Polemike i skandali diljem Europe; trebaju li uopće političari biti među prvima koji će se cijepiti protiv korone?
U Austriji se upravo bave neugodnim otkrićem da su neki lokalni političari cijepljeni prije reda
Neugodan slučaj zasjenio je zadnjih dana kampanju cijepljenja u Austriji: neki su lokalni političari, kako se otkrilo, preskočili red i cjepivo protiv Covida-19 primili puno prije nego što su trebali. U Austriji, kao i u većini europskih zemalja, postoje prioritetne skupine za cijepljenje – političari u njih ne spadaju.
Zato je vijest o gradonačelnicima, lokalnim zaposlenicima i nekim istaknutim osobama, koji su se uspjeli progurati i prijevremeno cijepiti, podigla popriličnu prašinu. Pritom, po svemu sudeći, nisu prekršili nikakav formalni propis. Ali to im ne pomaže previše. Njihov je postupak pod baražnom paljbom, i s najviše političke razine u Beču.
Bijes vlade u Beču
Kancelar Sebastian Kurz je ljut: gurati se preko reda s moralne je strane „razočaravajuće“, izjavio je za dnevnik Kronen Zeitung, ustvrdivši da nema baš nikakvog razumijevanja za postupke pojedinih lokalnih političara.
Oni se, pak, pravdaju da su koristili višak cjepiva koji je ostao nakon cijepljenja prioritetnih skupina u umirovljeničkim domovima – nisu, dakle, nikome „oteli“ njegovu dozu. Ali Kurz smatra da je taj višak trebalo iskoristiti za starije ljude, a ne za političare ili lokalne celebritije.
Višak je tu, možda, prejaka riječ. I u Austriji, kao i drugdje po Europi, određuju se prioriteti pri cijepljenju jer cjepiva u ovom trenutku nema dovoljno za sve koji bi ga trebali ili htjeli primiti, a kampanja cijepljenja, koja je zamišljena kao pothvat masovnih razmjera, zasad ide sporije nego što se očekivalo. U isto vrijeme, svakodnevni život ljudi ograničen je antikorona restrikcijama čije se ukidanje ne nazire.
Ostavke zbog cjepiva
U Španjolskoj je, pak, cijepljenje stajalo funkcije visokopozicioniranog generala, jednog od više desetaka javnih dužnosnika koji su zadnjih dana pod povećalom jer su navodno primili cjepivo, mada ne spadaju među prioritetne skupine čije je cijepljenje trenutno predviđeno. Među njima je, javljaju španjolski mediji, i nekoliko gradonačelnika i lokalnih političara, a neki su zbog toga već i odstupili.
Španjolska javnost i mediji danima se, naravno, bave pitanjem kako se ovakvo preskakanje reda moglo dogoditi. U nekim slučajevima, piše El Pais, došlo je do običnog nesporazuma, dok se drugi pravdaju da je naprosto „ostalo doza“ cjepiva. Ni u Španjolskoj, međutim, trenutno nema dovoljno doza za sve, pa cijepljenje ide sporije nego što se javnost nadala.
Neki su, navodno, htjeli pridonijeti povjerenju javnosti u cjepivo. To je, očito, jedno od češćih opravdanja: kada se u Poljskoj otkrilo da su se cijepile neke istaknute osobe, a među njima i nekolicina manje poznatih političara, također se u medijima kao argument spominjala promocija cijepljenja u široj javnosti.
Tanka linija razdvajanja
U Hrvatskoj se političari nisu gurali preko reda, niti preskakali službeno utvrđen raspored, pa u tom smislu naša situacija nije usporediva s Austrijom ili Španjolskom. Ipak, cijepljenje dužnosnika izazvalo je i kod nas određene polemike: hoće li time doista pridonijeti popularizaciji i smanjiti nepovjerenje dijela ljudi u cjepivo? Ili će možda isprovocirati sasvim suprotne, negativne reakcije? Linija je vrlo tanka.
Posebno je diskusiju izazvalo cijepljenje saborskih zastupnika. Dio njih, iz redova oporbe, odbio se cijepiti, obrazlažući da ne spadaju u rizičnu skupinu te da u Hrvatskoj ima onih kojima je u ovom trenutku cjepivo potrebnije. Bojanu Glavaševiću iz Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, argument o popularizaciji cjepiva je, čini se, prilično besmislen.
Povjerenje u Sabor
„Argument da će, ako se zastupnici cijepe, to povećati povjerenje u cjepivo, ne drži vodu. Pa od svih hrvatskih institucija, povjerenje u Hrvatski sabor je najniže“, kaže Glavašević. Prema nekim anketama, povjerenje u hrvatski parlament doista nije na zavidnom nivou: u posljednjem Eurobarometru, primjerice, svega je 21 posto ispitanika iskazalo povjerenje u Sabor, dok je prosjek za cijelu EU 36 posto.
Za razliku od Sabora, drugi parlament u kojem sjede hrvatski zastupnici tek radi na planovima za cijepljenje. Utjecajni europski portal Politico.eu ovih dana je izvijestio o pripremama Europskog parlamenta koji će uspostaviti dva centra za cijepljenje.
No, prema njihovim informacijama, cjepivo neće biti odmah dostupno za svih 700-tinjak zastupnika iz 27 zemalja članica i službenike parlamenta. Pozivajući se na internu bilješku, Politico navodi da bi se najprije cijepili stariji od 65 godina ili oni stariji od 45, koji zbog zdravstvenog stanja spadaju u rizičnu skupinu.
‘Apsurdna situacija’
Ni u Saboru se, kako je poznato, na kraju nisu cijepili svi – u klubu kojem pripada Glavašević svjesno su odbili tu mogućnost, smatrajući da ima onih kojima je cjepivo potrebnije. Da ne ispalo da su antivakseri ili da im je sa cjepivom nešto sumnjivo, odmah su se upisali za cijepljenje kod svojih liječnika opće prakse.
„Dok god su količine ograničene, treba ići po prioritetima. Zamislite apsurda da se ja sa 36 godina i relativno siguran ako poštujem epidemiološke mjere cijepim, a moja baka sa svojih 85 ili, još važnije, netko tko svakodnevno radi s oboljelima od Covida ne“, zaključuje Glavašević.