Zanimljiva anketa: ljudi u zapadnim zemljama imaju puno veći problem s islamom, nego ljudi u islamskim s kršćanstvom
Muslimansko vijeće naručilo je anketu uoči povijesnog posjeta pape Franje Bliskom istoku
Uoči prvog posjeta pape Franje Bliskom istoku, prvog pape u povijesti koji je posjetio taj dio svijeta, Muslimansko vijeće starješina naručilo je od agencije YouGov opširno istraživanje o odnosu građana spram raznih religija. Anketa je provedena u SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj te u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Egiptu, Alžiru i Saudijskoj Arabiji.
Gotovo 50 posto ispitanika u Francuskoj i Njemačkoj, a skoro 25 posto u SAD-u i Velikoj Britanij, smatraju da postoji sukob između društvenih vrijednosti u njihovim zemljama te islama. U Francuskoj 49 posto ljudi ima negativan odnos spram islama, dok ih 19 posto takav odnos ima prema judaizmu, 15 posto prema kršćanstvu, 13 posto prema hinduizmu, 14 posto prema sikhizmu i 9 posto prema budizmu.
Odnos prema kršćanstvu na Bliskom istoku
U Njemačkoj čak 53 posto ispitanika doživljava islam na negativan način, u usporedbi s 10 ili 22 posto onih koji se na taj način odnose spram drugih religija. U SAD-u i Velikoj Britaniji te su brojke znatno manje što pokazuje da su ta društva puno tolerantnija. Pa tako negativan odnos spram islama u SAD-u ima 37 posto ispitanika, a u Velikoj Britaniji 32 posto. Zanimljivo da se sličan broj ispitanika u tim zemljama na negativan način odnosi i spram drugih religija.
Istraživanje je pokazalo da je situacija na Bliskom istoku bitno drugačija. Oko 25 posto ispitanika u Saudijskoj Arabiji smatra da postoji sukob između njihovih vrijednosti i načina života te kršćanstva, u Alžiru 22 posto ljudi ima nepovoljan odnos spram kršćanstvu, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima 13 posto te u Egiptu 7 posto.
U Saudijskoj Arabiji i Alžiru više od 50 posto ispitanika ima negativan odnos spram judaizma, a u Egiptu oko 40 posto, što je posljedica sukoba između arapskih država i Izraela oko Palestine. Zanimljivo je da su te brojke vrlo slične kad se u tim državama govori o odnosu spram hinduizma, sikhizma i budizma.
Ključan sastav stanovništva Arapskih Emirata
Situacija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima bitno je drugačija pa je vjerojatno i to jedan od razloga zašto je papa Franjo odabrao baš tu državu za svoju prvu posjetu Bliskom istoku. U UAE oko 25 posto ima negativan odnos spram hinduizma, sikhizma i budizma, a oko 22 posto prema judaizmu te samo oko 13 posto spram kršćanstva. Razlog tome je sastav stanovništva Ujedinjenih Arapskih Emirata: oko 90 posto stanovnika podrijetlom je iz 200 zemalja svijeta, a najveći broj je došao iz Azije.
Aneketa YouGov-a pokazala je da više kršćana smatra da postoji sukob između njihovih vrijednosti i islama, dok znatno manje ljudi na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi na negativan način doživljava kršćanstvo. Inače, ratovi, fundamentalizam, ekstremizam, džihadsko nasilje i sektaške napetosti od prije Prvog svjetskog rata smanjili su udio kršćana na Bliskom istoku s oko 20 posto na svega oko 4 posto.
Jedina zemlja s Ministarstvom tolerantnosti
Nema sumnje da je papa Franjo odabrao za svoj prvi posjet Bliskom istoku UAE jer je ta država među rijetkima u kojoj raste broj kršćana, unatoč ograničavanja vjerskih sloboda. Tome je ponajviše pridonio val od nekoliko milijuna radnika iz Azije, ponajprije Indije, Pakistana, Filipina, koji su preplavili Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Katar.
Samo u UAE živi trenutko oko milijun kršćana, što je oko 13 posto stanovništva. Dakako, najveći broj njih su siromašni radnici iz Azije. U UAE postoji čak Ministarstvo tolerancije, pa ne čudi što je papa Franjo nazvao tu zemlju “državom koja pokušava biti model suživota”. Svoju video poruku građanima UAE papa Franjo je završio arapskim pozdravom “Salaam alaikum” , Mir s tobom.
Užasi četverogodišnjeg rata u Jemenu
Yousef Al Otaiba, ambasador UAE-a u SAD-u, rekao je: “Papin je posjet poslao snažan signal u cijeloj regiji i svijetu: ljudi s različitim uvjerenjima mogu zajedno živjeti i raditi. Human Rights Watch upozorio je papu Franju da vojska UAE zajedno s vojnicima Saudijske Arabije sudjeluje u agresiji na Jemen. Papa je ovih dana kazao kako je stanovništvo Jemena “iscrpljeno dugotrajnim sukobom, a mnoga djeca pate od gladi jer nemaju pristup zalihama hrane”. Dodao je: “Vapaj ove djece i njihovih roditelja podiže se k Bogu.”
Četverogodišnji rat u Jemenu gotovo je devastirao kršćansku zajednicu u toj državi, a više od 85.000 djece umrlo je od gladi. Human Rights Watch također je pozvao papu Franju da napravi pritisak na čelnike UAE-a zbog gušenja svih sloboda, od medijskih do političkih, a posebno zbog robovlasničkog odnosa spram stranih radnika. Katolici, hindusi i druge vjerske manjine u toj zemlji mogu prakticirati svoju vjeru, ali nemaju pristup medijima. Najveći je međutim problem što nema katoličkih crkava u kojima bi se mogli održavati vjerski obredi.
Srušene crkve, vjernici izloženi teroru
Mnogi kršćani na Bliskom istoku izloženi su posljednjih desetljeća progonima, ubijanjima ili su bili prisiljeni napustiti države u kojima su živjeli. Najteža je situacija u Saudijskoj Arabiji gdje oko 1,4 milijuna kršćana živi praktički u ilegali jer su njihove crkve i kršćanski simboli zabranjeni. U Jemenu su sve kršćanske crkve srušene, a vjernici su izloženi neviđenom teroru.
Nakon američke agresije na Irak 2003. iz te države pobjeglo je na stotine tisuća kršćana, dok su oni u Egiptu, gdje ih ima oko 10 milijuna od 98 milijuna stanovnika, izloženi neprekidnim napadima, paljenju vjerskih objekata te masovnim ubojstvima. Očekuje se da će papine poruke mira, zalaganje za suživotom, poboljšanje razumijevanja i odnosa između vjera, ostaviti traga na cijelom Bliskom istoku jer bi se u protivnom, kako je upozorio papa Franjo, na kraju mogli dogoditi da kršćani u potpunosti nestanu iz regije “u kojoj vlada ubilačka ravnodušnost.”