Zašto je važno da Hrvatska nije bespogovorno pristala na američke zahtjeve oko Kine
Vlada je objavila da neće izaći iz inicijative Kina plus 14 europskih država jer za to nema nikakva razloga
Vlada premijera Andreja Plenkovića objavila je da neće izaći iz inicijative Kina plus 14 europskih država jer za to nema nikakva razloga. Dodala je kako tom odlukom ne dovodi u pitanje svoje članstvo u EU i principijelna stajališta o nizu globalnih pitanja, nego samo jača svoj globalni utjecaj. Bez formata Kina plus 14, tvrdi Vlada, ne bi bilo moguće voditi intenzivan dijalog s kineskim predstavnicima niti bi se premijer Plenković s kineskim premijerom Li Keqiangom sastao šest puta. Također zasigurno ne bi bilo ni Pelješkog mosta.
Prije toga na virtualnom summitu lidera zemalja skupine Kina plus 17, za gospodarsku i političku suradnju između Pekinga i zemalja srednje i istočne Europe, kojim je predsjedavao predsjednik Kine Xi Jinping, Plenković je istaknuo kako ne može ne spomenuti u kojoj je mjeri okvir suradnje Kina plus 17 bio od koristi i kad je počela pandemija. “Naša suradnja omogućila je nabavu dovoljnih količina medicinske zaštitne opreme,” istaknuo je Plenković.
Tri baltičke zemlje izašle iz skupine Kina plus 17
Prije Latvije i Estonije iz formata suradnje Kina plus 17, koliko je izvorno bilo članica, povukla se Litva. Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis izjavio je da ta platforma izaziva podjele i donosi samo štetu te da ju valja zamijeniti s EU27+1. Za sada su u toj inicijativi ostale, među ostalima, Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, dakle, sve odreda članice EU.
Odluke tri baltičke države posljedica su žestokog pritiska Washingtona na članice EU da prekinu svaku gospodarsku i trgovinsku suradnju s Kinom. Budući da na to ne mogu prisiliti velike države poput Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske, Washington ucjenjuje manje države računajući da se one teško mogu oduprijeti najmoćnijoj sili svijeta.
Pompeo još 2020. upozoravao Plenkovića
Ne tako davno Češka, Danska, Estonija, Latvija, Poljska, Rumunjska, Slovenija, Grčka, Izrael, Albanija, Norveška, Japan i Vijetnam, na zahtjev SAD-a, zabranile su upotrebu 5G mreže kineske kompanije Huawei u svojim državama. Za posjeta Dubrovniku 2020. godine bivši američki državni tajnik Mike Pompeo upozorio je premijera Plenkovića da Hrvati moraju dobro otvoriti oči kad se upuštaju u poslovanje s Komunističkom partijom Kine te zatražio da se ekonomska i politička suradnja s Kinom svede na najmanju moguću mjeru.
Plenković je odgovorio kako se Hrvatska uvijek zalaže za političko, vojno, sigurnosno strateško partnerstvo s SAD-om. Ali, naglasio je, kad je u pitanju gospodarska i ekonomska suradnja sa svijetom, pa i s Kinom, tada će Zagreb voditi računa ponajprije o vlastitim nacionalnim interesima. Hrvatska će, potvrdio je tada Plenković, usklađeno djelovati s NATO paktom i EU. No, istodobno zadržava pravo da sama odlučuje i određuje koji su njeni primarni ekonomski i gospodarski interesi.
Novi, moderni suverenizam Andreja Plenkovića
Bilo je to prvi puta da je Plenković javno dao do znanja Washingtonu da će Zagreb kritički razmotriti sve američke zahtjeve koji se tiču političkih, vojnih, gospodarskih i financijskih interesa SAD-a. To stajalište premijer Plenković je nakon toga formulirao kao novi, moderni suverenizam. A to podrazumijeva sposobnost da se u međunarodnim odnosima poduzima sve kako bi se osigurali politički, gospodarski, vojni, ekonomski i financijski interesi Hrvatske.
Što se najbolje vidjelo na primjeru Pelješkog mosta: SAD, Njemačka i neke druge zemlje otvoreno su se protivile ideji da ga grade Kinezi, no pokazalo se da je ta odluka bila u najboljem interesu Hrvatske. Kinezi su, naime, ponudili najnižu cijenu, most je završen na vrijeme i sada je po svim svojim performansama vrhunsko građevinsko ostvarenje. Istodobno SAD i Njemačka te druge zemlje koje su Zagrebu predbacivale suradnju s Kinom, s tom zemljom imaju najveću moguću trgovinsku razmjenu i suradnju. I to im, dakako, nije problematično.
