Zašto bi Dodik, koji očito ima punu potporu Rusije i prešutnu suglasnost Hrvatske, odustao od referenduma

Nitko se nije ozbiljnije usprotivio inicijativi

Predsjednik SDA i predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zato je najavio da će referendum ugroziti mir u ovom dijelu Europe, “da je to probni balon kojim se treba provjeriti kakve će biti reakcije s ciljem konačne provedbe separatističkih ciljeva.

No, ustvrdio je Izetbegović, “u BiH ne može doći ni do kakvog mirnog razlaza, ali može doći do sukoba. Sile separatizma biti će zaustavljene”. Iako je Izetbegović jasno dao do znanja da Bošnjaci bez oružanog otpora neće pristati na raspad BiH, osim SAD i EU, nitko se od zainteresiranih strana u regiji, nije ozbiljnije suprotstavio održavanju referenduma.

‘U BIH postoje ljudi koji su spremni ratovati’

Koliko je situacija dramatična pokazuje intervju Sefera Halilovića za televizijsku postaju TV1 u kojom je izjavio da nakon referenduma više neće vrijediti dejtonski ustav, već bivši Ustav Republike Bosne i Hercegovine te da nakon toga može doći do eventualnog sukoba u kojemu Republika Srpska neće idržati više od 10 do 15 dana. Istaknuo je kako u BiH postoje ljudi koji su spremni ratovati, jer građani BiH neće dopustiti da se pola države otcijepi.

Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić odmah je odgovorio da je izjava Sefera Halilovića o uništenju Republike Srpske ‘najveća prijetnju miru i stabilnosti u regiji’. Upozorio je da Halilović nije samo bivši ratni zapovjednik, već i neslužbeni glasnogovornik Bakira Izetbegovića. Zato njegove prijetnje, tvrdi Dačić, treba shvatiti ozbiljno, “jer pokazuju da postoje ratni planovi, koji se baziraju na procjeni da Republika Srpska ne može izdržati više od 10-15 dana te da ju ni Srbija ne može obraniti”, zaključio je Dačić.

Američke su reakcije dosta oštre

Američka veleposlanica u BiH, Maureen Cormack oštro je u ime američke vlade reagirala na odluku Republike Srpske da provede referendum upozoravajući da je on u suprotnosti s Ustavom BiH što je, kako je istaknula, pokazala i odluka Ustavnog suda BiH. “A odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće te se moraju poštovati”, zaključila je Cormack.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko poručio je pak da se Milorad Dodik „igra vatrom“ ako ne odustane od referenduma. Da bi EU pokazala koliko joj je stalo do opstojnosti BiH, samo pet dana prije referenduma, Vijeće za opće poslove EU dalo je zeleno svjetlo Sarajevu za početak pregovora o prijemu BiH u EU. Time je Bruxelles poslao jasnu poruku Banja Luci što misli o najavljenom referendumu. Dodatni je problem što Vijeće za provođenje mira u BiH nije uspjelo zauzeti jedinstveno stajalište o referendumu u Republici Srpskoj jer to priječi Rusija.

Zašto bi Putin primao nekog tako beznačajnog

Za razliku od predstavnika SAD-a i EU, veleposlanik Rusije u BiH Petar Ivancov smatra pak da narod Republike Srpske ima pravo održati referendum te da mu nitko ne smije priječiti obilježavanje vlastitog nacionalnog praznika. Jedan od najdugovječnijih diplomata u Sarajevu, koji je zbog prirode posla želio ostati anoniman, za Telegram je na sljedeći način opisao kako on, ali i brojni drugi strani predstavnici u BiH, doživljava situaciju s referendumom u Republici Srpskoj:

“Unatoč svih upozorenja Miloradu Dodiku nije ni na kraj pameti da odustane od referenduma: zna, naime, da uživa punu potporu Vladimira Putina, Rusije i Srbije te prešutnu suglasnost Hrvatske. Dodik u četvrtak, dakle, samo tri dana prije referenduma, putuje u Moskvu, kako bi dobio Putinov blagoslov. Zašto uopće Putin prima jednog tako beznačajnog političara? Zato jer Rusiji treba referendum u Republici Srpskoj: po tom će istom modelu, naime, ubrzo organizirati referendum za otcjepljenje Krima od Ukrajine. Dakle, Republika Srpska izravno, a Srbija i Hrvatska, neizravno, daju alibi agresivnoj imperijalnoj politici ruskog predsjednika Putina.

Neizjašnjavanje podrazumijeva prešutnu potporu

Premda je možda grubo, čak i nediplomatski ovo što govorim, to je istina što potvrđuju i izjave visokih srpskih i hrvatskih dužnosnika. Tako je, primjerice, premijer Aleksandar Vučić nekako kroz zube prozborio da Srbija ne podržava referendum jer ne se želi sukobljavati s EU i Zapadom, ali je odmah priznao da Beograd ne želi utjecati na Dodika da povuče odluku o referendumu, da će uvjek podržavati srpski narod u RS, njene institucije i odluke.

