Nekad je nužno odabrati stranu

Komentar Goranka Fižulića: Zašto je osjetan rast broja zaposlenih osoba naš daleko najvažniji zadatak

Najave HDZ-a zvuče kao da ih je napisao šef planske privrede u FNRJ

FOTO: PIXSELL

U studenome 2009. obavljao sam laboratorijske pretrage dan uoči operativnog zahvata kojim mi je izvađena prostata zbog dijagnosticiranog karcinoma. Na recepciji odjela na kojem se vade uzorci krvi na klinici Mayo u Rochesteru u saveznoj državi Minnesoti bio sam upitan može li mi uzorak krvi izvaditi osoba na obuci i treningu. Pristao sam očekujući nekog u dobi moje djece, ali na moje iznenađenje u jednom od dvadesetak boksova bio je muškarac u pedesetim godinama.

Nakon uspješno izvađenog uzorka pod nadzorom dvadesetogodišnje tehničarke skandinavskog podrijetla nisam odolio svojoj znatiželji da doznam razloge koji su naveli sredovječnog gospodina na promjenu zanimanja. Nakon trideset godina rada na izvođenju električnih instalacija u Rochesteru i okolici zbog krize je ostao bez posla. Imao je dva izbora, preseljenje u neki drugi grad SAD-a manje pogođen krizom ili prekvalifikaciju u neko od traženih i deficitarnih zanimanja na trošak savezne države. Izabrao je ovo drugo.

Ključna tema u Americi

Potkraj rujna 2015. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je registrirano 259.459 nezaposlenih osoba, od čega je više od polovice bilo starije od 40 godina, a 78.950 osoba imalo je više od pedeset godina starosti. U svim mlađim kategorijama nezaposlenost je smanjenja za dvoznamenkasti postotak u odnosu na isti mjesec 2014., dok je u grupi osoba starijih od 60 godina nezaposlenost čak i povećana. Stariji od 40 godina znatno su dulje nezaposleni uz jako male šanse za ponovni ulazak u svijet rada.

Bez obzira na i dalje visoku stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj postoje zanimanja i poslovi koji su deficitarni. Broj će takvih poslova rasti i kao posljedica zapošljavanja hrvatskih građana u drugim državama EU-a. Zadaća je države da svojim mjerama i sredstvima omogući trenutačno nezaposlenima dodatno obrazovanje te prekvalifikaciju u deficitarna zanimanja.

Pojednostavljeno, nije izgledno skoro zapošljavanje 76.000 prethodno zaposlenih u prerađivačkoj industriji i trgovačkoj djelatnosti, ali će uskoro doći do osjetnog i ozbiljnog manjka radnika u jednom dijelu zdravstvene njege i u brizi o starijim osobama te u prijevozničkoj djelatnosti.

Svakog prvog petka u mjesecu američko ministarstvo rada objavljuje ključne podatke o tržištu rada koji su za tržište kapitala, središnju banku i administraciju u Washingtonu najvažniji indikatori stanja gospodarstva. U 2012. predizborna kampanja za predsjedničke izbore imala je kao ključnu temu preveliku stopu nezaposlenosti.

Besmislena obećanja

Mitt Romney, republikanski predsjednički kandidat optuživao je Obaminu administraciju za preanemičan oporavak gospodarstva“ gdje je ključni dokaz trebao biti prespor oporavak tržišta rada nakon velike krize od 2008. do 2010. Stopa nezaposlenosti je u 2010. godini dosegla vrhunac od 10,8 posto, a u prvoj polovici 2012. nikako nije padala ispod 8,1 posto što je za republikance bio dokaz nesposobnosti Obame da i fiskalnim mjerama potakne novo zapošljavanje. Prvog petka u listopadu objavljeno je da je stopa nezaposlenosti pala na 7,8 posto te je mjesec dana kasnije Obama pobijedio Romneya s gotovo dvije trećine osvojenih elektorskih glasova. Nezaposlenost je i dalje nastavila padati, sve do svog sadašnjeg „prirodnog“ nivoa od 5,1 posto.

