Vrhovni sud kaže da se u Hrvatskoj godinama nezakonito prisluškivalo; mnogi slučajevi sad bi mogli pasti
Puno je slučajeva u kojima će se okrivljenici moći pozivati na ovaj stav
Vrhovni sud svojom najnovijom odlukom upravo je potvrdio da su ljudi u Hrvatskoj godinama nezakonito prisluškivani. Istovremeno je napravio i ozbiljan zaokret u svom dosadašnjem odlučivanju o nezakonitosti manjkavo obrazloženih sudskih naloga što su se izdavali za to tajno praćenje i prisluškivanje. I to gotovo cijelo desetljeće.
Ovo se može zaključiti nakon što je Vrhovni sud potvrdio odluku Županijskog suda u Zagrebu da kao nezakonite dokaze iz sudskog spisa izdvoji naloge na osnovu kojih su prisluškivani nekadašnji potpredsjednik HFP-a Ivan Gotovac i poduzetnik Svjetlan Stanić, što je rezultiralo njihovim uhićenjem. Riječ je o poznatoj ‘aferi peka’ u kojoj je Stanić Gotovcu nudio kao mito peku i plaćeno ljetovanje, ne bi li mu pomogao da po povoljnijim uvjetima stekne dionice Dalmacijavina i splitskoga hotela ‘Bellevue’ iz portfelja HFP-a. Gotovac je bio uhićen 2007, a Stanić se predao tijekom 2008. godine.
Nalozi na osnovu kojih su im prisluškivani razgovori izdvojeni su nedavno iz sudskog spisa na zahtjev njihove obrane u procesu što se već četvrti put ponavlja na Županijskom sudu u Zagrebu – prvi put su bili osuđeni, a druga dva puta oslobođeni krivnje. Odluku o izdvajanju tih naloga kao nezakonitih dokaza, unatoč žalbi USKOK-a, potvrdio je sada i Vrhovni sud. Taj isti sud u svim ranijim odlukama nije prihvaćao tvrdnje odvjetnika da se radilo o nedovoljno obrazloženim nalozima i sve ih je vraćao u sudske spise.
Jedan od najeksponiranijih takvih slučajeva u posljednje vrijeme, u kojem se također pokušalo izdvojiti naloge kao nezakonite, bio je onaj gradonačelnika Milana Bandića. Vrhovni sud je lani u prosincu zaključio da su ti nalozi zakoniti. O valjanosti sudskih naloga za tajno praćenje odlučuje se još i u slučaju prodaje informacija iz tajnih USKOK-ovih istraga, zasigurno najtežem korupcijskom skandalu u Hrvatskoj koji otkriva duboku spregu politike i kriminala.
Prisluškivanje i praćenje predstavljaju duboko zadiranje u privatnost i stav je Europskog suda za ljudska prava da bi mu istražitelji trebali pribjegavati samo u krajnjoj nuždi. Zbog toga je ova najnovija odluka Vrhovnog suda još zanimljivija, a evidentno je da će imati posljedice i na prošle i na buduće sudske procese. Telegram je analizirao kako je došlo do ove promjene stava Vrhovnog suda.
1. Sudski ‘slučaj Dragojević’ nije ostao usamljen
Nakon što se u siječnju 2015. pojavila presuda Europskog suda za ljudska prava u ‘slučaju Dragojević’, brojni okrivljenici počeli su se pozivati na nju. I dok su je hrvatski sudovi ignorirali, Europski sud za ljudska prava donio je još dvije s identičnim zaključkom – nedovoljno obrazloženim sudskim nalozima za prisluškivanje u Hrvatskoj se krši privatnost okrivljenika.
Ante Dragojević optužen je kao krijumčar droge. Bio je prisluškivan tijekom 2007. godine, da bi dvije godine kasnije bio proglašen krivim. Sud u Strasbourgu zaključio je kako sudski nalozi na osnovu kojih ga se tajno nadziralo nisu bili dovoljno obrazloženi.
Telegram je pisao kako je manjkavost sudskih naloga u Strasbourgu uspio dokazati i Josip Matanović, još jedan bivši potpredsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji je u međuvremenu osuđen na 12 godina zatvora zbog korupcijskog skandala. Treći slučaj u kojem je Europski sud za ljudska prava utvrdio da se u Hrvatskoj prisluškuje bez valjano obrazloženih naloga je onaj Damira Bašića iz Slavonskog Broda. On je već odslužio pet godina kazne zbog sudjelovanja u krijumčarskom narko-lancu.