Plenković je popustio pod pristikom Washingtona
Unatoč svim obećanjima Plenković ipak nije do kraja izdržao pritiske Washingtona. Tako je, primjerice, Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka poništilo natječaj za davanje koncesije za razvoj, poslovanje i upravljanje kontejnerskim terminalom Zagreb Deep Sea. Razlog: na natječaju je daleko najbolju ponudu dao kineski konzorcij u kojem je bila i tvrtka koja je sagradila Pelješki most. No, tvrdilo se u Rijeci, na inzistiranje Amerikanac,a njihova ponuda je odbijena pa je raspisan novi natječaj. I još nekoliko manjih projekata nije realizirano jer su SAD i EU inzistirale da se poslovi ne dodjeljuju Kini.
Na sreću, posao s izgradnjom Pelješkog mosta predaleko je odmakao pa ga nije bilo moguće zaustaviti. U zaleđu Senja kineska tvrtka Norinco International Cooperation Ltd. izgradila je najveći vjetropark u Hrvatskoj, a tom investicijom vrijednom 200 milijuna eura snaga čuvene senjske bure pretvara se u električnu energiju. Uostalom i brod LNG Croatia, plutajući terminal na Krku kojim se Vlada toliko hvali, sagrađen je u Šangaju, a njime se već transferira američki LNG plin u Europu. Unatoč tako velikih poslova Kina se ni na koji način nije uplitala u politiku Hrvatske, kako je to sugerirao Mike Pompeo. I pitanje je kako bi uopće mogla sve i da hoće.
Rat u Ukrajini promijenio je odnose u svijetu
Ruska agresija na Ukrajinu izazvala je neviđena razaranja i stradanja te zemlje te promijenila odnose u svijetu, a istodobno s njom je završeno vrijeme jeftine ruske energije. Zahvaljujući kojoj je Europa ostvarila fascinantan gospodarski razvoj proteklih desetljeća. Zbog toga će najveću cijenu rata, nakon Ukrajine, platiti upravo članice EU koje moraju od sada uvoziti puno skuplji plin i naftu iz SAD-a i Bliskog istoka.
Najviše će pak profitirati SAD: europskim državama prodaju enormne količine oružja vrijednog stotine milijardi dolara, a istodobno su istisnule ruski plin i naftu s europskog tržišta te sada članicama EU prodaju svoje viškove plina i nafte. Po visokim cijenama, dakako. Vlada Andreja Plenkovića, s obzirom da je Hrvatska članica EU i NATO pakta te da je Rusija izvršila bezobzirnu agresiju na Ukrajinu, nije imala puno manevarskog prostora. Morala se pridružiti sankcijama protiv Rusije jer je to bilo prvorazredno političko, vojno i moralno pitanje.
Washington i dalje slijedi Trumpovu doktrinu
Međutim ne voditi računa o vlastitim političkim i gospodarskim interesima, pa iako se radilo o SAD, nije osobito mudro. Ponajprije zbog toga što Washington i dalje slijedi Trumpovu doktrinu America first u kojoj interesi drugih država nisu Washingtonu u prvom planu. Osim toga, može se vrlo lako dogoditi da na predsjedničkim izborima 2024. pobjedi Donald Trump koji je već najavio svoju kandidaturu.
Što bi značio povratak Republikanske strane na vlast najbolje pokazuje podatak gotovo dvije trećine republikanskih kandidata za državne i savezne urede koji imaju utjecaj na izbore vjeruje da su posljednji izbori bili pokradeni. Te da ne vide ništa loše u pokušajima sljedbenika Donalda Trumpa da izvrše državni udar. U pokušaju da spriječe proglašenje Bidenove pobjede, Trumpove pristalice upale su u zgradu Capitola i pri tomu je ubijeno petero ljudi. Taj pokušaj državnog udara ocijenjen je kao izravni napad na demokraciju i ustavni poredak.
Republikanski birači kaznili Liz Cheney
Istaknuta republikanska zastupnica u Kongresu Liz Cheney, neće biti kandidat stranke na izborima za Kongres i Senat u studenom. Republikanski birači kaznili su je, naime, jer je optužila Trumpa da lažima pokušava uništiti demokraciju u SAD. Cheney je kazala da je potrebno učiniti sve što je potrebno kako bi se spriječilo Trumpa, „tog narcisoidnog lažljivca da ponovno uđe u Bijelu kuću.“ Eventualna Trumpova pobjeda doista bi mogla imati dramatične posljedice po svijet.