Navesti da će 40.000 novih radnih mjesta biti otvoreno u poljoprivredi te 5000 u šumarstvu i pratećim industrijama je uradak koji ne bi potpisao ni prvi predsjednik Planske komisije Vlade FNRJ, Boris Kidrič

Američki primjer naveo sam kao način predizborne rasprave i ključni utjecaj koji jedno od temeljnih ljudskih prava, pravo na rad, može imati na izborni rezultat. Domoljubna koalicija je u predstavljanju svog „Programa 5+“ obećala u slučaju pobjede na izborima „smanjenje nezaposlenosti za pet posto“. Neki mediji, uključivši i nacionalne televizije su to doslovno prenijeli ne razmišljajući o besmislenosti takvog obećanja. Smanjenje nezaposlenosti za pet posto je smanjenje broja nezaposlenih za 12.950 osoba, a smanjenje stope registrirane nezaposlenosti sa sadašnjih 15,9 posto za pet postotnih bodova je smanjenje nezaposlenih za 83.500 osoba. Budući da Domoljubna koalicija obećava 100.000 novih radnih mjesta za pretpostaviti je da je ovo drugo sastavni dio „Programa 5+“.

Smanjenja u poljoprivredi

Ta mala pogreška čelnika koalicije koja se ponavlja na svakom skupu mogla bi biti i zanemarena kada se ne bi napravio uvid u obrazloženje broja od „novih 100.000 radnih mjesta“. Sigurno nije posao stranaka da u svojim programima navode broj novih radnih mjesta koja će biti otvorena u pojedinoj gospodarskoj djelatnosti. Navesti da će 40.000 novih radnih mjesta biti otvoreno u poljoprivredi te 5000 u šumarstvu i pratećim industrijama je uradak koji ne bi potpisao ni prvi predsjednik Planske komisije Vlade FNRJ, Boris Kidrič.

U Hrvatskoj je registrirano 184.511 Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), ali je jedva polovica u sustavu poljoprivrednih potpora. Broj osiguranika koji kao registrirani poljoprivrednici plaćaju doprinose bio je prošle godine manji od 28.000 što je smanjenje od 40 posto u pet godina.

Rješenja su provediva

Prosječni OPG u Hrvatskoj čini stariji bračni par u kojem je nositelj proizvodnje muškarac u dobi od 60 godina, sa završenom osnovnom školom, a bavi se miješanom proizvodnjom na površini nešto većoj od 5 hektara i godišnje ostvaruje 14.000 kuna potpore te mu se ukupna vrijednost proizvodnje kreće oko 75.000 kuna na godinu (izvor: H. Horvat, „Budućnost hrvatskih OPG-a“). Ukupna dodana vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2013. godini iznosila je 8,5 milijardi kuna, OPG-ovi su dobili 1,36 milijardi kuna potpora, a obrti i trgovačka društva daljnjih 652 milijuna kuna. Gdje je tu mjesto za novih 40.000 radnih mjesta u sljedeće četiri godine nisam uspio dokučiti te molim Domoljubnu koaliciju da dodatno objasni planirano zapošljavanje.Neprihvatljivo visoka stopa nezaposlenosti treba biti središnje mjesto predizbornih sučeljavanja.

Rješenja nisu jednostavna, ali su provediva i traže promjenu Zakona o HNB-u kojom bi se po uzoru na američki Fed uveo i za HNB „dualni mandat“ te kao dodatni cilj puna zaposlenost, plaćeni programi dodatnog obrazovanja i prekvalifikacije dijela nezaposlenih, potpuna sloboda povremenog i parcijalnog zapošljavanja, zapošljavanje umirovljenih osoba bez ikakvih ograničenja te rad kod dva ili više poslodavaca istodobno, ukidanje restriktivnih klauzula Zakona o radu koje trenutačno zaposlene neopravdano štite od konkurencije trenutačno nezaposlenih. Dovoljno je otvorenih pitanja za sljedeća tri tjedna, no bojim se da će odgovora biti malo, a krokodilskih suza u sljedećim godinama zbog iseljavanja i siromaštva puno.


Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 17. listopada 2015.