Vodeći ekonomisti za Telegram analiziraju uznemirujuću prognozu Bilda da ćemo završiti kao Grčka
Ekonomisti se slažu da su potrebne dubinske promjene u gospodarstvu
Razgovarali smo s nekoliko hrvatskih ekonomista kako bismo doznali njihovo mišljenje o tome čeka li Hrvatsku doista grčki scenarij. U jučer objavljenom tekstu popularni njemački tabloid Bild kritizirao je hrvatsku Vladu, a posebno sporost reformi te naglasio da postoji mogućnost ponavljanja grčkog scenarija u Hrvatskoj.
“Nakon ponovljenih apela Europske komisije Hrvatska konačno mora pokazati da ozbiljno misli poštovati principe pravne države”, kazao je Peter Ramsauer, zastupnik konzervativnog njemačkog CDU i predsjedavajući parlamentarnog Odbora za gospodarstvo. Kazao je kako je to vrlo važno za hrvatsko gospodarstvo. “To očekuje i Europa i svi koji u nju žele ulagati”, zaključio je Ramsauer.
1. Martina Dalić: Financijska tržišta na kojima se Hrvatska zadužuje znaju da neće biti velikih reformi i čekaju izbore
Nezavisna zastupnica u Hrvatskom saboru i ekonomistica Martina Dalić kaže da postoji mogućnost da Hrvatska doživi takozvani grčki scenarij. Međutim, Dalić ističe da takav scenarij može dočekati Hrvatsku samo ako ne dođe do nekih stvarnih promjena i ako se nastave trenutni ekonomski i fiskalni pokazatelji.
“Po mom mišljenju, financijska tržišta na kojima se Hrvatska zadužuje čekaju izbore. Dosadašnjoj vladi istječe mandat i ne treba očekivati nikakve značajnije promjene. Tržišta čekaju s kakvim će programom doći iduća vlada”, rekla je Martina Dalić u razgovoru za Telegram.
Budući da postoji ograničen broj institucija koje posuđuju Hrvatskoj, oni moraju pažljivo pratiti sve ekonomske promjene u Hrvatskoj. “Ti ljudi dobro prate i poznaju ekonomsko i političko stanje u Hrvatskoj. To stanje ponekad bolje razumiju nego što to ljudi koji predstavljaju Hrvatsku misle ili očekuju”, kaže.
Čak ni program kvantitativnog popuštanja Europske centralne banke nije rješenje hrvatskih problema, smatra. “Draghijev program kvantitativnog popuštanja je tržište EU preplavio novcem. Hrvatske kamatne stope su na povijesno niskoj razini, ali nisu posljedica naše izvrsnosti. Ovako niske kamatne stope posljedica su tržišta na kojem Hrvatska nije pridonijela. Strukturno slične države poput Mađarske i Rumunjske imaju znatno niže kamatne stope od nas.”
Dalić ističe i nepovjerenje financijskih tržišta i institucija na kojima se Hrvatska zadužuje. Naime, postoji nešto što se naziva premija na hrvatski rizik koja po nekoliko postotnih bodova diže kamate na kredite Hrvatskoj.
2. Velimir Šonje: Zbog tempa rasta javnog duga usporedbe Grčke i Hrvatske više ne spadaju u domenu fantastike
Velimir Šonje, predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, ima slična pesimistična očekivanja: “Iako su prije koju godinu bile nategnute, usporedbe Grčke i Hrvatske više ne spadaju u domenu fantastike. Naprotiv, tempo rasta hrvatskog javnog duga, u postotku BDP-a, toliko zabrinjava da su te usporedbe na mjestu. Iako to ne znači da će se grčki scenarij za Hrvatsku sigurno dogoditi sutra”, kaže Šonje.
Dalić i Šonje se slažu da je Hrvatska visoko zadužena zemlja te da je trenutni udio javnog duga u BDP-u od oko 80% jako visok i da je još veći problem to što ne pokazuje nikakve indikacije smanjivanja. Naprotiv, Šonje naglašava da je u roku od 2 godine dostižna i granica od 100%.
Šonje kaže: “Hrvatska već sada ima najveći javni dug, u postotku BDP-a, među zemljama nove Europe. Eventualni, blagi gospodarski oporavak sam po sebi neće riješiti problem. Najviše brine to što Hrvatska već sada iz proračuna za kamate plaća iznos koji je jednak 3,5% BDP-a. Više u EU plaćaju samo Irska, Grčka, Italija, Mađarska i Portugal, s tom razlikom što se u tim zemljama udjel kamata nalazi na putanji pada, a u Hrvatskoj ima izglede za rast”.
3. Damir Novotny: Hrvatski javni sektor nije ni približno sredio vlastite financije, no ipak još uvijek nije kao grčki
Damir Novotny, konzultant i partner u T&MC Group, također je naglasio potrebu za temeljitim promjenama. “Javni sektor nije ni približno sredio financije, postoje veliki manjkovi, javni dug raste, postoji snowball efekt koji samo povećava javni dug. Doduše, ne u tim razmjerima kao u Grčkoj. Postoji prešutni konsenzus za očuvanjem statusa quo. Nemoguće je da i jedna i druga velika politička stranka odbija reforme”, izjavio je Novotny za Telegram.
Procedura prekomjernog proračunskog deficita pravila su kojima se predviđaju mjere EU prema državama članicama čije javne financije nisu u skladu s odgovarajućim pravilima, a Novotny upozorava da Hrvatska nije učinila ništa ili tek vrlo malo u okviru pravila kontrole prekomjernog proračunskog manjka.
To upozorenje dobiva na važnosti kad se usporede uvjeti koji su postavljeni pred države članice EU za izbjegavanje sankcija. Da bi izbjegle bilo kakav oblik sankcija, države članice moraju imati zdrave javne financije, što se ogleda u tome da proračunski manjak nije veći od 3% BDP-a i da javni dug ne premašuje 60% BDP-a, stoji na stranicama Europskog parlamenta.