pa, posao je svakog ministra u vladi da takvo što kaže. Promijenjeni karakter terorizma u kojem se sada angažiraju i osobe koje uopće nisu bile “na radaru” sigurnosnih agencija, vrlo je teško prevenirati i s njime se uspješno nositi. Bojim se da će s vremenom biti sve više praktičnih potvrda te ocjene, i kod nas i drugdje u svijetu. Uzmite za primjer Enesa Omeragića, on uopće nije ni bio vehabija ili selefija.
Riječ je o duboko traumatiziranoj osobi koja je kao dijete svjedočila samoubojstvu majke. To je trauma, rana na duši, koja se teško može zaliječiti tijekom života. Omeragić nikad nije bio sigurnosno zanimljiv obavještajnim službama. Bio je poznat kao sitni recidivist, povremeni korisnik i preprodavač droge koji je odslužio nekoliko mjeseci zatvora.
No, ništa iz njegova profila nije upućivalo na to da bi mogao biti potencijalni terorist. Nekoliko sati prije nego što je napao i ubio dvojicu pripadnika Oružanih snaga BiH, obnovio je prijavu na zavodu za zapošljavanje. On ni po čemu nije bio tipični radikalni ili militantni selefija.
Ne bih radikalizaciju vezivao samo uz muslimane. Na ovom prostoru svjedočimo kako su tome bili podložni i drugi
TELEGRAM: Postaje li Bosna rasadnik terorizma, kako je izjavio ministar Mektić?
AZINOVIĆ: Vidite, meni se baš čini da Belgija postaje rasadnik terorizma. I Francuska. I Sjedinjene Američke Države.
TELEGRAM: Zašto mislite da je Belgija leglo terorizma?
AZINOVIĆ: Leglo je malo gruba riječ, ali izvjesno je da Belgija predstavlja pogodno tlo za takve osobe. Belgija je demokratska država, u kojoj postoji sloboda govora, visoki standardi zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda i gdje postoji jedno multikonfesionalno i multietničko društvo, ali očito je da postoji i problem integracije druge generacije imigranata.
Oni ne dijele identitet svojih roditelja koji su pobjegli iz matičnih sredina u kojima se lošije živi i sjećaju se iz čega su otišli. Mladići koji su počinili teroristički napad u Parizu, nisu se osjećali ni kao Belgijci, ali niti kao Marokanci ili Alžirci.
Postavlja se pitanje može li Belgija, koja ima problema s integracijom dviju većinskih zajednica, flamanske i valonske, uspješno napraviti mjesta za nekog trećeg. I to za nekog tko izgleda drukčije, dolazi iz drugog dijela svijeta, možda ima drukčiju boju kože i drukčije se moli Bogu.
TELEGRAM: Jesu li napadi u Parizu rezultat propusta francuskih službi sigurnosti?
AZINOVIĆ: Nakon terorističkih napada u Parizu, francuska policija objavila je da postoji oko 12.000 sigurnosno zanimljivih osoba. Međutim, kako biste sve aktivnosti samo jedne takve osobe djelotvorno pratili 24 sata dnevno, potrebno je dvadesetak ljudi koji rade u najmanje tri smjene. Učinkovito pratiti toliki broj ljudi, praktički je nemoguće.
TELEGRAM: Ako je tako teško pratiti toliki broj ljudi, što država može učiniti?
AZINOVIĆ: Svaka država mora se braniti i represijom, ali smatram da su policija i pravosuđe posljednja crta obrane svakog demokratskog društva. Prije toga, moramo reagirati kao društvo, od obitelji, škola, medija i organizacija civilnog društva i angažirati se u prevenciji radikalizacije u nasilni ekstremizam. Prevencija je najdjelotvorniji oblik borbe protiv terorizma.
TELEGRAM: Trebaju li obavještajne agencije susjednih zemalja nadzirati prostor BiH?
AZINOVIĆ: One to vjerojatno već svakako rade, u mjeri u kojoj su za to sposobne i sukladno interesu koji imaju za taj prostor. Međutim, te službe to rade za vlastite potrebe. Ne znam zašto bi to radile za potrebe BiH. Ne mislim da itko može bolje nadzirati stanje u nekoj zemlji od njene matične službe. To vrijedi i za BiH. Čudna mi je malo ta iznenadna i silna briga za BiH. Ništa što se ovdje događa nije počelo ni jučer, niti je počelo slučajno.
Sve o čemu su se sada svi raspisali i raspričali u BiH postoji već više od 20 godina. Očito je da je nekome to do sada odgovaralo, ili barem nije smetalo, a kada se kontekst promijenio, svi su se oko nas odjednom, kao, zabrinuli i sad bi svi, kao, pomagali.
TELEGRAM: Kakav sigurnosni rizik predstavljaju stotine tisuća izbjeglica što ulaze u EU?
AZINOVIĆ: Toliki priljev ljudi, od bilo kuda, pa čak i savršeno dobro organiziran, uvijek nosi neku vrst sigurnosnog izazova. Znamo li da dobar dio tih ljudi dolazi bez osobnih dokumenata, da se na granicama pojavljuju tisuće djece bez roditelja, da ISIL nastoji proširiti konflikt na europski kontinent i isprovocirati globalizaciju sukoba koristeći i izbjeglički val u koji ubacuje svoje ljude, jasno je da se suočavamo s vrlo zahtjevnim, netradicionalnim i složenim sigurnosnim izazovom.
TELEGRAM: Što s ostalim muslimanskim zajednicama u susjedstvu? Prijeti li, primjerice, muslimanima Sandžaka radikalizacija?
AZINOVIĆ: Ne bih nipošto radikalizaciju vezivao samo uz muslimane. To je užasno predrasudno i zapravo svjedoči o prevlađujućem stanju svijesti koje nikako ne može pomoći. Posljednjih četvrt stoljeća na ovom prostoru zorno svjedoči o tome kako su radikalizaciji u ekstremističko nasilje, temeljenoj na umišljenoj ili stvarnoj ugroženosti svog kolektivnog identiteta, podložni i drugi.
Upravo takvo tendenciozno i redukcionističko interpretiranje stvarnosti posredno pridonosi radikalizaciji muslimana. Što se muslimana u Srbiji tiče, oni su manjina, a manjinske su zajednice uvijek izložene riziku da budu brže i lakše radikalizirane negoli identitetske matice iz kojih potječu, ali i da budu lakše izmanipulirane. Ne mislim, međutim, da su muslimani u Srbiji antagonizirani prema toj državi, kao ni prema većinskoj zajednici s kojom žive.
Intervju je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 24. prosinca 2015.