Čim je 2017. postao predsjednik, Trump je povukao SAD iz Transpacifičkog partnerstva, trgovinskog sporazuma s dvanaest zemalja Azije, u kojem su bili najbliži američki saveznici. Potom je najavio izlazak SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015., još jednog sporazuma koji je dogovorio njegov prethodnik Barack Obama. U svibnju 2018. objavio je povlačenje SAD-a iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana, sporazuma iz 2015. o iranskom nuklearnom programu. Premda su se europski saveznici bunili, Trump je uveo sankcije Iranu, među ostalim i zabranu izvoza nafte.
Trumpa nije smetalo što se ljudska prava krše na Bliskom istoku
U lipnju 2018. najavljuje izlazak SAD-a iz Vijeća za ljudska prava UN-a zbog kršenja ljudskih prava u Kini i Venezueli. To što bliskoistočne satrapije predvođene Saudijskom Arabijom nimalo ne zaostaju u kršenju ljudskih prava, Trumpa nikada nije smetalo da te zemlje proglasi najvažnijim saveznicama SAD-a.
U svibnju 2019. jednostrano je podigao carine na kinesku robu zbog čega je Peking uzvratio istom mjerom pa je tako započelo dodatno zaoštravanje odnosa između te dvije velesile vlasništva. Trumpova administracija obavijestila je također UN da će SAD prekinuti veze sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom zbog toga što obmanjuje svijet o prijetnji od COVID-19.
Pri kraju mandata 2019. Zastupnički dom Kongresa SAD-a započeo je istragu o opozivu Trumpa zbog optužbi da je uskratio vojnu pomoć Ukrajini kako bi izvršio pritisak na Kijev da istraži svog političkog suparnika, demokratskog predsjedničkog kandidata i bivšeg potpredsjednika Joea Bidena.
Trump prijeti radikalnim promjenama
Što se pak tiče unutarnje politike Trump nedavno je na svojim prvim predizbornim skupovima već zaprijetio radikalnim promjenama. Pa tako najavljuje uvođenje smrtne kazne za dilere drogom hvaleći pri tomu zemlje koje ubijaju dilere tvrdeći da one zbog toga nemaju problema s drogom. Također traži da se što prije donese zakon po kojemu bi se beskućnike koji žive po ulicama, preselilo u šatorska naselja na periferiji, kako ne bi narušavali idilični sliku američkih gradova.
Pozvao je na donošenje zakona koji bi mu omogućio, kad postane predsjednik, narediti Nacionalnoj gardi nasilno gušenje svih prosvjeda. Pa i onih u kojima se demonstrira protiv zabrane abortusa ili policijske brutalnosti. Kao predsjednik bio je ogorčen jer guverneri nisu željeli i vojnom silom gušiti takve prosvjede u svojim državama.
Što će biti s Hrvatskom ako se Trump vrati na vlast?
Trump je također najavio da će zatražiti da se ukine Ministarstvo obrazovanja zbog učenja radikalizma u školama. Pri tome je precizirao da se mora strogo zabraniti podučavanje neprimjerenog rasnog, seksualnog i političkog ponašanja školskoj djeci. A to podrazumijeva zabranu učenja o pravima LGBT zajednice, pravo na gay brakove i abortus. Ako se Trump vrati na vlast onda će Hrvatska morati još čvršće inzistirati na novom suverenizmu jer će to biti jedini način da zaštiti svoje vitalne političke i ekonomske interese.
Nije upitno da Hrvatska mora poštivati obveze koje je preuzela ulaskom u NATO i EU te da su SAD najvažniji jamac mira na Balkanu, ali prioritet mora biti zaštita svojih gospodarskih, ekonomskih i financijskih interesa. Dok Hrvatska ima koristi od suradnje s Kinom, a da Peking pri tome ne traži nikakve političke ili gospodarske ustupke, zaista nema nikakva razloga da se povinuje američkim zahtjevima o prekidu suradnje s Pekingom.
Zašto bi se uostalom uplitala u nadmetanja te dvije države tko će vladati svijetom? Zbog toga je važno za Hrvatsku, za njenu suverenost i samosvojnost, da Andrej Plenković nije bespogovorno pristao na zahtjeve Bijele kuće kako su to učinile vlade Litve, Latvije, Estonije.