Nekad je nužno odabrati stranu

Vladimir Putin je već dobio rat u Ukrajini, smatra Washington Post

Rat više nije u centru pozornosti medija i pretvara se u zamrznuti sukob

FOTO: AFP/AFP

Rat u Ukrajini više nije na naslovnicama svjetskih medija. Prije 18 mjeseci kada je ruski predsjednik Vladimir Putin anektirao Krim, te nakon što je krenula pobuna u Donbasu, vijesti iz Ukrajine bile su na prvim stranicama. Putin je oštro osuđivao zapadne sanckije. Odnosi Istok – Zapad bili su prilično loši, a diplomati su se pitali svjedoče li početku drugog hladnog rata, piše Washington Post.

Sada je Ukrajina, kao europska kriza, pomalo izgubila na važnosti. Jedan od razloga je taj što su migranti iz afričkih i arapskih zemalja preokupirali Europu, dok su Sjedinjene Države zaokupljene predsjedničkim izborima. No, postoji još jedan jednako važan razlog. Čini se kako je Putin dobio svoj mali rat u Ukrajini, te kako njegovi kritičari sa Zapada to mogu tek promatrati u nemoćnom bijesu, piše Washington Post.

Jedna od najvećih Putinovih odluka

Grafit na Krimu
Grafit na Krimu AFP/AFP

Putin je suočen s jednom od najvećih odluka svojeg predsjednikovanja: hoće li postići dogovor s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom ili će otvoreno poslati svoje tenkove i vojnike u rat. Na iznenađenje mnogih promatrača, ukrajinska vojska i paravojne formacije daleko su od pobjede protiv pro ruskih pobunjenika. Suočen s porazom, Putin je udvostručio svoje snage.

Početkom ove godine, njemačka kancelarka Angela Merkel požurila je dogovoriti još jedan prekid vatre, premda je znala, kao što je znao i američki predsjednik Barack Obama da primirje velikim dijelom ovisi o tome hoće li Porošenko produžiti legitimitet i dati autonomni status pobunjenim regijama u Ukrajini. Bila je to gorka pilula za Porošenka, Njemačka i SAD spremni su mu ponuditi tople riječi podrške, ali skromnu financijsku i vojnu pomoć.

Zamrznuti konflikt

Putin je ukrajinski sukob pretvorio u zamrznuti konflikt baš kao što je to učinio u Gruziji 2008. godine. Međutim, morao je platiti visoku cijenu, rusko gospodarstvo je doživjelo veliki pad, a u padu je i njegov ugled.

Putinov stav prema Ukrajini sličan je stavu ostalih ruskih čelnika prema toj zemlji, nastavlja Washington Post. Putin govori o “težnjama Rusije”, “povijesnoj Rusiji”, “drevnoj Rusiji” i tome da su Rusija i Ukrajina povezane zajedničkom poviješću više od tisuću godina.

Ruski predsjednik može tolerirati neovisnu Ukrajinu sve dok je “prijateljski” nastrojena prema ruskim nacionalnim interesima. Putin je dao naslutiti kako bi želio sazvati konferenciju poput Jalte na kojoj bi on i ostali svjetski lideri mogli ponovno iscrtati kartu Europe poslije 1991. godine. Tako nešto nije vjerojatno, ali Putin misli da ima vremena. Zapadne protivnike vidi kao slabe, podijeljene, korumpirane i možda, u ovim okolnostima, spremne postići dogovor koji bi išao u njegovu korist.