2. Stanić i Gotovac pozivaju se na ‘slučaj Dragojević’
Na ‘slučaj Dragojević’ pozvali su se i Gotovac i Stanić tražeći da se utvrdi kako su prisluškivani nezakonito. No, sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu u svibnju ove godine taj je njihov zahtjev odbilo. Obrana se žalila, a Vrhovni sud RH vratio je slučaj na ponovno odlučivanje nižem sudu. I usput ga još jednom podsjetio upravo na ‘slučaj Dragojević’.
Nakon toga, vijeće koje sudi Gotovcu i Staniću mijenja odluku. Prihvaća zahtjev obrane za izdvajanjem naloga za prisluškivanje okrivljenika kao nezakonitih dokaza. Referira se na ‘slučaj Dragojević’ i zaključuje kako su nalozi izdani za prisluškivanje Ivana Gotovca doista bili nedovoljno obrazloženi. U novom sudskom rješenju, među argumentima za prihvaćanje zahtjeva obrane, bio je naveden i ‘slučaj Matanović’. Ocijenjeno je da se na osnovu takvih naloga nije moglo zadirati u privatni i obiteljski život okrivljenika, odnosno tajno ih prisluškivati. Zato oni i predstavljaju nezakonite dokaze.
3. Što je već rekao Europski sud za ljudska prava
“Zadirati na ovaj način u prava okrivljenika može se samo u skladu sa zakonom i to u interesu nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti, gospodarske dobrobiti zemlje, sprječavanja nereda ili sprječavanja zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih kako to i navodi Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava. To što postoji sumnja da je počinjeno kazneno djelo, koje je citirano u nalogu, nije dovoljno”, stoji u obrazloženju Vrhovnog suda RH kojim je odbijena žalba USKOK-a.
“To što je sudac istrage prihvatio zahtjev USKOK-a za izdavanje mjera tajnog nadzora također nije dostatno”, dodaje se u obrazloženju. USKOK je, naime, tvrdio da je sudac mogao i odbiti izdavanje naloga.
“Ovakav stav državnog odvjetnika sugerira da obrazloženje ovih naloga, iako ga odredbe Zakona o kaznenom postupku izrijekom zahtijevaju, uopće ne bi bilo potrebno, jer bi šutnja istražnog suca u takvim nalozima predstavljala zaključak o njihovoj dopuštenosti. Takav stav je pogrešan i
potpuno suprotan stavovima u presudama Europskog suda za ljudska prava. Naime, taj sud je u presudama Dragojević protiv Hrvatske i Matanović protiv Hrvatske izrazio svoj stav prema kojem je dotadašnje postupanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske pogrešno”, navodi se dalje u dijelu obrazloženja u kojem se podsjeća na raniju sudsku praksu.
4. Kakve su posljedice ove odluke Vrhovnog suda?
Do sada su sudovi odbijali zahtjeve obrane za izdvajanjem naloga kao nezakonitih uz obrazloženje da se sve evenutalne sumnje mogu rješavati tijekom glavne rasprave nakon koje se donosi presuda. No, to je već u ‘slučaju Matanović’ Europski sud za ljudska prava ocijenio nedostatnom zaštitom od potencijalne zlouporabe. Naime, time se otvaraju vrata proizvoljnosti jer se dozvoljava provođenje tajnog nadzora suprotno zakonom propisanom postupku.
“Vrhovni sud Republike Hrvatske je prihvativši stavove o ovom pravnom pitanju izražene u presudama Europskog suda za ljudska prava revidirao svoj stav”, priznaju vrhovni suci.
Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali tvrde kako će se nakon ove odluke Vrhovnog suda svi okrivljenici, koji sumnjaju u zakonitost naloga na osnovu kojih su tajno praćeni i prisluškivani, sada moći pozivati na taj novi pravni stav. Doduše svaki slučaj će se pojedinačno razmatrati, ali nije isključeno da će biti i novih odluka o dokazima, a onda eventualno i drugačijih presuda.
Josip Matanović i Damir Bašić već su tražili obnove postupaka.