Hrvatska se pak vlada ne izjašnjava o referendumu što podrazumijeva prešutnu potporu. To se, uostalom, vidi i iz izjava visokih dužnosnika HDZ-a, koji ne kriju da podržavaju Dodikov referendum. Tako je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH te član Predsjedništva BiH, kazao kako nema smisla zabranjivati referendum jer je pravo naroda da na demokratski način donosi važne odluke.

Kratkovidnost političara u Beogradu i Zagrebu

Zvonimir Milas, dužnosnik HDZ-a u Hrvatskoj i predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan BiH, rekao je pak kako je referendum, ma kako to grubo zvučalo, dobar trenutak za hrvatski narod, koji u njemu vidi priliku da se napokon počne rješavati kriza u BiH. Premda to nije eksplicitno kazao, vidi se kakvo rješenje Milas priželjkuje: nakon što započne proces otcjepljenja Republike Srpske, to će pravo steći i građani bivše Hrvatske Republike Herceg Bosne.

I sve to govore političari iz Hrvatske i Srbije koje su jamci Daytonskog sporazuma. Moram priznati da ne razumijem kratkovidnost političara u Beogradu i Zagrebu. Čudi me da nisu izvukli nikakve pouke iz štete koje su Hrvatskoj i Srbiji nanijele agresivna politika Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića spram BiH. Zar ne shvaćaju da bi u BiH opet moglo doći do krvavog rata, koji će se, htio to netko ili ne, preliti i na Hrvatsku i Srbiju?”

Planirano naseljavanje radikala u Bosnu

Ionako tešku situaciju u BiH, dodatno zaoštrava jačanje muslimanskog ekstremizma. Mnogi od Bošnjaka reći da je taj islamski radikalizam posljedica sve agresivnijeg ponašanja Srba i Hrvata u BiH, no problemi su ipak puno dublji i složeniji. Možda ih je najbolje opisao novinar bečkog dnevnog lista Kurir, koji je nakon boravka u BiH, napisao kako se dosadašnjim stranama u sukobu u BiH, Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, pridružila još jedna strana-arapske vehabije. Zbog toga su za putovanja po BiH, reportera Kurira stalno su ispitivali što misli, kada će doći rata.

“Klima je 20 godina nakon okončanja rata i dalje otrovna”, piše “Kurir” te dodaje kako vehabije kupuju brojne nekretnine, grade čitave gradove te postaju najveći poslodavci u zemlji. “Vehabije od svojih zaposlenih očekuju rigorozno pridržavanje vjeri i ekstremnim pravilima odijevanja.” Do sada oko 5.000 radikala, među 2,5 milijuna umjerenih Bošnjaka, s kojima su se inače tajne službe i policija odlučno obračunavale, nisu imali važnu ulogu, no to se sada mijenja. Iako su se vlasti uspjele riješiti boraca Al Kaide, sada su, piše Kurir, suočeni s arapskim milijarderima.

Buđenje starih rana

Predsjednik RS Milorad Dodik čak je kazao kako postoji tajni arapski plan da u BiH nasele 500.000 vehabija. Iako je, vjerojatno, riječ o pokušaju zastrašivanja i širenja panike, čak je i austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz upozorio na opasnost od islamističkih tendencija u BiH, posebice upozoravajući na ulogu Saudijske Arabije.

Uz negativan utjecaj Rijada, predsjednik RS Dodik upozorava i na opasnost od uplitanje Turske u unutarnje odnose u BiH. Povod za to bila je izjava bivšeg turskog premijera Ahmeta Davutoglua na otvorenju obnovljene Ferhadije u Banjaluci, da su Turci „bili ovdje“, da su „sada ovdje“ i da će „tu biti zauvijek“. Davutoglu je također kazao kako se Banjaluka nikada ne može odvojiti od Sarajeva ili Sarajevo od Mostara. Dodik je osudio taj govor bivšeg turskog premijera te kazao kako je time Davutoglu iskazao “nepodnošljivu aroganciju i želju za promoviranjem neoosmanske politike Turske“. Zbog toga je Dodig zaključio da je BiH mentalno podijeljena zemlja i nema šanse da se ujedini.

Čedo Jovanović, predsjednik Liberalno demokratske partije Srbije, kazao je pak kako najavljeni referendum šteti svima, da budi stare rane te samo komplicira dovoljno teške odnose u cijeloj regiji. Upozorio je kako Milorad Dodik niti jednog trenutka nije razmišljao o širem društvenom i državnom kontekstu, već gleda isključivo kroz svoje sebične interese i želju da u listopadu ponovno pobjedi na izborima. To ga jedino zanima, a posljedice ga na brinu, zaključio je Jovanović.