Zamolili smo istaknutu stručnjakinju da nam pojasni zbrku oko ustavne tužbe, Sveučilišta, Borasa i Barišića
Razgovarali smo s profesoricom ustavnog prava Sanjom Barić
U emisiji Otvoreno, na temu slučaja ministra Barišića, rektor Damir Boras objavio je kako je Sveučilište u Zagrebu podnijelo ustavnu tužbu protiv Odbora za etiku u znanosti. Odbor si je, kako je rekao rektor, “protuzakonito proširio ovlasti”.
Naime, pod vodstvom bivšeg predsjednika, a sadašnjeg člana Odbora, Vlatka Silobrčića, donesen je novi Kodeks, koji ga hijerarhijski postavlja iznad etičkih odbora fakulteta i sveučilišta.
Zato je saborski Odbor za etiku u znanosti uopće i mogao raspravljati o prijavi protiv gospodina Barišića, iako su istu prijavu ranije odbacila dva etička odbora na sveučilištima u Splitu i Zagrebu. Sveučilište sada tvrdi da je takvo proširenje ovlasti neustavno, stoga su se obratili Ustavnom sudu.
Zamolili smo istaknutu ustavnu stručnjakinju, profesoricu Sanju Barić, da nam malo pojasni situaciju.
Svrha odbora je da radi to što je napravio
“Odbor za etiku u znanosti ustanovljen je Zakonom o znanosti, a kada teleološki pogledate njegove odredbe, svrha tog odbora jest da prati, proučava, i nadzire određene pojave u znanosti. Osim te općenite svrhe, taj Odbor postavljen je dosta krezubo”, objašnjava profesorica Barić.
Stoga, nastavlja, smatra da sporno proširenje nije oprečno zakonskoj svrsi Odbora. Istina je da ne postoji konkretna zakonska odredba koja izričito govori o tome da Odbor može napraviti to što je napravio, no nadopuna Kodeksa kojom si je Odbor proširio ovlasti logična je posljedica svrhe s kojom je Odbor nastao. “Osim ako Odbor nije tu samo zato da izgleda lijepo”, kaže.
“Prema tome, tvrdnja na koju se poziva Sveučilište, kako se svaka promjena propisa, posebno kad se radi o državnim tijelima, mora temeljiti na konkretnoj zakonskoj odredbi jest točna, ali po mojem mišljenju takvo je proširenje posve logično, pravno i svrhovito, jer proizlazi iz svrhe postojanja Odbora. U tom je smislu moje mišljenje da takvo proširenje nije protuzakonito, a time ni protuustavno. To je moje mišljenje kao, s jedne strane ustavnog pravnika, a s druge stane osobe koja radi u sustavu znanosti kao sveučilišni profesor”, kaže Barić.
Barišićeva obrana je politička
Profesorica nam je pritom rekla kako “nije optimistična” u vezi odluke Ustavnog suda u ovom slučaju. “Kada gledate podnositelje prijedloga ove ocjene ustavnosti, dakle Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet u Zagrebu koji je u sklopu Sveučilišta, pa i rektorski zbor – iako je formalno prijedlog podnijelo Sveučilište – ja mogu shvatiti da Ustavni sud može prihvatiti mišljenje tih institucija koje bi po svojoj poziciji trebale imati autoritet u tumačenju vrijednosti etike u znanosti”, kaže Barić.
Procedura je važna i treba je poštovati. Barić kaže da nema problema s tim da Ustavni sud štiti porceduru. Problem bi u tom slučaju bio to što bi se iz vida izgubio sadržaj. To što je Odbor zaključilo i dalje bi ostalo tako. “Mi naprosto moramo biti legalisti, ali ne smijemo izgubiti iz vida da činjenično utvrđenje stoji. Moramo konačno početi funcionirati učinkovito. Ako se novi Kodeks doista ukine, Sabor bi morao pod hitno regirati i izmijeniti Zakon o znanosti i postaviti mehanizam jasne kontrole državnog Odbora za etiku”, kaže Barić.
Kaže da je Barišićeva obrana prema kojoj ga se progoni na političkoj osnovi zapravo argument u zrcalu. Barišić se, smatra, brani politički, umjesto da se brani sadržajno. “Govori kako ga politički napadaju, a zapravo je obrana politička. To je dosta važno reći. Ne možemo stalno gledati samo proceduralne aspekte, ovdje se radi o etici u znanosti”, smatra.